DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*. *187.001 (497.13) Šumarski list CXVIII (1994) 81 MEZOFILNA ŠUMA OBIČNOG GRABA (AS. ANEMONE-CARPINETUM BETULI TRINAJSTIĆ 1964) U ISTRI* MESOPHILOUS HORNBEAM-FORESTS (ASS. ANEMOME-CARPINETUM BETULI TRINAJSTIĆ 1964) IN ISTRIA (CROATIA) Ivo TRINAJSTIĆ** SAŽETAK: Tijekom fitocenoloških istraživanja šumske vegetacije u Istri otkrivena je na više mjesta u podnožju flišnih padina sjeverne ekspozicije (Pazin, Cerovje, Jurišići, Dausi) as. Anemone-Carpinetum betuli. Ta je zajednica bila dosad poznata jedino na otoku Krku, gdje se, također, razvija povrh flišne litološke podloge. As. Anemone-Carpinetum betuli razvija se u Istri degradacijom mezofilnih bukovih šuma (Carici pilosae-Fagetum) i termofilnih bukovih šuma (Seslerio autumnalis-Fagetum). Ključne riječi: As. Anemone-Carpinetum betuli, Istra UVOD Obični grab (Carpinus betulus) je po svojoj općoj mone-Carpinetum betuli. Za tu je šumsku zajednicu rasprostranjenosti (arealu) srednjeeuropska vrsta, a po značajno da se razvija na flišnoj litološkoj podlozi. ekologiji mezofit, te indikator određenoga tipa stani Nekako istovremeno opisuje Lausi (1964) iz nepo šta. Ulazi u sastav niza šumskih zajednica s mezofilnim sredne tršćanske okolice čiste sastojine običnoga graba hrastovima (Quercus robur, Q. petraea) i bukvom (Fa pod imenom Asaro-Carpinetum betuli, ali se ta šumska gus sylvatica), a mjestimično, naročito zbog uznapredo zajednica razvija na dnu ponikava s dubokim smeđim vale degradacije (otvaranje sklopa, eksploatacije hra tlom povrh vapnenaca. Tek nedavno opisuju Marin stova ili bukve) izgrađuje i čiste sastojine, najčešće ček et al. (1983) još jednu šumsku zajednicu običnoga niskoga uzgojnog oblika. graba iz graničnog područja Slovenije i Italije, pod U opsegu Sredozemlja obični grab je izuzetno rijeimenom Ornithogalo pyrenaici-Carpinetum. dak i susreće se uglavnom na zaštićenim položajima riječnih dolina ili na većim nadmorskim visinama, U AS. ANEMONE CARPINETUM BETULI Hrvatskom primorju, kao dijelu Sredozemlja pridolazi U BILJNOM POKROVU ISTRE obični grab samo u njegovu sjevernom dijelu i to na Posljednjih godina, tijekom fitocenoloških istraživaotocima Cresu (usp. Ani ć 1953) i Krku (usp. Hor -nja u Istri otkrivena je as. Anemone-Carpinetum betuli vati ć 1947, Trinajsti ć 1964), te u Istri, gdje je najprije u neposrednoj blizini grada Pazina (usp. zabilježen na mnogo mjesta. Comp s et al. 1991), a tijekom 1992. godine otkrivena Prvi je na zanimljivost sastojina običnoga graba u je ta šumska zajednica i na više mjesta u podnožju slovenskom dijelu Istre upozorio M. Wrabe r (1954), flišnih padina sjeverne ekspozicije oko sela Cerovja, upotrijebivši za njih u fitocenološkom smislu ime Jurišića i Dausa, na potezu dugom preko 4 km. Querco-Carpinetum submediterraneum. Nešto kasnije Florni sastav as Anemone-Carpinetum betuli prikaproučava šume običnoga graba na otoku Krku Tri zan je na tablici 1, koja je sastavljena na temelju 5 najstić (1964) i s toga otoka opisuje asocijaciju Anefitocenoloških snimaka. * Istraživanja su financirali JP »Hrvatske šume« i Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske. ** Prof. dr. Ivo Trinajstić, Šumarski fakultet, 41000 Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 16 <-- 16 --> PDF |
