DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 49 <-- 49 --> PDF |
AKTUALNO ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU ŠUMARSKI INSTITUT, JASTREBARSKO HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, ZAGREB PRIOPĆENJE U SVEZI S RASPRAVOM O HRVATSKOM ŠUMARSTVU I JP »HRVATSKE ŠUME« Kao ustanove i udruga koje okupljaju ponajveći dio stručnjaka, znanstvenika, djelatnika i radnika povezanih sa šumama i šumarstvom u Hrvatskoj, već gotovo dvije godine sa zabrinutošću pratimo rasprave i nepotkrijepljene ocjene stanja u našoj struci, posebno u Javnome poduzeću »Hrvatske šume« Rasprave su svoj vrhunac dostigle na nastavku 16. sjednice Zastupničkoga doma Sabora Republike Hrvatske 23. ožujka 1994. godine, za vrijeme rasprave o Izvješću Upravnog odbora JP »Hrvatske šume« za 1991. i 1992. godinu te Izvješća Vlade Republike Hrvatske o stanju i ustrojstvu šumarstva Hrvatske i Javnog poduzeća »Hrvatske šume« s mjerama za njihovo poboljšanje, koje je nastalo u siječnju 1994. godine. Jednako kao što smo se svjetskoj javnosti u razdoblju od 1990. do 1993. godine više puta obraćali zbog zabrinutosti za Domovinu, činimo to i sada zbog svoje struke i za svoju struku, nacionalnu gospodarsku granu, ali i za mnogo više od toga — za hrvatske šume. Naime, mnogi su naš napor da upozorimo na neki drukčiji put, u traženju djelotvornijega šumarstva i učinkovitijega šumarskoga rada nerijetko se zlorabili za političko intrigiranje, koje je najčešće korišteno za bujanje godinama potiskivane podvojenosti ljudskih nagnuća. Tako je i šumarstvu s najvećim dijelom svojih zaposlenih, unatoč tomu što se našlo u oslobođenome društvu, na neki havelovski način, položaj postao gori negoli dok su bili u lancima. Nakon istupa desetak zastupnika Zastupničkoga doma Sabora Republike Hrvatske na navedenoj sjednici u javnosti i medijima postavljena su mnoga temeljna pitanja. Jedna skupina odnosi se na probleme ustroja šumarstva, njegove kadrovske politike, strukture radnoga procesa, tehnološke cjelovitosti i drugih istinski bitnih pitanja. Druga skupina pitanja spada u istražni i sudski posao, kao što su prodaja deviznih prava, nedopušteni izvoz trupaca, neodobrena kupnja stanova i dr. Ne prihvaćamo uopćavanja i povezivanja pitanja prve i druge skupine. Želimo iznijeti barem dio svojih stavova samo o prvoj skupini pitanja. O onoj drugoj kazat će sve što treba pozvaniji od nas (financijska policija, inspekcija, istražitelji, suci . . .), čak i u slučaju kad hrvatski oporbeni zastupnici svojim neglasanjem za zaključke Vlade o biti problema u slučaju »Hrvatskih šuma« iskazuju »povećanu osjetljivost na kriminal«. Sreća je da jednako ne misle svi zastupnici Sabora. Za naglašavano zastupničko pozivanje na poduku o strukovnim problemima izražavamo tek žaljenje što nisu došli i u našu sredinu i tu potražili barem dio odgovora, iako bi možda i tu pronašli ponekoga raznomišljenika i nezadovoljnika zbog osobna raskoraka svojih dosega i mogućnosti ili zbog nekoga drugog razloga. O (ne)kompetentnosti potpisnika ovoga priopćenja vidi ponešto u prilogu priopćenja. Neke činjenice o hrvatskom šumarstvu do 1990. godine Iako se o prošlosti hrvatskoga šumarstva kao djelatnosti razložno može raspravljati i za razdoblje dulje od 200 godina, pojedini odsječci življenja naših šuma bitno su se razlikovali. Sve do 1918. godine šumom se gospodarilo u skladu s europskim znanjima i načelima. Utjecaj Europe bio je naglašen bez obzira na to je li dolazio iz njezina srednjega (Austro-Ugarska) ili južnoga