DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 232.319+322.9.001/2 Šumarski list CXVIII (1994) 71 PRILOG POZNAVANJU BROJA BILJAKA I KOLIČINE SJEMENA ZA KVALITETNO POMLAĐIVANJE I POŠUMLJAVANJE NUMBER OF PLANTS AND THE AMOUNT OF SEED IN RELATIONSHIP TO THE RESULTS OF REGENERATION AND AFFORESTATION Slavko MATIĆ* SAŽETAK: Broj biljaka je jedan od glavnih čimbenika produktivnosti i stabilnosti šume, a što je u skladu s njezinom definicijom koja je donesena u ovom radu. U mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba (3 i 10 god) ograničen je broj biljaka drvenastih vrsta na oko 40.000 kom/ha, od čega bi na lužnjak trebalo otpasti najmanje 80%, a ostalo na obični grab i ostale sporedne vrste. Stajališni prostor po jednoj biljci u tim uvjetima iznosi 0,25 m2. Rezultati istraživanja potkrepljuju i preporuku koju smo dali za sjetvu omaške žire hrasta lužnjaka kod obnove u količini od 800 kg/ha gdje bi mogli računati na 40.000 biljaka ponika po hektaru. Istražujući uspijevanje kultura hrasta lužnjaka podignutih s različitim brojem biljaka po hektaru (3000., 5000., 7000., 10000., 15000., 20000), došli smo do zaključka da se povećanjem broja biljaka povećavaju prosječne visine i visinski prirast, smanjuje količina korova, vrijeme i troškovi za njegu po jednoj biljci. Iz svega navedenog zaključuje se da broj biljaka i količina sjemena moraju biti optimalni kako bi procesi regresije stojbine na pomladnoj površini u što kraćem vremenu prešli u progresiju. Daju se preporuke za šumarsku praksu o broju biljaka, količini sjemena, načinu sjetve za glavne i pionirske vrste drveća prilikom obnove i pošumljavanja. Ključne riječi: šuma, pomlađivanje, pošumljavanje, ponik, pomladak mladik, glavne vrste drveća, pionirske vrste, produktivnost, stabilnost, općekorisne funkcije. 1. PROBLEM ISTRAŽIVANJA - Research issue Prirodno pomlađivanje je životna i prirodna mani— Otežano prirodno pomlađivanje zbog pogoršanih festacija svake strukturno i stojbinski kvalitetne sasto-uvjeta u i na tlu (zakorovljenje, isušivanje, zamočvarejine. S njim se nastavlja prirodna stalnost sastojine nje i dr.) glede sastojinskog oblika (vrste drveća) te kvalitetnih — Izostanak ili nemogućnost uroda kvalitetnog sjestrukturnih i stojbinskih uvjeta. To je najbolji put koji mena. nam omogućava da na najmanju mjeru svedemo šo — Pogreške napravljene u gospodarskim zahvatima kove koji su neizbježni na tlu i u mladoj sastojini posebno u zahvatima iskorištavanja, njege i obnove. tijekom »umiranja« stare i »rađanja« mlade šume. Na taj način poboljšavamo uvjete za razvoj mlade sastojine U takvim uvjetima neophodno je pristupiti radoi na najmanju moguću mjeru smanjujemo troškove vima na umjetnoj obnovi sadnjom biljaka i sadnjom njege. ili sjetvom sjemena uvažavajući načela kojih se držimo Problemi koji vrlo često prate i onemogućavaju kod prirodne obnove (oplodne ili postupične sječe, prirodnu obnovu u današnjim gospodarskim i ekolopreborne sječe, rubne sječe). Tim putem i načinom škim uvjetima svrstani su u tri grupe i to: podignuta mlada sastojina imat će sve osobine onih Prof. dr. se. Slavko Matić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 6 <-- 6 --> PDF |
