DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 36 <-- 36 --> PDF |
odraz je i samog gospodarenja, te je očito da su muKako te dvije populacije imaju isto ishodište (Brijuni), floni u Senjskom lovištu prerano odstreljivani, naime očekivana je slična kvaliteta trofeja. Koliko su perspekod 63% trofeja s medaljom čak 41% se nalazi u katetivne i pažnje vrijedne ove populacije, dovoljno govore goriji srebrne medalje. To pokazuje velik potencijal osnovni podaci, statistička obrada i grafički prikazi uz veću pozornost prilikom izvršenja plana odstrela. najvažnijih elemenata trofeja. DISKUSIJA Populacija muflonske divljači u Hrvatskoj još uvjek je predstavljena odvojenim i izoliranim manjim populacijama koje nemaju nikakve mogućnosti za međusobne kontakte u dogledno vrijeme. Glavnina tih mikropopulacija porijeklom je s Brijuna. Prema do sada istraženim trofejnim vrijednostima muflonske divljači porijeklom s Brijuna dolazi se do zaključka da je taj izvor za daljnja naseljavanja izuzetno dobrog genetskog potencijala, jer grla unesena u lovište i njihovo potomstvo imaju zavidan razvoj trofeja te se vrlo brzo postižu trofeji s medaljama odnosno rekordnim brojem bodova. Bez obzira što je brijunska populacija muflona dobar rasadnik za cijelu Hrvatsku, te činjenica da je većina današnje populacije upravo iz tog rasadnika, trebat će dijelom voditi brigu i o obnovi genofonda. Ukoliko bi se prišlo intenzivnijem gospodarenju s muflonom i spajanjem dviju susjednih populacija koje su nastale od iste roditeljske populacije, unatoč dobrim stanišnim prilikama moglo bi doći do pada kvalitete jedinki zbog križanja u srodstvu. Do sada detaljno istražene i analizirane populacije s lokaliteta kod Senja i Ploča potvrđuju naše ranije tvrdnje da su u priobalnom dijelu Hrvatske veliki lovnogospodarski potencijali koji su samo mjestimično adekvatno korišteni. Lokalitet »Žrnovnica« kod Senja predstavlja submediteranski pojas, a lokalitet »Striževo « kod Ploča tipični mediteranski pojas. To je upravo ono što se željelo istražiti: da li razlika u klimi i vegetaciji ovih dvaju pojasa uvjetuje i razlike u trofejnoj strukturi muflona na tim prostorima. Srećom obje populacije potječu s Brijuna, te je time isključen moguć utjecaj različitih nasljednih osobina, već se pozorno može usredotočiti na utjecaj prilika i gospodarskih zahvata na razvoj trofejne strukture populacije. Nakon provedene obrade prikupljenih podataka i analize pojedinih vrijednosti vidi se da bitnijih razlika u strukturi trofeja nema. Dijelom su razlike u statističkoj obradi i grafičkom prikazu pojedinih elemenata trofeja uzrokovane veličinom uzorka i napose pomanjkanja podataka za pojedine godine starosti. Činjenica da nema signifikantnih razlika u populacijama muflona iz mediteranskog i submediteranskog područja, otvara mogućnost za znatno proširenje ove vrste (a vjerojatno i drugih poput lopatara, divlje svinje, zeca i kamenjarke) jer su upravo ove dvije klimatske zone zastupljene na cijelom otočnom, obalnom dijelu i širokom zaobalju od krajnjeg sjevera Istre pa sve do Prevlake kao najjužnije točke Hrvatske. Da zaista postoje potencijali za uzgoj i drugih vrsta divljači, a ne samo muflona pokazuje i kapitalni trofej divlje svinje odstrijeljen upravo u lovištu »Vranjak« Ploče sa 134,49 CIC točaka. Uzgoj lopatara također ima dobrih uvjeta, a na najvišim vrhovima koji odvajaju mediteranski i kontinentalni dio Hrvatske pokazalo se da tu najbolja staništa nalazi divokoza (Biokovo, Velebit). Sve do sada iznesen je samo jedan segment onoga što ima ili može imati naš primorski dio Hrvatske, a ako se lovno gospodarenje sagleda u širem društveno ekonomskom smislu te se veže uz turističku tradiciju na ovim prostorima, postojeće ugostiteljske objekte i kadrovske potencijale tog područja, nameće se potreba da se lovnom gospodarenju posveti više pozornosti odnosno da mu se dade status koji mu pripada. Nesumljivo je agresija na Republiku Hrvatsku uzela veliki danak i u lovnom gospodarenju, fondu divljači, lovnogospodarskim i turističkim objektima, ali kada se krene u obnovu i nove gospodarske zahvate treba paralelno pokrenuti i lovno gospodarenje, a izrađeni rad može poslužiti kao prilog za opravdana nastojanja intenziviranja lovnog gospodarenja, uključujući sve raspoložive resurse. ZAKLJUČCI Predstavljanje lovišta »Vranjak« Ploče, trofejne strukture muflona u njemu, usporedba s istovrsnom populacijom iz lovišta »Žrnovnica« Senj i na kraju analiza rezultata daju slijedeće zaključke: 1. Populacija muflona na Brijunima predstavlja izuzetno perspektivni genofond ove divljači treba s njom računati u buduće, te joj treba posvetiti svojevrsnu pozornost i zaštitu. 2. Lokalitet »Striževo« kod Ploča pokazao je da je mediteranski pojas izuzetno pogodno stanište za muflona, a kasnije je to potvrđeno i za submediteranski pojas unosom muflona u lovište »Žrnovnica« kod Senja. 3. Vegetacija, kao izvor hrane i zaklon, povoljnijeg je sastava na lokalitetu »Striževo«, jer je sklop drveća i grmlja znatno gušći nego u lokalitetu »Žrnovnica«, a pored toga imamo starija stabla crnike koja fruktificiraju te na taj način predstavljaju izuzetno vrijedan prehrambeni potencijal. U lokalitetu »Žrnovnica« gotovo da i nema stabala, a nositelj biljne zajednice je |