dijela (Italija). No, pogubna je za šume u Hrvatskoj bila 1918. Samo jedna činjenica može to potvrditi: Beograd je tada propisao čiste sječe na površini od 200 ha! 1945. godina i poraće loše su postupanje prema šumama još više pogoršali. Samo zahvaljujući znanstvenim zasadama i načinu razmišljanja o šumi, nikada se nismo odvojili od Europe, iako je u društvu poslije drugoga svjetskog rata vladalo: centralno planiranje i dogovorno gospodarstvo, nekonvertibilno novčarstvo, zatvoreni sustav informiranja, kontrolirani tokovi informiranja, velika inflacija i strani dugovi itd. U takvu gospodarskom okruženju i šume i šumarstvo živjeli su uz neke značajke vlasništva: šume su bile u društvenom vlasništvu, preživljavale su uza sva obilježja tzv. samoupravnoga društva, za sve vrijeme bio je nepoznat titular (naslov) vlasništva šuma. To su stanje posljednjih 45 godina pratile i organizacijske tegobe zbog: čestih reorganizacija (obično je nova započinjala prije nego li je prethodna provedena u život), odvajanja organizacijske i druge odgovornosti za uzgajanje i iskorišćivanje šuma, dviju sastavnica istoga proizvodnog ciklusa, stvaranja složenih poduzeća s drvnom industrijom, koju su neprirodno spajala dva sustava kojima tek tvorivo za preradbu drva čini (ne)zajedništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Sve navedeno i još mnogo drugih čimbenika, uzrokovalo je svođenje šumarstva na jedanaest samosvojnih gospodarstava s preko 150 OOUR-a, koji su bili ovisni o ovdašnjim društveno-političkim zajednicama. Za šumarstvo čiji se proizvodni ciklus kreće od nekoliko desetaka pa do stotinjak godina to je često značilo svođenje odlučivanja na razinu općine, pa i mjesne zajednice. Takva »svačija« i »ničija« šuma, za koju su se borili tek zanesenjaci, ipak je, zahvaljujući baš njima, u društvenome sektoru dočekala devedesete godine u boljem stanju od privatnih šuma, pa je i šumarstvo u boljem položaju od mnogih gospodarskih grana. Preporod, u koji su mnogi šumarski entuzijasti vjerovali, stigao je s okolnostima nastalima u 1990. godini, koje su omogućile osnivanje jedinstvenoga Javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Njemu je povjereno gospodarenje svim državnim šumama (dakle uz poznati vlasnički titular). Dok je prva godina po osnivanju utrošena na gradnju temelja ustroja, već je u 1991. godini započelo stvaranje poduzeća na šumarstvu znanim osnovama, ustroja sličnoga onome u srednjoeuropskim državnim šumamam. Sve se je to odvijalo u realnome, ratnome okruženju, koje je šumarstvo, s obzirom na rad na dvjema trećinama površine Hrvatske, različito zahvaćalo. Bez težnje da sustavno i potpuno prikažemo što su šumarstvo i JP »Hrvatske šume« uradili na uklanjanju desetljećima taloženoga poimanja o šumi i šumarstvu kao struci u kojoj gospodari iskustvo kao jedino sredstvo vjerodostojne pojave, navodimo nekoliko činjenica i pokazatelja u čijem smo ustanovljenju od osnutka »Hrvatskih šuma« i sami sudjelovali, sa željom da se što brže približimo razini organiziranosti, stručnosti, djelotvornosti i učinkovitosti zemalja koje imaju polustoljetno i dulje iskustvo u gospodarenju državnim šumamam (Austrija, Njemačka, Švicarska...). Brojčani pokazatelji o JP »Hrvatskim šumama« Nažalost, često se zaboravlja da je hrvatsko šumarstvo na osnovi svoje prakse i znanosti stvorilo svoju znanu školu prirodnih šuma, priznatu i danas sve češće praktično prihvaćenu i provođenu u svijetu. Da bismo potkrijepili buduće vlastite zadatke, moraju se znati osnovni podaci o