sastojina koje su podignute prirodnim pomlađivanjem, jer smo radovima na pomlađivanju štitili tlo i mladi naraštaj od štetnih biotskih i abiotskih utjecaja. Na obešumljenim terenima i svim stojbinama gdje su tla u toj mjeri degradirana da su izgubila svojstva šumskog tla, nužno je obavljati radove na pošumljavanju sadnicama ili sjemenom. Kod prirodne i umjetne obnove kao i kod pošumljavanja trajno je nazočan problem broja biljaka i količine sjemena kako bi osigurali kvalitetnu, stabilnu i produktivnu sastojinu. Kod praktičnih rješenja tih problema toliko je raznolikosti da često vode do apsurdnih rješenja. Imali smo razdoblja kad je rabljen izuzetno visok broj biljaka (sadnja 20000 sadnica četinjača po hektaru pod neposrednim utjecajem starih njemačkih škola), da bi nakon toga broj biljaka u našoj šumarskoj praksi bio izuzetno nizak (preporuke o dostatnosti 5000 biljaka lužnjaka po hektaru prilikom osnivanja sastojina ili 200 do 300 kg. žira omaške). Kod svega toga nazočna je pogreška u načinu gledanja na šumu kao životnu zajednicu, gdje su dominirali najčešće slabo utemeljeni i argumentirani ekonomski pokazatelji nad biološko-ekološkim. Cilj svakog pomlađivanja, a i pošumljavanja, je u tome da se u što kraćem roku formira mlada sastojina koja će svojim strukturnim ustrojstvom zaustaviti procese degradacije stojbine, a nazočne procese regresije okrenuti u progresiju. U tom procesu broj biljaka glavne vrste drveća ima dominirajuću ulogu. On ne mora biti ni prevelik ni prenizak nego optimalan. Kod istraživanja i ocjene optimalnog broja biljaka moramo sveukupno sagledati ulogu i zadaću šume koju formiramo tijekom cijele ophodnje, a posebno: - Stanje u kojem se nalazi šumsko tlo (kod prirodne i umjetne obnove) i stupanj degradacije nešumskog tla (kod pošumljavanja). — Potrebno vrijeme i dinamika formiranja kvalitetnoga šumskog tla. — Mogućnost pojave zakorovljenja i zamočvarenja. — Dinamiku visinskog, debljinskog i volumnog rasta i prirasta sastojine. — Formiranje horizontalne (prostorni raspored) i vertikalne (etaže) strukture. — Međusobnu konkurenciju i prirodno izlučivanje i odumiranje stabala. Radove na njezi i zaštiti pomlatka, popunjavanje, čišćenje i prorjeđivanje. — Dužinu ophodnje. — Općekorisne funkcije šuma. — Količinu i kvalitetu drvne mase prethodnog i glavnog prihoda. — Mogućnost prirodnog pomlađivanja u budućnosti. Sve navedeno mora biti u funkciji stvaranja složenog šumskog ekosustava sa svim počelima šume koja su sadržana u izričaju šume koja prema našem mišljenju glasi: »ŠUMU PREDSTAVLJA ŠUMSKO TLO SUVISLO OBRASLO DRVEĆEM, GRMLJEM I PRIZEMNIM RAŠĆEM, GDJE SE TRAJNO PROIZVODI DRVNA TVAR I OPĆEKORISNA DOBRA IZRAŽENA U EKOLOŠKIM (ZAŠTITNIM) I DRUŠTVENIM (SOCIJALNIM) FUNKCIJAMA ŠUME.« Prema tome u našim bi istraživanjima trebali dati prilog odgovoru na pitanje koji bi broj biljaka prilikom obnove šume i pošumljavanja bio dostatan da podignuta šuma ispuni one uvjete koju pred nju postavljaju priroda i čovjek tijekom ophodnje, s posebnim naglaskom na obilježja stabilnosti, produktivnosti i mogućnost prirodnog pomlađivanja. 2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA The research results and discussion 2.1. Pomlađivanje — Regeneration U našim istraživanjima strukturnih osobina mladih sastojina hrasta lužnjaka i običnog graba u razvojnim stadijima mlađeg i starijeg pomlatka i mladika često se susrećemo s kvalitetno, a isto tako i loše obnovljenim sastojinama. To se prije svega odnosi na broj glavne vrste drveća, u ovom slučaju hrasta lužnjaka, koji se često javlja u izuzetno malom broju, a isto tako i u onim vrijednostima za koje pretpostavljamo da su optimalne. Zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba je klimatogena zajednica u kojoj pored glavne vrste drveća pridolazi prije svega obični grab i još jedan broj pratitelja (lipa, klen, poljski jasen, voćkarice i dr). Broj ostalih vrsta ovisi o broju i uspješnosti