DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 59 <-- 59 --> PDF |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA CRNADAK O OSNIVANJU KULTURA TOPOLA U POSAVSKIM ŠUMAMA HRASTA LUŽNJAKA Dragan TONKOVIĆ* Povodom mjera oko intenziviranja šumske proizvodnje, obratio sam se 1953. godine inž. Milanu Crnadku,** dugogodišnjem taksatoru na području nizinskih hrastovih šuma, za mišljenje po pitanju obnove prirodnih šuma i pošumljivanju bara s kanadskom topolom. On se tom prilikom osvrnuo na: — Cerambix sp., kao štetnika na starim hrastovima, - odnos sa Vodnom zajednicom i - na iskustvu sa kanadskom topolom. Pismo glasi: Dragi gosp. kolega Zagreb 26. 7. 1953. Pokojni profesor Langhofe r poznati u svijetu entomolog, koji je svake godine bio moj gost, došao je do zaključka da cerambiks može biti primaran insekt u datim prilikama, koji ugrožava opstanak hrasta. To pitanje proučavali smo mi u Migalovcima kad sam ja još bio oriovački upravitelj šumarije, a poslije kao taksator Gradiške imovne općine. Sjećam se još onih 260 starih hrastova u Migalovcima koji su bili svi bez razlike u prva 4 met., dakle na najvrijednijem dijelu stabla potpuno izrešetani i sa sunčane i sa sjeverne strane od cerambiksa, tako da se u tom dijelu stabla nije našlo ni duge. Hrastovi su vegetirali, pomalo se sušili dok se konačno ostatak od 260 nije prodao na licitaciji. Dimenzija tih hrastova iznosila je oko 75—80 cm u drugom metru visine, a totalna visina bila je 26—28 met. Migalovci su u proljeće poplavljeno brdskom vodom koja se slijevala Jelasom tj. Mrsunjom prema Kaniži te u Migalovcima stagnirala čekajući dok Sava padne. Kada se šlajs kod Broda na Mrsunji otvarao voda se ispustila. Sve se to odigravalo oko Duhova, kad obično i dolaze opasne poplave rijeke Save pa kukuruzi našim Posavcima obično stradaju. Visina vode u Migalovcima bila je 1 do 1,5 m. Mlaka voda izlužila je tanin iz hrastova. Stablo je uslijed toga izgubilo otpornost obrane protiv cerambiksa i moralo je stradati. To je izluživanje tanina tako jako da se lokve zaostale poslije poplave crne kao tinta. I u srednjodobnim sastojina Migalovaca mogli ste naći stabla koja su bila napadnuta cerambiksom ne samo u donjem dijelu deblovine, već i u rašlji, u visini do 10 m. Te su sastojine u moje vrijeme bile stare 60 godina, a prosječna dimenzija kretala se od 30-35 cm. U južnom dijelu Migalovaca, a sjeverni dio bio je nešto jači 40-45 cm, rubom šume do Jelasa za koju godinu i stariji. Inž. Crnadak radio je na području Novogradiške imovne općine od 1923. do 1931. godine, zatim na području Državne direkcije šuma Vinkovci od 1932. do 1946. godine, kada je i umirovljen. Njegova zapažanja odnose se na navedeno razdoblje, a iznosim ih kao prijepis njegovog lista upućenom meni, s namjerom da se dobije uvid kako su već pred 4 do 5 decenija postojali na ovom području pokušaji sa unošenjem brzorastućih vrsta, zatim da se vidi na koje su poteškoće tada nailazili. Interesantan je i prikaz uloge šumskih areala u ublažavanju šteta od poplava. U žalbama koje sam podnosio gotovo svake godine Ministarstvu radi previsokog vodoplavnog doprinosa Biđ-bosutske Vodne zadruge, kao dokaz navodio sam gubitke na visinskom i debljinskom prirastu, gubitke postotka I klase, osobito fine strukture te boje hrastova. Troškovi uprave povećat će se jer hrastovi se neće debljati i tako postići tražene dimenzije kao za vrijeme dotadašnje proljetne i jesenske poplave rijeke Save. Hrastovi će stradati od cerambiksa kao u Migalovcima jer se u tim šumama sada topi stagnirajuca barska voda, koja se ispušta šlajsom na Bosutu kada Sava padne u ljetnim mjesecima. U moje vrijeme imali smo dosta mokrih godina, tako da su svake godine do 15. VI. šume Spačvanskog bazena bile pod vodom. Ta voda dolazila je do dvorišta od dvorca na Spačvi, a nekadašnja manipulativna jednokatna zgrada, koja je sada srušena, bila je opkoljena vodom, tako da se samo na podignutim daskama moglo prići manipulaciji. U tom sam mjesecu (VI) svake godine slao šumarijama čiste nacrte da redom urišu stanje poplavne vode, što su one i činile, a ja to prilagao našoj žalbi. Jedan primjerak slao sam prof. Željku Kovačeviću koji je tada službovao u Osijeku (koliko se sjećam). Sve to rađeno je zbog toga jer u pravilima Vodne zadruge i osnovi njezinog djelovanja stoji izričito naglašeno »Pošto pumpna stanica na Lipcu i Bosutu neće moći pravovremeno odolijevati nadolasku brdske vode za vrijeme visokog vodostaja Save, služit će područje Drž. direkcije šuma, Brodske imovne općine, Petrovaradinske imovne općine, kao sabirni rezervoari iz kojeg će se voda ispuštati, kad Sava padne«. Naše bare uvrštene su u I. kategoriju oko 2000 jutara, a sve ostalo šumsko tlo u II kategoriju. Dakako da su prvo bile poplav * Dipl. inž. Dragan Tonković, direktor Šumskog gospodarstva »SPAČVA«, Vinkovci u m. |