Javnom poduzeću »Hrvatske šume«. Među ostalim to su: (1) direkcija poduzeća u Zagrebu, (2) 15 uprava šuma, (3) 168 šumarija s oko 500 revira, (4) 35 radnih jedinica, od čega 23 pomoćne šumarske djelatnosti i 12 nešumarskih djelatnosti, (5) zaposlenih oko 10.000 radnika, (6) površina šuma oko 1.950.000 ha (oko 34,4% površine RH7, (7) drvna zaliha oko 251 milijun m3, (8) godišnji prirast oko 7,5 milijuna m3 (3% drvne zalihe), (9) godišnji etat oko 4,8 milijuna m3 (2% drvne zalihe), (10) porast drvne zalihe oko 2,6 milijuna m3 godišnje, (11) biološka reprodukcija: - jednostavna na približno 43 tisuće hektara godišnje, — proširena na oko 7,5 tisuća hektara godišnje, (12) ukupno šumsko zemljište Hrvatske oko 2,5 milijuna hektara (43,5% njezine površine), (13) od šumskoga zemljišta koje zauzima 43,5% površine Hrvatske »Hrvatske šume« gospodare sa 79,2%, ostale državne ustanove s 2,2%, a privatni vlasnici s 18,6%, (14) od približno 2,5 milijuna hektara ukupnoga šumskog zemljišta 84% je obraslo drvećem dok 16% otpada na neobraslo zemljište, (15) od obrasloga zemljišta tek je 53% pokriveno vrijednim šumama sjemenjačama, (16) težak je problem hrvatskoga šumarstva, ali i cijele Hrvatske, krško područje koje zauzima 42% šumskoga zemljišta, (17) na svakom hektaru državnih šuma (bez površina i drva I. dobnog razreda) nalazi se od 198 do 202 m3 drva, a u privatnim šumama 82 m3 (gotovo dva i po puta manje); osim u Gorskom kotaru privatne se šume mogu smatrati devastiranima, uz značajnu usitnjenost i narušenost strukture, (18) udio »Hrvatskih šuma« u površini obrasloga šumskog zemljišta Republike je 75%, u drvnoj zalihi 84%, prirastu 85%, a u etatu 87%, (19) procjenjuje se otvorenost šuma kojima upravljaju »Hrvatske šume« na 6,8 m/ha, (20) zbog okupacije dijela Republike Hrvatske i njezinih šuma u 1993. godini planiran je etat oko 3,2 milijuna m3, (21) od gotovo 10.000 zaposlenih u »Hrvatskim šumama « oko 85% radi u izravnoj proizvodnji; trećina (34%) ima neki stupanj šumarske naobrazbe, a od toga 9,2% visokostručnu, (22) u obrani Republike Hrvatske sudjelovalo je oko 2.500 uposlenih radnika »Hrvatskih šuma «; njih 45 je poginulo, 15 je nestalo ili zarobljeno, 75 je teško ranjeno, (23) osim zakonom propisanoga izdvajanja za jednostavnu biološku reprodukciju šuma iz ukupnoga prihoda, gdje osnovu za izdvajanja čini prihod od prodaje drva, i to najmanje: (1) za jednodobne šume 20%, (2) za preborne šume na kršu 15% te (3) za proširenu biološku reprodukciju 3% , u 1992. i 1993. godini dodatno se još izdvaja za stavku (1) 10%, stavku (2) 10% i stavku (3) dodatnih 3%, pa i više, (24) plaće su, među ostalim zbog razloga navedenih pod (23), pale u strukturi rashoda s 32% u 1991. godini na 15,6% u 1993. godini, (25) dio dobiti i amortizacije osnovnih sredstava »Hrvatskih šuma« u iznosu od 12% od ukup |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 51 <-- 51 --> PDF |
noga prihoda ulažu se u šumske prometnice, obnovu porušenih objekata te nabavu proizvodne opreme, (26) u pomoćnim šumarskim djelatnostima radi 14% od ukupnoga broja zaposlenih u »Hrvatskim šumama«, (27) poduzetnici su na sječi i izradi obavili 28,3% poslova, (28) na privlačenju drva poduzetnici su sudjelovali s 41,4%, (29) na prijevozu drva poduzetnici su sudjelovali s 30,5%, (30) na uzgoju i zaštiti šuma poduzetnici su obavili 45% poslova, (31) udio poduzetnika u gradnji šumskih prometnica iznosi 52%, (32) odlukom Vlade Republike Hrvatske od 1. listopada 1991. i njezinom potvrdom 28. siječnja 1993. godine, Javno