pomlađivanja glavne vrste. Ukoliko je obnova sastojine bila kvali tetna i na stručnoj razini, te ako smo prije sporednih vrsta na pomladnu površinu naselili glavnu vrstu u većem broju, broj sporednih manje vrijednih i agresivnih vrsta je manji. Isto vrijedi i obratno, što je nažalost čest slučaj, pa umjesto glavne vrste dobar dio pomladne površine zauzmu agresivne, uzgojno jače pratiteljice. Kod toga je značajno istaknuti da stajališni prostor koji zauzima jedna biljka odnosno jedno stablo prilikom radova na obnovi i pošumljavanju jednako je na raspolaganju glavnim i sporednim vrstama. Tko prije zauzme stajališni prostor ima uvjete i za trajniji, a možda i konačni opstanak na njemu. Na osnovi toga ocjenjujemo je li sastojina kvalitetno pomlađena ili je degradirana glede vrste drveća u omjeru smjese. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Neki strukturni podaci u mladim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnoga graba Some structural data in young natural stands of the peduncled oak and common hornbeam Tablica 1 SASTOJINA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA - STAND OF PEDUNCLED OAK AND COMMON HORNBEAM Ploha Dob Površina H. lužnjak O. grab i ost. Ukupno Po lh a Plot Age Area Peduncled oak Common hornbeam Total Per 1 ha god m2 kom % kom % kom H. lužnjak O. grab 1/1 3 400 233 14.9 1329 85.1 162 5825 33225 1/2 3 400 819 55.7 651 44.3 1470 20475 16275 1/3 3 400 505 31.7 1088 68.3 1593 12625 27200 II/l 10 400 126 7 1683 93 1809 3150 42075 II/2 10 400 139 10 1272 90 1411 3475 31800 II/3 10 400 197 13 1449 88 1646 4925 36225 Ukupno Total 39050 36750 39825 45225 35275 41150 Površina za pomlađivanje može i mora u određenoj dobi i razvojnom stadiju biti popunjena glavnim i sporednim vrstama, s tim da je njihov zbroj u određenom stadiju i vremenu maksimalan i optimalan. Priroda nastoji popuniti sav prostor koji je određen za sastojinu, a ukoliko izostane pojava glavnih i sporednih vrsta u optimalnom broju, naletom sjemena javljaju se pionirske vrste drveća (breza, iva, joha i dr.), grmlje i korovska vegetacija. U tablici broj 1 donosimo strukturne podatke o mladim prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba glede broja stabala hrasta lužnjaka i običnog graba na tri pokusne plohe u dobi od 3 godine (mladi pomladak) i 3 plohe u dobi od 10 godina (mladik). Analizirajući rezultate dobivene na plohama I/l., 1/2 i 1/3 uočavamo zakonitost ukupnog broja biljaka koji iznosi u prosjeku za sve tri plohe 38542 kom/ha u rasponu od 36750 do 39825 kom/ha, a prosječni stajališni prostor po biljci iznosi 0,259 m2. Iako je ukupan broj biljaka na sve tri plohe vrlo izjednačen, stvarno stanje glede kvalitete tih sastojina s obzirom na odnos lužnjaka i graba vrlo je različito. Na plohi I/l imamo lužnjaka 5825 kom/ha ili 14,9% a 33225 kom/ha graba ili 85,1%, s tim da stajališni prostor po jednoj biljci iznosi 0,256 m2. Na plohi 1/3 situacija je nešto povoljnija za lužnjak s brojem od 12625 kom/ha ili 31,7% u odnosu na grab kojeg ima 27200 kom/ha ili 68,3%, a stajališni prostor po jednoj biljci iznosi 0,272 m2. Na plohi 1/2 imamo daleko najbolje stanje zbog učešća lužnjaka u broju od 20475 kom/ha ili 55,7% u odnosu na 16275 kom/ha graba ili 44,3%, a stajališni prostor po jednoj biljci iznosi 0,251 m". Na plohama lili., 1112., II/3 koje su u dobi od 10 godina a nalaze se u razvojnom stadiju mladika imamo glede broja biljaka i stajališnog prostora vrlo slično stanje. Prosječni broj lužnjaka i graba za sve tri plohe iznosi 40550 kom/ha, a prosječni stajališni prostor