DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 55 <-- 55 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI REWIEW of FORESTRY and FOREST INDUSTRIES SECTOR in REPUBLIC of CROATIA, Zagreb 1994, str. 1 — 120, 16 fotografija, veći broj tablica i grafičkih prikaza. Na kraju knjige nalazi se vegetacijska karta biljnih zajednica Hrvatske. Izdanje: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva republike Hrvatske i Javno poduzeće »Hrvatske šume« u Zagrebu. Glavni urednik: prof. dr. Rudolf Sabadi. Tehnički urednik: Mr Branko Meštrić. Jezični savjetnik: prof. Maja Šenoa. Recenzenti: Akademici Dušan Klepac i Mirko Vidaković. Predgovore knjizi napisali su: Ministar poljoprivrede i šumarstva ing. Ivan Tarnaj i doministar dr. se. Joso Vukelić. Akademici su napisali svoja viđenja, među njima i Dušan Klepac »Glavne smjernice u šumarstvu republike Hrvatske «, a Mirko Vidaković »Šumarska istraživanja i njihova uloga u šumarstvu«. Knjiga sadrži ove dijelove: 1. Uvod (R. Sabadi), 2. Šumarstvo u Hrvatskoj (R. Sabadi), 3. Šumarski resursi, vlasništvo, uporaba šuma i njihovo ured ivanje (G. Fabijanić i suradnici), 4. Šuma i okoliš (D. Rauš i suradnici), 5. Šuma u ekonomici (R. Sabadi), 6. Zakonodavstvo i organizacija (R. Sabadi), 8. Strategija razvoja i potreba investicija (R. Sabadi). Izvori podataka i upotrebljena literatura. Na kraju knjige nalazi se vegetacijska karta biljnih zajednica Hrvatske dr. se. Jose Vukelića, koja s vrlo kvalitetnim fotografijama hrvatskih šuma daje posebnu vrijednost ovoj knjizi. Knjiga »Review of forestry in Croatia « prikazuje šumarstvo i drvnu industriju u Hrvatskoj od najstarijih vremena do danas. U knjizi se nalaze suvremeni podaci o hrvatskim šumarskim resursima sa svim pratećim potencijalima koji sudjeluju u šumskoj proizvodnji uzimajući u obzir političke, socijalne, gospodarske, demografske i ekološke prilike. Ti šumarski resursi nalaze se na površini od 2,458.100 ha šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj s drvnom zalihom od 300 milijuna m3 i 8,8 milijuna m3 tečajnog godišnjeg prirasta i to u 84% listopadnih i 16% crnogoričnih šuma. Godišnji etat za sve šume u Republici Hrvatskoj iznosi 5,5 milijuna m3 u bruto iznosu. Najveći njegov dio otpada na državne šume za koje bruto godišnji etat iznosi 4,8 milijuna m3 s 48% tehničkog drva, 37% prostornog drva i 15% otpada. Šumarski resursi u knjizi su obrad eni vrlo iscrpno prema vrsti vlasništva, prema vrstama drveća, prema uzgojnim oblicima i prema funkciji šuma. Obrad ene su trideset i dvije vrste drveća, s time da je za svaku vrstu drveća navedeno ime na engleskom, latinskom, francuskom i njemačkom jeziku. Detaljni tabelarni podaci o površinama, drvnim zalihama i prirastima prikazani su vrlo iscrpno i ilustrativno. Navedeni potencijali o šumskim resursima podudaraju se s podacima u Šumskogospodarskoj osnovi Hrvatske koju je izradila služba uređivanja šuma Javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Osnovu je odobrilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Vlade Republike Hrvatske, kolovoza 1993. No, cjelokupni potencijal hrvatskih šumarskih resursa se ne može za sada koristiti u cijelosti, jer je oko 1/3 teritorija Republike Hrvatske pod okupacijom agresora, pa je realizacija etata smanjena čak za 40% u usporedbi sa stanjem prije agresije. To potvrđuju službeni statistički podaci o izvršenim sječama u pojedinim godinama kako slijedi: Godina Sječa u m3 1987 4,426.000 1988 4,422.000 1989 4,315.000 1990 3,868.000 1991 2,672.000 1992 2,625.000 Uloga šume obrađena je vrlo iscrpno tretirajući njezinu višestruku funkciju koja je istovremeno gospodarska, ekološka, socijalna i još mnoga druga. Gospodarska uloga šume se očituje u njezinom učešću u sveukupnom nacionalnom dohotku Republike Hrvatske. To učešće iznosi 1,2%, ali drvna industrija - prerađujući sirovinu koju dobiva od šumarstva — daje svoj doprinos od 2,5%. Premda obje gospodarske grane sudjeluju u sveukupnom dohotku samo s 3,7%, one ipak zapošljavaju oko 45.000 radnika, a prema istraživanju