poduzeće »Hrvatske šume « proglašeno je poduzećem od posebnoga značenja za obranu Hrvatske, što su »Hrvatske šume« umnogome i opravdale, (33) u ratu je uništeno ili otuđeno oko 3.000 motornih lančanih pila, oko 300 osobnih vozila i kombibusa, 250 traktora, 200 kamiona, 200 dizalica, 500 priključnih strojeva i uređaja, 200 UKV radijskih stanica i dr. opreme; dio opreme stavljen je na raspolaganje Hrvatskoj vojsci, (34) privremeno je 29,3% šumske površine okupirano, drvna zaliha na okupiranom području iznosi 24%, okupirana je površina rasadnika 12,1%, okupirano je oko 39% površine lovišta itd. Poslovanje Javnog poduzeća »Hrvatske šume« Već´ 1988. godine šumari Hrvatske predlagali su jedinstvenu organiziranost šumarstva. Zakonom o šumama 1990. godine to je i prihvaćeno. Mnogi objektivni problemi, ponajprije prostorni, kadrovski, stambeni i dr., usporili su početni zamah. Pa i mnoga starija javna poduzeća s višegodišnjom tradicijom muče slični problemi! I uza sve navedeno dosada je uz redovne poslovne zadatke urađeno štošta što nadilazi svakodnevnu rutinu, npr.: - sjedinjeno je uređivanje šuma u Direkciji za 14 uprava šuma, - nastavlja se provođenje revirnoga sustava, - stručnjaci »Hrvatskih šuma« rade na uređivanju, uzgajanju i zaštiti te na pošumljavanju i doznaci stabala u privatnim šumama, - udio poduzetničkoga rada u 1993. godini iznosio je na pojedinim poslovima od 28,3 do 52%, - godišnje se proizvodi oko 29 milijuna sadnica (38% četinjača, 62% listača), - godišnje se šumski štetnici suzbijaju na približno 13.500 ha, — uspostavljen je kvalitetan sustav veza za cijelo područje »Hrvatskih šuma«, — godišnje se izgrađuju protupožarne prosjeke u duljini od 300 do 400 km, a protupožarni putovi i staze u duljini oko 1.000 km, — pravo se na lov ostvaruje na gotovo pola milijuna hektara lovnih površina (oko 82% su neograđena lovišta, oko 12% ograđena i oko 1% uzgajališta), — oko 85% drvnih sortimenata privlači se do stovarišta, dok se ostali prodaju kod panja, — poslovi privlačenja obavljaju se s oko 40% manje velikoserijskih traktora s vitlima te s oko 30% manje skidera negoli 1990. godine, — prijevoz drva obavljen je s oko 40% manje vučnih i priključnih vozila, — povremeni veći obujam radova koje treba završiti u kratkome roku obavlja se s lokalnim pučanstvom, učenicima, vojnicima, — krajem 1993. godine invalidi rada činili su 6,1% zaposlenih u »Hrvatskim šumama«, o čemu se vodi posebna briga, — tokovi informacija potpomažu se i izdavačkom djelatnošću (mjesečnik »Hrvatske šume«, suizdavanje časopisa Mehanizacija šumarstva, pripomoć časopisima Šumarski list, Glasnik za šumske pokuse i Radovi), — trenutno u »Hrvatskim šumama« radi 66 informatičara, oko 800 zaposlenih za svakodnevne poslove rabi računala, ustrojen je sustav obuhvata i obradbe podataka itd. Strategija razvoja Javnog poduzeća »Hrvatske šume« Sa stajališta potpisnika ovoga priopćenja način postizanja programskih ciljeva odvijat će se u uskoj svezi s europskim šumarstvom i vlastitim znanstvenim spoznajama i praksom. Zbog toga svaka strategija razvoja mora sadržavati i sljedeća načela: — osiguranje jedinstvenoga i trajnoga gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj kao cjelovitim šumskogospodarskim područjem, — dugoročno gospodarenje šumama po prostoru i vremenu uređuje se osnovom koja određuje ciljeve gospodarenja, vrste i opseg radova, kao i mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, — svim raspoloživim mjerama radi se na smanjenju sušenja i propadanja