po jednoj biljci je 0,247 m2. Učešće lužnjaka po plohama iznosi 7., 10 i 12%, odnosno 3150 kom/ha, 3475 kom/ha i 4925 kom/ha, a običnog graba 93., 90 i 88%, što iznosi 42075 kom/ha., 31800 kom/ha i 36225 kom/ha. Stajališni prostor iznosi na plohama II/l 0,221 m2, U/2 0,283 m2 i na U/3 0,243 m2. Iz navedenih podataka za dvije grupe pokusnih ploha u mladim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba zaključujemo da je ta stojbina prilikom prirodnog pomlađivanja bila spremna prihvatiti 40000 biljaka po hektaru glavne i sporedne vrste, gdje stajališni prostor po biljci iznosi prosječnih 0,25 m2. Ako taj prostor zauzme pretežno lužnjak, na račun agresivnog i gospodarski manje vrijednog graba, onda sudimo da je prirodno pomlađivanje uspjelo te da je budućnost te sastojine osigurana. Za ovu šumsku zajednicu ocjenjujemo da je optimalan odnos lužnjaka i graba u strukturi sastojine po drvnoj masi ili po temeljnici 80% : 20% u korist lužnjaka. To znači da bi u ovom slučaju u sastojini trebalo biti najmanje oko 32000 lužnjaka i oko 18000 kom/ha graba, te da bi taj odnos uzgojnim zahvatima trebalo održati do kraja ophodnje. Glede stajališnog prostora 80% površine ili 8000 m2 po hektaru trebao bi zauzimati lužnjak, a 20% ili 2000 m2 obični grab. To vrijedi za mlade sastojine starosne dobi oko 20 godina, kad dolazi do intenzivne diferencijacije i formiranja vertikalne strukture u kojoj se grab postupno povlači u donje etaže. Na taj način u starijim i starim sastojinama lužnjak zauzima cijeli |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 8 <-- 8 --> PDF |
prostor dominantne i nuzgredne etaže, a grab cijelu podstojnu etažu. I pored toga i dalje odnos hrasta i graba po drvnoj masi treba ostati u omjeru 80 : 20%. Rezultati s pokusnih ploha ukazuju nam da možemo samo donekle biti zadovoljni s brojnim stanjem lužnjaka na pokusnoj plohi 1/2 (20475 kom/ha ili 55,70%), dok ostale plohe ukazuju na njegov manjak. Posebno je loše stanje na plohama u mladiku, koje s prosječnim brojem stabala od 3850 kom/ha u dobi od 10 godina imaju problematičnu budućnost glede produktivnosti i kvalitete. Koristeći saznanja i rezultate do kojih smo došli na ovim pokusnim plohama, napravili smo analizu potrebne količine žira hrasta lužnjaka koji se mora naći na pomladnoj površini tijekom pomladnog razdoblja, Vrste za umjetnu obnovu (pomlađivanje) Tree species for artificial regeneration Vrsta drveća Tree species Hrast lužnjak (Quercus robur L.) Hrast kitnjak (Quercus petraea Liebl.) Hrast medunac (Quercus pubescens Willd.) Hrast crnika (Quercus ilex L.) Jaseni (Fraxinus sp.) Obična bukva (Fagus sylvatica L.) Obična jela (Abies alba Mill.) Način sjetve ili sadnje Method of seeding and planting Omaške — Broadcast seeding Pod motiku — Seeding in pits Omaške — Broadcast seeding Pod motiku - Seeding in pits Omaške — Broadcast seeding Pod motiku - Seeding in pits Omaške — Broadcast seeding Pod motiku — Seeding in pits Pod motiku — Seeding in pits Omaške — Broadcast seeding Pod motiku — Seeding in pits Omaške — Broadcast seeding Pod motiku — Seeding in pits bilo da sastojinu pomlađujemo prirodnim ili umjetnim putem. Naša je preporuka da je nužna količina od 800 kg/ha što iznosi količinu od oko 160000 komada žira. Znajući da u prirodnim uvjetima od ukupne količine žira možemo računati na 20 - 30% ponika i najmanjeg pomlatka, onda to u prosjeku iznosi 40000 biljaka po hektaru, što ide u prilog i potkrepljuje rezultate istraživanja na pokusnim plohama. U tablici 2 donosimo podatke i preporuke o potrebnoj količini sjemena