As. Anemone-Carpinetum betuli Trinajstić 1964 Tablica 1. Karakt. vrste asocijacije i sveze {char, all.) Carpinion betuli: A Carpinus betulus (loc.) Prunus avium Acer campestre B Crataegus laevigata Lonicera caprifolium Carpinus betulus (loc.) Acer campestre C Anemone nemorosa(\oc.) Symphytum tuberosum Pulmonaria officinalis Lilium martagon Cyclamen purpurascens Mercurialis perennis Ficaria verna Karakteristične vrste reda (char, ordo) Fagetalia i razreda (char, class) Querco-Fagetea: A Fagus sylvatica Acer obtusatum Clematis vitalba Quercus cerris Sorbus torminalis B Ligustrum vulgare Corylus avellana Rubus hirtus Evonymus verrucosa Fraxinus ornus C Galanthus nivalis Hedera helix Allium ursinum Melica uniflora Lilium martagon Euphorbia dulcis Carex digitata Arum maculatum Carex pilosa Galium sylvaticum Euphorbia amygdaloides Dentaria bulbifera Isopyrum thalictroides Polygonatum multiflorum Primula vulgaris Scilla bifolia Galeobdolon luteum Viola reichenbachiana Helleborus istriacus Gagea lutea Lathyrus vernus Brachypodium sylvaticum Campanula trachelium Sanicula europaea Carex sylvatica Pratilice (Comp.): A Robinia pseudacacia Salix caprea B Rubus fruticosus C Ruscus aculeatus Fragaria vesca A) Sloj drveća (Trees), B) Sloj grmlja (Schrubs), C) Sloj niskog rašća (Herbs) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 17 <-- 17 --> PDF |
RASPRAVA Mezofilne šume običnoga graba zauzimaju svagdje u Hrvatskom primorju, kako je to uvodno istaknuto, vrlo ograničene površine, jer su i ekološki uvjeti potrebni za njihov razvitak vrlo ograničeni. Zasada su ipak najveće površine otkrivene u Istri i što je vrlo značajno, uvijek u dodiru s bukovim šumama. Kod Pazina su to bukove šume s dlakavim šašem (Carici pilosae-Fagetum), značajnom srednjoeuropskom šumskom zajednicom, a kod Cerovja, Jurišića i Dausa s bukovim šumam s jesenskom šašikom (Seslerio autumnalis- Fagetum). Iz navedenoga možemo doći di zaključka da su mezofilne šume običnoga graba u Istri nastale antropogenom degradacijom bukovih šuma, a sačuvale su se do danas samo na onim mjestima, gdje tisućgodišnji čovjekovi utjecaji nisu u znatnijoj mjeri promijenili prvotne ekološke uvjete. Tome u prilog ide svakako flišna litološka podloga koja uvjetuje razvitak dubljih tala s velikim kapacitetom za vodu, na što su svojevremeno upozorili M. Wrabe r (1960) i I. Horvat (1962). Sama bukva kao primarni edifikator šumske vegetacije na razmjerno malenim nadmorskim visinama flišnoga dijela Istre ukazuje nam na činjenicu da su bukove šume u prvotnom šumskom pokrovu toga dijela Hrvatskog primorja bile razvijene na vrlo velikim površinama. Osim toga najnovija su istraživanja (Comps et. al. 1991) pokazala, da se populacije bukve u Istri genetički unekoliko razlikuju od srednjoeurop skih populacija bukve. Navedene nove spoznaje o genetičkim osobitostima istarskih populacija bukve predstavljaju značajnu osnovicu za proučavanje genofonda europske bukve, pa iako te populacije nemaju neko veće gospodarsko značenje, zbog malenih površina koje zauzimaju, njihova je prirodoznanstvena važnost velika. Zbog toga bi još preostale bukove sastojine u razmjerno uskom flišnom dijelu Istre trebalo na neki način zaštititi od nestanka. Analiziramo li sveukupni florni sastav običnoga graba sa šumaricom, što je prikazan na tablici 1, možemo jasno uočiti da u njemu prevladavaju sve od reda mezofilne srednjoeuropske vrste koje u Sredozemlju ili ne rastu ili su u njemu izuzetno rijetke. To