hrastovih i jelovih šuma, — treba povećati ulaganje u ozelenjavanje mediteranskoga područja, — poslije drugoga svjetskog rata znatnim je prethvatima narušena struktura debljinskih razreda u prebornim šumama; treba uz postupan rast drvne zalihe stvoriti povoljne preborne strukture te ozdravljenje drveća, — budući da je gotovo polovica regularnih šuma niskoga uzgojnog oblika ili panjače, trebat će ih pretvoriti u visoke šume, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— prirodna obnova šuma temeljni je način kojim se zadržava sva kakvoća šume, — sprečavanje prekomjerne sječe u svim oblicima šuma, — zaštita od požara i nekontrolirane ispaše stoke. Svekoliki razvoj »Hrvatskih šuma« određuje za sljedećih 35 godina prihvaćeni Program razvoja, koji su recenzirali eksperti. Njime se planira: (1) na području šuma i proizvodnje drva: povećanje drvne zalihe, prirasta i etata, povećanje pošumljenih površina za približno 7% površine Hrvatske, djelovanje na sanaciji privatnih šuma, zaustavljanje daljeg propadanja šuma vlastitim radom te utjecajem na smanjenje onečišćenja šuma, unapređenje uloge zaštitnih šuma, osobito na kršu i primorskom području, povećanje uloge hrvatskih šuma kao mjesta odmora, usklađivanje zaposlenih s planiranim opsegom radova, razvijanje svijesti mladih naraštaja o drveću i šumi kao nacionalnoj vrijednosti; (2) na području otvaranja šuma: sadašnju otvorenost šumskim prometnicama od približno 6,5 m/ha treba godišnje povećati za 0,3 m/ha (godišnje treba izgraditi oko 600 km šumskih prometnica); istovremeno treba graditi i mrežu sekundarnih prometnica (traktorske vlake), izgrađivati protupožarne putove i prosjeke, posebno u mediteranskome području, uz obnovu mnogih svojih prometnica i prometnih objekata »Hrvatske šume« će pomagati obnovu domovine sudjelovanjem u gradnji novih cesta; (3) na području dobivanja drva: izbor tehnologija, metoda i postupaka uz optimalnu organizaciju rada, razvijanje novih vlastitih metoda i organizacije rada uz njihovu provjeru na stalnim ispitivalištima, povećanje kakvoće rada uz stalnu provjeru rezultata u ovisnosti o uloženim sredstvima i radu, poticanje i pomaganje razvoja i proizvodnje domaće strojogradnje za potrebe šumarstva, obnavljanje vlastitih sredstava rada uz dalji razvoj poduzetništva, određivanje realnih normativa rada, materijala, energijske potrošnje te jedinstveno praćenje izvršenja plana i rada. Za razvoj su bitne i ove zadaće: — iz procjene da je u Hrvatskoj oštećeno oko 40% šuma, od toga nepovratno oko 20%, izlaze i zadaci njihove obnove, — temelj djelovanja je osiguranje potrajnoga gospodarenja kao upravljanja i iskorištavanja šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal da ispune, sada i u budućnosti, bitne ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini i da to ne šteti drugim ekosustavima, — brinuti o urbanome šumarstvu koje sjedinjuje pozitivno djelovanje na okoliš i njegovu rekreativnu i ukupnu estetsku vrijednost, — sudjelovati u prostornom uređenju Hrvatske her su šume važan čimbenik u oblikovanju krajolika i zaštiti gospodarskoga i životnog prostora, — rasadničkom proizvodnjom u pedesetak rasadnika s površinom oko 470 ha osigurati biljke za pošumljavanje u šumama svih oblika vlasništva, za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma, djelomice i ukrasnog bilja, — razvoj vlastite sjemenarske službe i proizvodnje šumskog sjemena (slijed: izvor, nadzor, skupljanje, priprema, uzdržavanje), — osiguranje sjemenskih ploha četinjača i listača, — stvaranje