kod sjetve omaške i sadnju pod motiku, kao i broju sadnica kod umjetne obnove sadnjom biljaka. Podaci se odnose na hrastove (lužnjak, kitnjak, medunac i crniku), poljski jasen, običnu bukvu i običnu jelu. Tablica 2 Sjeme kg/ha Sadnice kom/ha Seed Plants 700-1000 10000-15000 400600 600800 10000-15000 300500 500700 10000-15000 250450 400600 10000-15000 250450 7-10 5000-10000 80- 100 10000-15000 40-60 60-80 8000-12000 8-12 2.2. POŠUMLJAVANJE - Afforestation Na području šumarije Vrbovec u gospodarskoj jedinici »Novak u Šikava« odjel le objavljena je pretvorba panjače običnog graba u sastojinu hrasta lužnjaka sadnjom sadnica. To znači da je obavljena pretvorba sastojinskog oblika (šumu graba u šumu lužnjaka) i uzgojnog oblika (niski u visoki uzgojni oblik). Tom prilikom istraživali smo utjecaj razmaka sadnje (broja biljaka) na uspješnost novoosnovane sastojine. Pokus je postavljen s različitim brojem biljaka po hektaru i to: 3000., 5000., 7000., 10000., 15000 i 20000 u pravilnom kvadratičnom prostornom rasporedu od 1,8 m x 1,8 m (kod 3000 biljaka po ha) do 0,7 m x 0,7 m (kod 20000 biljaka po ha). Ukupno je postavljeno 18 pokusnih ploha svaka površine 400 m2. Svaka varijanta (razmak sadnje) imala je tri repeticije. Detaljni rezultati su izneseni u radu (Matić 1993). U grafikonu 1 donosimo rezultate izmjera visina biljaka za svaku varijantu i to prilikom osnivanja pokusa (rujan 1987), nakon 5 godina (kolovoz 1992) te rezultate visinskog prirasta. Iz grafikona je uočljivo da su visine biljaka prilikom osnivanja za sve varijante bile podjednake, a kretale su se od 33,9 cm do 36,1 cm. Stanje nakon 5 godina ukazuje na razlike između varijanti, s tim da je opći trend u tome da se povećanjem broja biljaka po hektaru, odnosno sadnjom na manje razmake, prosječne visine povećavaju. Srednja visina kod sadnje 3000 biljaka ha je 155,3 cm, a kod sadnje biljaka ha iznosi 175,3 cm. Prosječni visinski prirast pratio je tijek prosječnih visina što je vidljivo iz priloženog grafikona. Uočljiva je opća sklonost povećanja visinskog prirasta od 24,0 cm do 28,2 cm godišnje. Uzimanjem uzoraka prilikom zadnje izmjere svih vrsta korova koji su nazočni na 1 m2 u svakoj varijanti odnosno 3 m2 za tri repeticije, te sušenjem na 105°C i izmjerom suhe tvari, dobili smo rezultate prikazane na grafikonu broj 2. Iz grafikona je vidljivo da se s povećanjem broja biljaka po jedinici površine smanjuje količina korova. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I o r L si 5000 7000 10000 15000 Tretman (bilj./ha) -Treatment (plants/ha) U stvarnom slučaju kod sadnje 3000 komada/ha težina suhe tvari korova iznosi 2305 grama na 3 m2, kod sadnje 15000 biljaka/ha 1401 grama, a kod 20000 biljaka 1846 grama. 2800 2600 3 L 2400 Ero E 2200 & o 2000 S 1800 I2™ 1600 m 1400 1200 3000 5000 7000 10000 15000 20000 Tretman(bilj./ha)-Treatment(plants/ha) Kod njegovanja kultura tijekom 5 godina trošilo se različito vrijeme po biljci ovisno o razmaku sadnje. Kod 3000 biljaka/ha vrijeme utrošeno za njegu (žetva korova) po jednoj biljci iznosilo je 2´ 44", a kod sadnje 20000 biljaka/ha 0´ 33". SI. 1: Pet-godišnja kultura hrasta lužnjaka s 3000 biljaka po ha i razmakom SI. 2: Pet-godišnja kultura hrasta lužnjaka sa 7000 biljaka po ha i razmakom sadnje 1,8 x 1,8 m. sadnje 1,2 x 1,2 m. Fig. 1: Peduncled oak culture, age 5, established with 3000 plants per ha, Fig. 2: Peduncled oak culture, age 5, established with 7000 plants per ha, planting distance 1,8 x 1,8 m. planting distance 1,2 x 1,2 m. (Photo: T. Starčević) (Photo: T. Starčević) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 10 <-- 10 --> PDF |