nam ukazuje na pretpostavku da su dijelovi Istre i danas potopljenog Kvarnerskog zaljeva tijekom zadnjega ledenog doba mogli poslužiti kao pribježište (refugij) mezofilnoj šumskoj vegetaciji koja se kasnije, poboljšanjem općih klimatskih prilika iz takvih pribježišta raširila u prostor jugoistočnih Alpa i zapadnih Dinarida. Takve pretpostavke potkrepljuju i rezultati palinoloških istraživanja (usp. Šercelj 1970), jer je upravo na temelju palinoloških istraživanja bilo ustanovljeno da je skoro čitavo područje južne Europe za maksimuma wurmske oledbe bilo bez šumskog pokrova i obraslo travnjačkom vegetacijom (usp. Beug 1967). ZAKLJUČAK Tijekom fitocenoloških istraživanja šumske vegetacije u Istri, analizi su podvrgnite i sastojine običnoga graba (Carpinus betulus) kod Pazina, te na potezu između Cerovja i Dausa. tom je prilikom ustanovljeno da navedene šumske sastojine pripadaju as. Anemone- Carpinetum betuli, zajednici koja je bila dosad poznata jedino s otoka Krka. As. Anemone-Carpinetum betuli razvila se u Istri degradacijom bukovih šuma as. Carici pilosae-Fagetum i Seslerio autumnalis-Fagetum. LITERATURA Anić, M., 1953: Pitomi kesten na Cresu. Glasn. Šum. Pokuse 11: 321-356. Beug, H. J., 1967: On the forest history of the Dalmatian coast. Rev. Paleobot. Palynol 2: 271-279. Comps, B., Thiebaut, B., Sugar, I., Trinajstić, I., Plazibat, M.: 1991: Genetic variation of the Croatian beach stands (Fagus sylvatica L.): spatial differentiation in connection with the environment. Ann. Sci. For. 48: 15-28. Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prir. Istraž. lugosl. Akad. 30. Acta Biol. 2. Zagreb. Horvatić, S.. 1947: Prilog poznavanju flore otoka Krka. Biol. Glasn. 1: 5-12. Lausi, D., 1964: Vorlaufiger Ueberblick iiber die Vegetation der Triester Karstdolinen. Acta Bot. Croat. Vol. Extraord. 65-71. Marinček, L., poldini, L., Zupančić, M., 1983: Ornithogalo pyrenaici-Carpinetum ass. nova. in Slowenien und Friaul-lulisch Venetien. Rasprave 4. razr. SAZU 24(5): 261-328. Šercelj, A., 1970: Das Refugialproblem und die spatglaziale Vegetationsentwicklung im Vorfeld des Siidostalpenraumes. Mitt. Ostalp. —din. Pflanzensoziol. Arbeitsgem. 10:(2): 76-78. Trinajstić, I., 1964: O vegetacijskom pokrovu otoka Krka. Acta Bot. Croat. 23: 119-134. Wraber, M., 1954: Glavne vegetacijske združbe slovenskega krasa s posebnim obzirom na gospodarske in melioracijske možnosti Gozdarski vestnik 1954 (9-10): 282-295. Wraber, M., 1960: Fitosociološka raščlanitev gozdne vegetacije v SLoveniji. Zbornik o 150-letnici Botaniškega vrta v Ljubljani 49—96. Ljubljana. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 18 <-- 18 --> PDF |
SUMMARY: Some tige ago the ass. Anemone-Carpinetum betuli was discovered on the flysh of the island of Krk around Dobrinj (Trinajstić 1964) Recently the said associatian has been discovered also in close vicinity of Pazin in Istria (cf. Comps and co. 1991) and during 19 in several places on the northern flysh slopes around the villages of Cerovje, Jurišići and Dausi, too. And while on the island of Krk due to a high anthropogenic degradation, it was impossible to study the genesis of this association in Istria its appearance proved to be the result of the beech forests (ass. Catici pilosae- Fagetum, Seslerio autumnalis-Fagetum) degradation. This may be clearly seen from its total floristic composition. |