djelatne ophodne osmatračke i dojavne službe kao mjere zaštite od požara, — zbog velikoga broja ozljeda na radu treba trajno unapređivati sve oblike zaštite (dodatna izobrazba, zaštitna sredstva, tehnička propisnost...), — ponovno pokretanje natjecanja šumarskih radnika Republike Hrvatske u 1994. godini, — trajno usmjeravanje sufinanciranog znanstvenog rada na one zadatke koji ponajprije osiguravaju šumske ekosustave, potrajno gospodarenje, rad na siguran način te djelotvornost šumarstva i učinkovitost rada, — pretvorba nešumarskih djelatnosti (oko 2% zaposlenih), — dalji razvoj informatičkoga sustava »Hrvatskih šuma«, — suradnja s državnim poduzećima šumarstva u Europi, svjetskim šumarskim i nešumarskim udrugama te organizacijama (IUFRO, FAO, ILO, EU, ISO, ECE, ISTVS...). Osiguranje tzv. netržišnih dobara šuma kojima upravljaju »Hrvatske šume« Gospodarski proizvodna šuma i ekološki je djelotvorna. Zato se hrvatsko šumarstvo opredijelilo za nedjeljivost gospodarskih, ekoloških, socioloških i drugih tzv. netržišnih dobara. Iz toga postulata izlazi: — ekološko djelovanje šume s izrazito naglašenom hidrološkom i vodozaštitnom, protuerozijskom, klimatskom, protuimisijskom, vjetrobranom i dr. ulogom, — u ekološki zahvat spada i očuvanje genofonda svih vrsta živih bića u prirodnim šumskim ekosustavima, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 53 <-- 53 --> PDF |
socijalna funkcija šuma očituje se omogućavanjem turističkoga i rekreacijskoga čovjekova djelovanja te povećanja estetske vrijednosti krajolika, netržišna dobra hrvatskih šuma o kojima brinu »Hrvatske šume« očituju se: u trošnji preko 15,5 milijuna tona ugljičnoga dioksida iz zraka te time u ublažavanju nepovoljnih posljedica tzv. efekta staklenika, u novostvorenome kisiku oko 31 milijuna tona godišnje, u zadržavanju preko 100 milijuna tona prašine svake godine, u vezivanju u drvu oko 20 PWh (petavatsat, P=1015) energije godišnje, što uz godišnji prirast od 7,5 milijuna kubnih metara drvne tvari, prosječnu gustoću drva od 600 kg/m3 i uz toplinsku vrijednost od 3,5 kWh/kg omogućuje godišnje akumuliranu energiju u novopriraslom drvu u Hrvatskoj u iznosu oko 16 GWh (gigavatsat, G=109). POGOVOR Sagledavajući prošlost i sadašnjost hrvatskih šuma u surječju s europskim šumarstvom s kojim su stasale, a u nadi da će nam budućnost biti sklonija, te imajući na umu realna trenutna događanja s hrvatskim šumama glede javnoga mišljenja, željeli bismo da u svjetlu činjenica javnost dobije bar približno realnu sliku o hrvatskome šumarstvu. Pritom treba ponoviti: u posljednjih 100 godina šumske površine nisu u Hrvatskoj smanjene, čak su i nešto povećane. Zasluga za njihovu zaštitu pripada generacijama zanesenjaka. Baš zato i treba u pogovoru naglasiti: (1) Svi radnici i djelatnici ustanova i udruge, potpisnica ovoga priopćenja, imaju uz 10.000 uposlenih u »Hrvatskim šumama« dovoljno znanja, snage i volje da šume kojima gospodare dovedu, kao i ostale hrvatske šume, u stanje prirodne ravnoteže uz postojanost šumskih ekosustava. (2) Unatoč opravdanoj osjetljivosti javnosti na zbivanja u šumarstvu kao nacionalnoj privrednoj grani, sav taj rad na velikome prostoru, u svako godišnje doba, sa znatnim ograničenjima u nabavci sredstava rada, često se nepotrebno remeti voluntarističkim upletanjem u svakodnevne poslove, mnogim ograničenjima, aferaškim pristupom strukovnim problemima. (3) Uzimanje (ne)dokazanih pojedinačnih ekscesnih stanja za ocjenu JP »Hrvatske šume« koja, ukoliko i postoje, mogu biti tek djelić