SI. 3: Pet-godišnja kultura hrasta lužnjaka s 15000 biljaka po ha i razmakom sadnje 0,8 x 0,8 m. Fig. 3: Peduncled oak culture, age 5, established with 15000 plants per ha, planting distance 0,8 x 0,8 m. (Photo: T. Starčević) Iz priloženih fotografija (slika 1, 2, 3 i 4) moguće je jasno vidjeti razlike u izgledu sastojina kod sadnje 3000 kom/ha (slika 1), 7000 kom/ha (slika 2), 15000 kom/ha (slika 3) i 20000 kom/ha (slika 4). Na osnovi svega izloženog možemo zaključiti da se povećanjem broja biljaka prilikom osnivanja sastojina poboljšavaju uvjeti za njezin kvalitetniji i brži razvoj. Kvalitetni pomak posebno se uočava kod većeg rasta u visinu i visinskog prirasta, smanjenom količinom korova i smanjenog vremena njege po jednoj biljci. SI. 4: Pet-godišnja kultura hrasta lužnjaka s 20000 biljaka po ha i razmakom sadnje 0,7 x 0,7 m. Fig. 4: Peduncled oak culture, age 5, established with 20000 plants per ha, planting distance 0,7x 0,7 m. (Photo: T. Starčević) Posebno je važno istaknuti smanjenu količinu korova koji je veliki suparnik hrastovim biljkama u borbi za hraniva, vlagu i svjetlo. Rezultati dobiveni ovim pokusom potvrdili su postavke iznesene na početku ovoga rada. U priloženoj tablici broj 3 donosimo podatke o količini sjemena za različite načine sjetve i količini biljaka za sadnju prilikom radova na pošumljavanju. Podaci su ujedno i preporuka za praksu, a odnose se na pionirske vrste drveća s kojima obavljamo pošumljavanje. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Vrste za pošumljavanje Tree species for afforestation Tablica 3 Vrsta drveća Tree species Johe (Alnus sp.) Breze (Betula sp.) Vrbe (Salix sp.) Topole (Populus sp.) Obična smreka (Picea abies (L.) Karsten) Obični bor (Pinus sylvestris L.) Crni bor (Pinus nigra Arnold) Borovac (Pinus strobus L.) Ariši (Larix sp.) Zelena duglazija (Pseudotsuga douglasii Carr.) Alepski i brucijski bor (Pinus halepensis Mili.) (Pinus brutia Ten.) Primorski bor (Pinus pinaster Ait.) Cedrovi (Cedrus sp.) Način sjetve Method of seeding Omaške Broadcast seeding U brazde, krpe Strip and spot seeding Omaške Broadcast seeding U brazde, krpe Strip and spot seeding Omaške Broadcast seeding U brazde, krpe Strip and spot seeding Visina biljaka (1. Visina biljaka u rujnu 1987.; 2. Visina biljaka u kolovozu 1992.; 3. Visinski prirast) - Sjeme kg/ha Sadnice kom/ha Seed Plants 3000-5000 1000-2000 1000-1500 500-1000 2500-3000 2000-2500 3-5 2000-2500 2-3 1300-2000 1200-1800 1300-2000 3-5 1000-2000 2-3 3-5 1000-2000 2-3 700-1200 Plant height (1. Plant height in September 1987.: Plant height in August 1992.; 3. Height increment) Težina suhe tvari korova (1. Izmjerena težina; 2. Linearno izjednačenje) — Weight of weed dry matter (1. Measuered weight: 2. Linear fit) 3. ZAKLJUČCI Razmatranjem problematike poznavanja i preporuke broja biljaka i količine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošumljavanje te služeći se rezultatima naših istraživanja u prirodnim sastojinama i šumskim kulturama došli smo do ovih zaključaka: 1. Radeći na prirodnom ili umjetnom pomlađivanju, a isto tako na pošumljavanju, moramo nastojati da nam mlade novoosnovane sastojine što prije poprime obilježje šume, sukladno našoj definiciji koja glasi: »Šumu predstavlja šumsko tlo suvislo obraslo drvećem, grmljem i prizemnim rašćem, gdje se trajno proizvodi drvna tvar i općekorisna dobra izražena u ekološkim (zaštitnim) i društvenim (socijalnim) funkcijama šume «. 