R. Sabadija ta je brojka daleko veća ako se uzmu u obzir sve djelatnosti (izravne i neizravne) u proizvodnji šumarstva i drvne industrije. Istaknute su ekološke vrijednosti šume s naročitim osvrtom na njezinu antierozijsku ulogu u zaštitnim šumama kojih u Hrvatskoj ima 54.760 ha. Navedena je također socijalna uloga šume sa zdravstvenom, rekreacijskom, duhovnom i ostalom funkcijom šume, što je posebno došlo do izražaja u šumama s posebnom namjenom. Šuma je prikazana kao najveća tvornica Hrvatske koja iz H2 0 i CO2 — zahvaljujući fotosintezi — proizvodi svake godine oko 9 milijuna m3 drva debljeg od 7 cm, što s gledišta toplinske energije odgovara ekvivalentu od 3 milijuna tona nafte (R. Sabadi). Imajući pred očima šumu kao naše najveće nacionalno blago u knjizi je posebna pažnja posvećena zaštiti šuma kao i njezinoj njezi i suvremenom gospodaenju s obnovom. U knjizi s dokumentacijskim materijalom je predočeno sadašnje stanje hrvatskih šumarskih resursa kao osnovica za unapređenje šumarstva i drvne industrije uz dodatnu analizu toga stanja. Na temelju toga, u knjizi se predlaže poboljšanje šumarstva i drvne industrije Republike Hrvatske i navode se za to velike mogućnosti koje se sastoje u dobrim ekološkim prilikama, u brojnom stručnom kadru, u dobroj mehanizaciji, u jakoj rasadničarskoj proizvodnji, u dobroj uređivačkoj službi, itd. Dobre ekološke prilike na površini od 900.000 ha sada degradiranih šuma omogućuju da se intenzivnim uzgojnim radovima postojeća drvna zaliha od oko 40 milijuna m3 u tim šumama poveća na iznos od oko 200 milijuna m3, pa bi tako obogaćena ukupna drvna zaliha u Republici Hrvatskoj iznosila 500 milijuna m3. Time bi se tečajni godišnji volumni prirast mogao povećati od sadašnjih 8,8 milijuna m3 na iznos od 10 do 11 milijuna m3 drva. Spomenuti perspektivni razvoj može se ostvariti, dakako, samo uz određena ulaganja i određene aktivnosti oko pretvorbe i privatizacije, kako u šumarstvu, tako i u drvnoj industriji. U tom 121 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 56 <-- 56 --> PDF |
smjeru predviđa se povećati sadašnja otvorenost šuma (6,8 km/1000 ha) te izgraditi u narednih 5 godina 2.000 km cesta. Također se ukazuje na usitnjenost privatnih šumskih parcela (prosječno 0,5 ha po vlasniku), što onemogućava uspješno gospodarenje u privatnim šumama kojih u Republici Hrvatskoj ima 457.400 ha, dok je ostatak od 1,604.100 ha šuma u rukama države. Privatne šume su najvećim dijelom panjače (oko 70%) i imaju malenu drvnu zalihu od 37,5 milijuna m3 drva, što upućuje na potrebu njihova poboljšanja, jer u tom sektoru hrvatskog šumarstva leže velike mogućnosti koje su dosada bile uslijed različitih zakona i odredaba zapostavljene u svome razvoju. Drvna industrija je u knjizi obrađ ena detaljno, štoviše, R. Sabadiju je uspjelo eksponencijalnim jednadžbama izraziti funkcionalnu ovisnost proizvodnje u drvnoj industriji od radne snage i cijene koštanja. WISSENSCHAFTLICHE ZEITSCHRIFT der Technischen Universitat Dresden 43 (1994) Heft 1 U sklopu Tehničkog univerziteta (TU) u Dresdenu uz fakultete elektrotehnike, strojarstva te fakulteta građevinarstva, vodnog gospodarstva i šumarstva , nalaze se i fakulteti za okoliš, matematiku i prirodne znanosti, pravo, filozofiju, jezike te, od 1993. godine, i za studij medicine, koji se do tada odvijao u Medicinskoj akademiji »Carl Gustav Carus«. TU izdaje i u naslovu imenovani znanstveni časopis. U prvom svesku za 1994. godinu nalaze se teme Fakulteta za okoliš, za graditeljstvo, vodno gospodarstvo i šumar stvo, te prava i medicine. U svakom broju nalazi se prikaz bar jednog laureata. U ovom to je Dipl. — Ing. Hans Sauer, »predsjednik Zaklade Hans Sauer«. To je Zaklada koju je 1989. godine osnovao H. Sauer iz sredstava jednog svog poduzeća, a njezin je zadatak pomagati istraživanja kibernetičke kreativnosti. Suosnivač je organizacija DABEI (Deutsche Aktiongemeinschaftbildung — Erfindung — Inovation) te inicijator, urednik i koautor publikacija RELAIS LEXIKON i PRIRUČNIKA za izumitelje i poduzetnike, kojeg