svekolikoga radnog obujma, upućuje barem na objektivnost iznositelja, ako ne i na njihovu prikrivenu tražnju vraćanja na nekadašnje stanje organiziranosti, poslovanja i odnosa u šumskome kompleksu Hrvatske. (4) Prijedlozi Vlade Hrvatske koje je usvojio Zastupnički dom Sabora ne idu za stvaranjem »slučaja koji pada u zaborav«. Naprotiv, ono što će se utemeljeno izdvojiti kao nepravilnosti i nezakonitosti iz cjelokupnoga poslovanja »Hrvatskih šuma«, samo će pomoći da ostali dio, rasterećen vlastitih i okolišnih »dobronamjernika «, korača dalje znanim i već zacrtanim europskim stazama u gospodarenju šumama. (5) Zastupničko pozivanje na uspostavu »novoga ustrojstva Javnog poduzeća koje će se više brinuti o šumi kao nacionalnom bogatstvu« ocjenjujemo kao dio pokušaja prikrivenoga vraćanja na uvodno ispisana načela po kojima su šume i šumarstvo preživjeli 45 godina. (6) Današnje ustrojstvo »Hrvatskih šuma« osnova je na koju treba u okviru jedinstvenoga poduzeća graditi sustav provjeren u sličnim ili podjednakim europskim uvjetima. (7) Stručni rad svih struka u okviru svekolikoga rada »Hrvatskih šuma« nije poznat samo u Hrvatskoj (rad u HAZU; dobivanje državnih nagrada Republike Hrvatske pojedinaca iz »Hrvatskih šuma« i si.) nego i u svijetu: ili je to katkada doprinos svjetskomu znanju, ili vođenju znanih istraživačkih projekata (dužnosnici organizacije IUFRO, eksperti FAO, Fulbrightovi i Humboldtovi stipendisti...), ili poticaj i stvaranje vlastitih novih sredstava rada (srednji skider ECOTRAC) itd. Sve izneseno tek je želja da se pomogne svima koji žele znati i spoznati kako se jedna struka i gospodarska grana na početku svojega uskrsnuća bori sa silama koje ne interesiraju činjenice, s onim havelovskim mjestom koje je postalo moralno poremećeno, a to se pokazalo mnogo ozbiljnijim nego što je itko mogao predvidjeti... unatoč povratka slobode! Javno poduzeće »Hrvatske šume« gospodari na zakonskim osnovama gospodarenja koje su u svim svojim dijelovima pomno kontrolirane i pri donošenju i u realizaciji. Tijekom povijesti svaka je pravna država osiguravala svoje šume zakonskim propisima od nedopuštenih radnji, a šumarska je praksa u takve zakonske odrednice ugradila i svoj odnos prema šumi. To se posebno odnosi na Hrvatsku, koja spada u vodeće zemlje u Europi glede kvalitete i prirodnosti svojih šuma, ali i šumarske prakse i znanosti. Proces rada u šumarstvu je javan, temelji se na planskim osnovama već dugi niz godina i ne omogućuje utaje i pronevjere u obliku i opsegu kako se to želi prikazati u javnosti. 119 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Sve je to razlogom da svim dužnosnicima hrvatske Vlade i JP »Hrvatske šume« koji su se dosljedno zalagali za jedinstveno šumarsko poduzeće u Hrvatskoj Za Znanstveno-nastavno vijeće Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dekan Šumarskoga fakulteta Prof. dr. se. Mladen Figurić želimo da ustraju na tome putu, jer popravnih ispita u ovoj generaciji neće biti. Zagreb, 15. travnja 1994. Za Hrvatsko šumarsko društvo Za Šumarski institut, Jastrebarsko Zagreb Ravnatelj Predsjednik Upravnog odbora Dr. se. Joso Gračan Prof. dr. se. Slavko Matić NEKOLIKO NATUKNICA O POTPISNICIMA PRIOPĆENJA (1) Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Šumarski fakultet u Zagrebu neprekinuto izvodi visokoškolsku nastavu 134 godine (u tijeku je 268. nastavni semestar). Od toga vremena 95 godina radi u okrilju Zagrebačkoga sveučilišta kao njezin po starosti četvrti član. Za to je vrijeme Fakultet završilo 