2. Probleme koji otežavaju ili onemogućavaju prirodnu obnovu u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima možemo razvrstati u tri grupe: - Otežano prirodno pomlađivanje zbog pogoršanih uvjeta u i na tlu (zakorovljenje, zamočvarenje, isušivanje i dr.). - Izostanak ili nemogućnost kvalitetnog uroda sjemena. - Pogreške u gospodarskim zahvatima posebno u iskorištavanju, njezi i obnovi šuma. - Conclusions 3. Kod prirodne i umjetne obnove kao i kod pošumljavanja vrlo je velik problem broj biljaka i količina sjemena koji će osigurati kvalitetnu odnosno stabilnu i produktivnu sastojinu. Optimalan broj biljaka po jedinici površine u mladim sastojinama osiguravaju im dobru gospodarsku, ekološku i socijalnu budućnost. 4. Rezultati istraživanja u mladim sastojinama (3 i 10 god.) hrasta lužnjaka i običnog graba pokazali su da takve mlade sastojine imaju »kapacitet« od oko 40000 biljaka/ha hrasta i graba s prosječnim stajališnim prostorom od 0,25 m2 po biljci. 5. Ako kvalitetnim i stručnim prirodnim pomlađivanjem uspijemo na stajališni prostor naseliti prije hrast lužnjak od običnog graba, u odnosu 80% naprema 20% u korist lužnjaka, onda možemo sa sigurnošću tvrditi da je prirodno pomlađivanje uspjelo i da takva sastojina ima osiguranu dobru budućnost. 6. Rezultati ovih istraživanja potvrđuju naš stav o potrebi sjetve 800 kg žira po hektaru prilikom umjetne obnove lužnjakovih sastojina. Na taj bi način od oko 160000 komada žira klijanjem i nastankom ponika u sastojinskim uvjetima prosječno u postotku od 25% (20%-30%) dobili oko 40000 mladih biljaka po hektaru. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 12 <-- 12 --> PDF |
7. Kod osnivanja šumskih kultura hrasta lužnjaka 9. Sadnjom manjeg broja biljaka od optimalnog, i ostalih vrsta drveća nužno je posaditi onaj broj biljaka povećava se količina korova koji neposredno konkurira koji će u što kraćem roku procese regresije preokrenuti u rastu posađenim sadnicama oduzimajući im hraniva, u procese progresije stojbine. vlagu i svjetlo, što se negativno odražava na kvalitetu novopodignutih sastojina. 8. Istražujući utjecaj različitog broja biljaka po hektaru (3000., 5000., 7000., 10000., 15000., 20000 koma10. U priloženim tablicama 2 i 3 donosimo podatke da) na uspjevanje šumskih kultura hrasta lužnjaka na o vrstama za prirodnu ili umjetnu obnovu glede načina 16 pokusnih ploha zaključili smo da se povećanjem sjetve i sadnje te količine sjemena i broja biljaka po broja biljaka povećavaju prosječne visine i visinski pri hektaru (tablica 1) kao i vrstama za pošumljavanje rast, smanjuje količina korova i vrijeme odnosno tro (tablica 3). Iznesene podatke preporučamo za šumar škovi njege po jednoj biljci. Najbolje rezultate i uspjeh sku praksu. pokazala je sastojina podignuta s 20000 biljaka, s tim da se vidno poboljšanje uočava već iznad 10000 biljaka/ ha. LITERATURA - REFERENCES Matić, S., 1984: Šume hrasta lužnjaka i njihova prirodna poduzeće »Hrvatske šume«: 81—97. Zagreb obnova. Bilten društva ekologa BiH: 211—217, Sara Matić, S., 1993: Brojnost pomlatka glavne vrste drveća kao jevo. temeljni preduvjet kvalitetne obnove, podizanja i Matić, S., 1989: Uzgojni radovi u šumama hrasta lužnjaka njege šuma. