DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 56     <-- 56 -->        PDF

smjeru predviđa se povećati sadašnja
otvorenost šuma (6,8 km/1000 ha) te
izgraditi u narednih 5 godina 2.000 km
cesta. Također se ukazuje na usitnjenost
privatnih šumskih parcela (prosječno
0,5 ha po vlasniku), što onemogućava
uspješno gospodarenje u privatnim
šumama kojih u Republici Hrvatskoj
ima 457.400 ha, dok je ostatak od
1,604.100 ha šuma u rukama države.


Privatne šume su najvećim dijelom
panjače (oko 70%) i imaju malenu
drvnu zalihu od 37,5 milijuna m3 drva,
što upućuje na potrebu njihova poboljšanja,
jer u tom sektoru hrvatskog šumarstva
leže velike mogućnosti koje su
dosada bile uslijed različitih zakona i
odredaba zapostavljene u svome razvoju.


Drvna industrija je u knjizi obrađ
ena detaljno, štoviše, R. Sabadiju je
uspjelo eksponencijalnim jednadžbama
izraziti funkcionalnu ovisnost proizvodnje
u drvnoj industriji od radne snage
i cijene koštanja.


WISSENSCHAFTLICHE
ZEITSCHRIFT


der Technischen Universitat Dresden
43 (1994) Heft 1


U sklopu Tehničkog univerziteta
(TU) u Dresdenu uz fakultete elektrotehnike,
strojarstva te fakulteta građevinarstva,
vodnog gospodarstva i šumarstva
, nalaze se i fakulteti za okoliš,
matematiku i prirodne znanosti,
pravo, filozofiju, jezike te, od 1993. godine,
i za studij medicine, koji se do
tada odvijao u Medicinskoj akademiji
»Carl Gustav Carus«. TU izdaje i u
naslovu imenovani znanstveni časopis.
U prvom svesku za 1994. godinu nalaze
se teme Fakulteta za okoliš, za graditeljstvo,
vodno gospodarstvo i šumar stvo,
te prava i medicine.


U svakom broju nalazi se prikaz bar
jednog laureata. U ovom to je Dipl.


— Ing. Hans Sauer, »predsjednik
Zaklade Hans Sauer«. To je Zaklada
koju je 1989. godine osnovao H. Sauer
iz sredstava jednog svog poduzeća, a
njezin je zadatak pomagati istraživanja
kibernetičke kreativnosti. Suosnivač je
organizacija DABEI (Deutsche Aktiongemeinschaftbildung
— Erfindung
— Inovation) te inicijator, urednik i
koautor publikacija RELAIS LEXIKON
i PRIRUČNIKA za izumitelje i
poduzetnike, kojeg je 115 autora pripremalo
tri godine. H. Sauer do sada
Ukratko, sadašnje stanje u drvnoj
industriji nije zadovoljavajuće. Uzroci
su vrlo različiti i kompleksni, a među
njima spominu se zaostali zastarjeli odnosi,
naslijeđeni iz prošlih režima, nedovoljna
uspješnost poslovanja zbog
nemogućnosti utjecaja svjetskog tržišta,
preveliki broj pilana, rasipavanje vrijedne
sirovine, jer se, primjerice, furnirski
trupci koriste za piljenu robu,
itd.


Organizacija šumarske službe, znanstveno-
istraživački rad i obrazovanje
podvrgnuti su vrlo oštroj kritici. Ta je
kritika uglavnom opravdana, samo
treba naglasiti da se u novi moderni
sustav šumarskih djelatnosti može prijeći
postepeno, a potpuno tek onda kad
rat u Hrvatskoj bude završen. Dakako,
da već sada treba obavljati pripreme,
kako u fizičkom, tako i u duhovnom
pogledu, kako bi se ipak što prije mogle
ukloniti kritičke opaske u knjizi,
ako baš ne sve, ali barem u glavnim
važnijim dijelovima šumarstva i drvne
industrije.