je 115 autora pripremalo tri godine. H. Sauer do sada Ukratko, sadašnje stanje u drvnoj industriji nije zadovoljavajuće. Uzroci su vrlo različiti i kompleksni, a među njima spominu se zaostali zastarjeli odnosi, naslijeđeni iz prošlih režima, nedovoljna uspješnost poslovanja zbog nemogućnosti utjecaja svjetskog tržišta, preveliki broj pilana, rasipavanje vrijedne sirovine, jer se, primjerice, furnirski trupci koriste za piljenu robu, itd. Organizacija šumarske službe, znanstveno- istraživački rad i obrazovanje podvrgnuti su vrlo oštroj kritici. Ta je kritika uglavnom opravdana, samo treba naglasiti da se u novi moderni sustav šumarskih djelatnosti može prijeći postepeno, a potpuno tek onda kad rat u Hrvatskoj bude završen. Dakako, da već sada treba obavljati pripreme, kako u fizičkom, tako i u duhovnom pogledu, kako bi se ipak što prije mogle ukloniti kritičke opaske u knjizi, ako baš ne sve, ali barem u glavnim važnijim dijelovima šumarstva i drvne industrije. ima 192 samostalna patenta, a sudionik je u daljnih 117 patenata za inovacije i poboljšanja procesa izrađenih u okviru poduzeća. Posebno područje njegovog rada su elektromagnetski releji. Njegovim radom uspjelo nekadašnje »kolose« elektromagneta za Morseov brzojav 1960. godine smanjiti na 100 cm3 a osamdesetih godina na svega 1 cm3 i visokog učinka. Što više, Sauerov relej s tzv. C-prekidačem uključuje struju samo za vrijeme rada (govorenja). Kako za njegove zasluge na tom tehničkom polju tako i za njegove stavove o potrebi etike u poslovanju, Tehnički univerzitet u Dresdenu 8. srpnja 1993. godine promovirao ga je za doktora h. c. Od radova i članaka ograničavamo se samo na područje okoliša i šumarstva. S područja Fakulteta za okoliš objavljeni su radovi: J. Materna i H. J. Fiedler: Waldschaden als Folge chemischer Veranderung der Atmosphere - referat održan prigodom 100-te godišnjice IUFRO u Berlinu 1992. godine; H. J. Fiedler: Umweltforschung im Rahmen des Europaischen Integrationsstudiums Umweltwissenschaften an der TU Dresden; J. Wotee : Ausbildung Umweltverfahrenstechnik an der TU Dresden; Posebnu vrijednost knjizi daju kratki sadržaji iz Monografije »Hrvatske šume«, Zagreb 1992 (poglavlje 4.) U cjelini uzevši, knjiga »Review of the forestry sector in Croatia« je stručno napisana, a pojedini njezini dijelovi imaju znanstveni karakter, pa je primjeran prikaz hrvatskog šumarstva. Na kraju ovog svoga prikaza rekao bih još i ovo. Knjigom REWIEW of forestry FORESTRY in Croatia« prof, dr. Rudolf SAB ADI, kao glavni urednik i glavni autor, uspio je dokazati na temelju pouzdanog dokumentacijskog materijala da u Hrvatskoj postoje golemi prirodni i ljudski potencijali koji mogu unaprijediti hrvatsko šumarstvo s drvnom industrijom na suvremenu razinu kako bi se ona mogla svrstati medu najnaprednije europske zemlje. To je ohrabrujuće. Zato ovom knjigom želimo dobrobit šumarstvu Hrvatske i njezine drvne indusrije. Dušan Klepac S. Paar i J. Wotte: Welchen Beitrag konnen Abwfallwirtschaftskonzepte zu einem sinnvollen Umgang mit naturlichen Ressourcen leisten? E. Novak i J. Wotte: Bewertung von Parametern bei der Auswahl von Dekontaminationsverfahren fur Altstandorte; P. Loetzsch: Untersuchungen zur Ziindung von Staub-Luft — Gemischen durch Schleiffunken. Šumarstvo je zastupljeno s člancima: O. Bloszfeld: Forstliche Hochschulwoche vom 5. bis 7. oktober 1993 in Tharandt, i M. Heinze: Erste Amerika — Excursion Tharandter Forststudenten. Šumarski odjel u Tarandtu najstariji je dio tog TU u Dresdenu, jer datira od 1811. Te godine, Heinrich Cott a osnovao je vlastitu privatnu Šumarsku školu koju je 1816. preuzela država i povisila na Kraljevsku sasku šumarsku akademiju. Godine 1928. ta Akademija uključena je u tadanju Tehničku visoku školu u Dresdenu odnosno u današnji Tehnički univerzitet. To je uvodni tekst za prikaz rada »Šumarske visoke škole «. Također i to, da je 1993. godine započeo s radom studij od četiri semestra Umweltschutz und Raumordun g (Zaštita okoliša i prostorni red) s usmjerenjima zaštita resursa, pla |