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, str. Slavonije i Baranje kao mjera povećanja kvalitete 365-380. Zagreb drvene mase. Zbornik radova »Istraživanje razvoja i Matić, S., Prpić, B., Rauš, D., Meštrović, Š., 1994: kvalitete proizvoda u preradi drva«: 120—138. Osijek. Obnova šuma hrasta lužnjaka u šumskom gospodarMatić, S., 1989 a: Prilog poznavanju broja sadnica listopadstvu Sisak. Glas. šum. pokuse 30, str. 299—336. Zanih vrsta drveća kod osnivanja šumskih kultura. greb. Radni materijal sa seminara »Šumske kulture u Istri«: Prpić, B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost šuma 1—4. Zagreb. u Hrvatskoj. »Šume u Hrvatskoj« Šumarski fakultet Matić, S., Skenderović, J., 1992: Uzgajanje šuma. »Šuu Zagrebu i Javno poduzeće »Hrvatske šume« me u Hrvatskoj« Šumarski fakultet u Zagrebu i Javno 237—256, Zagreb. SUMMARY: Work on natural and artificial regeneration and afforestation should result in a young, newly established stand, which quickly gains the characteristics of the forest in accordance with the definition of a forest, as follows: Forest is represented by the forest soil coherently covered by trees and underbrush, where wooden mass permanently is produced and beneficial properties are expressed in ecological (protective) and social functions of the forest. Nowdays the work on regeneration of the forests encounters the following problems: — Natural regeneration made difficult because of the worsened conditions in and on the soil (weeds, swampy soil, soil drying, etc.) — Absence or impossibility of a high-grade quality seed production — Mistakes in management interventions, especially in tending and reforestation. Number of plants and amount of seed per unit of surface at reforestation and afforestation is a permanently present problem which has to be solved so that newly established stands are guaranteed a good managemental, ecological and social future. Investigation on young (3 and 10 — year old) stands of Pedunculate Oak and Common Hornbeam has proved that these stands at that age have a »capacity« of approximately 40,000 woody plants per hectare with an average standing space of 0.25 m2 per plant. In our opinion at least 80% should be Pedunculate Oak and the remaining 20% should be Common Hornbeam and other secondary tree species. 78 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 13 <-- 13 --> PDF |
This number of plants confirms the need for broadcast sowing of 800 kg acorns, which would, at 200 acorns per kg and 25% germination capacity, in natural conditions result in approximately 40,000 oak plants per hectare. When establishing forest cultures it is necessary by afforestation to sow the number of plants which, in the shortest possible period of time will transfer the processes of regression into the processes of progression on the site. Having investigated the influence of different numbers of plants per hectare (3,000, 5,000 7,000 10,000 15,000, 20,000) on the growth of foest cultures of Pedunculate Oak at 16 experimental plots, we came to the conclusion that the increase in the number of plants results in the increase of average height and height increment, decreases the amount of weed, tending time and costs per plant. The best results, success and expectancy was displayed by the stand raised with 20,000 plants/ha, but an appreciable improvement is visible already at above 10,000 plants/ha. Sowing a smaller number of plants increases the amount of weeds, which directly competes with the planted seedlings taking from them nourishment, moisture and light, which has an unfavourable effect on the newly established stands. The enclosed Tables 2 and 3 show data on the species for natural and artificial reforestation with regard to the method of sowing and planting, amount of seed, number of plants per hectare (Table 2) and kinds of afforestation (Table 3). The quoted data are recommended to be applied in practice. |