5.505 inženjera šumarstva i drvne industrije, 226 stručnjaka steklo je zvanje magistra šumarstva odnosno drvnotehnoloških znanosti, dok je istovremeno obranjeno 117 doktorata na području biotehničkih znanosti. Mnogi od navedenih stručnjaka koji su visokoškolsku naobrazbu stekli na Šumarskome fakultetu nisu samo priznati stručnjaci u domovini, nego svoje stečeno znanje prenose u najrazvijenijim šumarskim školama svijeta (Njemačka, Švicarska, Kanada...), gradeći trajne mostove sa svojom domovinom. Neki od njih su uz časna priznanja dužnosnika poznatih najstarijih svjetskih nevladinih udruga (npr. IUFRO) postali i akademici u svojoj, ali i u drugim zemljama. Za to su, uz druga odličja, primali i počasne doktorate znanih europskih sveučilišta. (2) Šumarski institut u Jastrebarskom Ovaj danas državni institut Republike Hrvatske, uz Fakultet, jedina je znanstvena ustanova u Hrvatskoj koja nastavlja tradiciju znanstvenoistraživačkog rada dugu 70 godina, sudjelujući u ostvarenju mnogih šumarskih ciljeva. Institut i Fakultet preko četvrt stoljeća zajednički rade na programu znanstvenoistraživačkoga rada u šumarstvu. Tijekom svoga djelovanja dao je značajan doprinos na stvaranju novih spoznaja, odgoju mladih znanstvenika, prenošenju znanstvenih dosega u šumarsku praksu. Prožimanje teorije i prakse prati svaku djelatnost ove u svijetu afirmirane ustanove. (3) Hrvatsko šumarsko društvo (HŠD) Udruga šumarskih inženjera osnovana je 1841. godine. Jedna je od najstarijih strukovnih organizacija u Hrvatskoj, a najstarija je inženjerska udruga. Osim što okuplja šumarske stručnjake na društvenim i stručnim problemima, HŠD tijekom gotovo 150 godina svoga postojanja prati svekoliku djelatnost struke, njezinih organizacija, svojih članova, a sve s ciljem postizanja mnoge koristi, često i nauštrb trenutnih probitaka. Zajedničko djelovanje članova ustanova i udruge, potpisnica priopćenja, posebno se vidi na suradnji na dugoročnom planiranju u šumarstvu; greške i nestručnosti u toj ljudskoj djelatnosti teško se ispravljaju. Današnja generacija šumara naslijedila je tradiciju dobrih gospodara šuma te ustrajava na načelu da šume nisu naslijeđene od predaka, nego da su posuđene od naših nasljednika. Držeći se znanih načela, planski gospodareći šumama u Hrvatskoj na stručnim i znanstvenim osnovama već preko 225 godina (Zakonska uredba o šumama iz 1769. godine objavljena je na hrvatskome jeziku), šumarski stručnjaci sačuvali su prirodne šume u Hrvatskoj i u lako dostupnim dijelovima — okolici velikih gradova (Medvednica, Kotar-šuma, Pokupski bazen), uz prometnice (Spačva, Gorski kotar), uz vodene tokove (Posavina, Repaš) i dr. Danas su one i uzor šumarima svijeta i spomenik stručnoga stoljetnoga gospodarenja šumama. Sačuvane su i posljednje prašumske oaze u Europi (Čorkova uvala, Bijele i Samarske stijene, Senjsko bilo). Drvna zaliha je u hrvatskim šumama za posljednje 33 godine porasla za 35%, oko 1% godišnje (od 195 milijuna kubnih metara na 298 milijuna m3), iako se prosječno užilo oko 4,5 milijuna m3 bruto drvne zalihe. Time je samo drvo sudjelovalo u bruto prihodu Hrvatske s 1,2%, dok se prema svjetskim spoznajama općekorisne funkcije šuma cijene na 10 do 30 puta veći iznos od vrijednosti drva. Iz navedenoga, a još više iz urađenoga a nespomenutoga, ustanove i udruga, potpisnice priopćenja, predlagale su i mnogo prije 1991. godine hrvatske šume kao jedno gospodarsko područje, što je sadašnja generacija i dočekala. Sve ostalo znalcima i dobronamjernicima govore brojke. |