ima 192 samostalna patenta, a sudionik
je u daljnih 117 patenata za inovacije
i poboljšanja procesa izrađenih u okviru
poduzeća. Posebno područje njegovog
rada su elektromagnetski releji. Njegovim
radom uspjelo nekadašnje »kolose«
elektromagneta za Morseov brzojav
1960. godine smanjiti na 100 cm3 a
osamdesetih godina na svega 1 cm3 i
visokog učinka. Što više, Sauerov relej
s tzv. C-prekidačem uključuje struju
samo za vrijeme rada (govorenja).
Kako za njegove zasluge na tom tehničkom
polju tako i za njegove stavove


o potrebi etike u poslovanju, Tehnički
univerzitet u Dresdenu 8. srpnja 1993.
godine promovirao ga je za doktora h.
c.
Od radova i članaka ograničavamo
se samo na područje okoliša i šumarstva.


S područja Fakulteta za okoliš objavljeni
su radovi:


J. Materna i H. J. Fiedler:
Waldschaden als Folge chemischer Veranderung
der Atmosphere - referat
održan prigodom 100-te godišnjice IUFRO
u Berlinu 1992. godine;
H. J. Fiedler: Umweltforschung im
Rahmen des Europaischen Integrationsstudiums
Umweltwissenschaften
an der TU Dresden;
J. Wotee : Ausbildung Umweltverfahrenstechnik
an der TU Dresden;
Posebnu vrijednost knjizi daju
kratki sadržaji iz Monografije »Hrvatske
šume«, Zagreb 1992 (poglavlje 4.)


U cjelini uzevši, knjiga »Review of
the forestry sector in Croatia« je
stručno napisana, a pojedini njezini dijelovi
imaju znanstveni karakter, pa je
primjeran prikaz hrvatskog šumarstva.


Na kraju ovog svoga prikaza rekao
bih još i ovo. Knjigom REWIEW of
forestry FORESTRY in Croatia« prof,
dr. Rudolf SAB ADI, kao glavni urednik
i glavni autor, uspio je dokazati na
temelju pouzdanog dokumentacijskog
materijala da u Hrvatskoj postoje golemi
prirodni i ljudski potencijali koji
mogu unaprijediti hrvatsko šumarstvo
s drvnom industrijom na suvremenu razinu
kako bi se ona mogla svrstati medu
najnaprednije europske zemlje. To
je ohrabrujuće. Zato ovom knjigom želimo
dobrobit šumarstvu Hrvatske i
njezine drvne indusrije.


Dušan Klepac


S. Paar i J. Wotte: Welchen Beitrag
konnen Abwfallwirtschaftskonzepte
zu einem sinnvollen Umgang mit
naturlichen Ressourcen leisten?
E. Novak i J. Wotte: Bewertung
von Parametern bei der Auswahl von
Dekontaminationsverfahren fur Altstandorte;
P. Loetzsch: Untersuchungen zur
Ziindung von Staub-Luft — Gemischen
durch Schleiffunken.
Šumarstvo je zastupljeno s člancima:


O. Bloszfeld: Forstliche Hochschulwoche
vom 5. bis 7. oktober 1993
in Tharandt, i
M. Heinze: Erste Amerika — Excursion
Tharandter Forststudenten.
Šumarski odjel u Tarandtu najstariji
je dio tog TU u Dresdenu, jer datira
od 1811. Te godine, Heinrich Cott a
osnovao je vlastitu privatnu Šumarsku
školu koju je 1816. preuzela država i
povisila na Kraljevsku sasku šumarsku
akademiju. Godine 1928. ta Akademija
uključena je u tadanju Tehničku visoku
školu u Dresdenu odnosno u današnji
Tehnički univerzitet. To je uvodni tekst
za prikaz rada »Šumarske visoke škole
«. Također i to, da je 1993. godine
započeo s radom studij od četiri semestra
Umweltschutz und Raumordun
g (Zaštita okoliša i prostorni
red) s usmjerenjima zaštita resursa, pla