DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1994 str. 12     <-- 12 -->        PDF

7. Kod osnivanja šumskih kultura hrasta lužnjaka 9. Sadnjom manjeg broja biljaka od optimalnog,
i ostalih vrsta drveća nužno je posaditi onaj broj biljaka povećava se količina korova koji neposredno konkurira
koji će u što kraćem roku procese regresije preokrenuti u rastu posađenim sadnicama oduzimajući im hraniva,
u procese progresije stojbine. vlagu i svjetlo, što se negativno odražava na kvalitetu
novopodignutih sastojina.


8. Istražujući utjecaj različitog broja biljaka po hektaru
(3000., 5000., 7000., 10000., 15000., 20000 koma10.
U priloženim tablicama 2 i 3 donosimo podatke
da) na uspjevanje šumskih kultura hrasta lužnjaka na


o vrstama za prirodnu ili umjetnu obnovu glede načina
16 pokusnih ploha zaključili smo da se povećanjem


sjetve i sadnje te količine sjemena i broja biljaka po


broja biljaka povećavaju prosječne visine i visinski pri


hektaru (tablica 1) kao i vrstama za pošumljavanje


rast, smanjuje količina korova i vrijeme odnosno tro


(tablica 3). Iznesene podatke preporučamo za šumar


škovi njege po jednoj biljci. Najbolje rezultate i uspjeh


sku praksu.


pokazala je sastojina podignuta s 20000 biljaka, s tim


da se vidno poboljšanje uočava već iznad 10000 biljaka/


ha.


LITERATURA - REFERENCES


Matić, S., 1984: Šume hrasta lužnjaka i njihova prirodna poduzeće »Hrvatske šume«: 81—97. Zagreb
obnova. Bilten društva ekologa BiH: 211—217, Sara


Matić, S., 1993: Brojnost pomlatka glavne vrste drveća kao


jevo.


temeljni preduvjet kvalitetne obnove, podizanja i
Matić, S., 1989: Uzgojni radovi u šumama hrasta lužnjaka njege šuma. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, str.
Slavonije i Baranje kao mjera povećanja kvalitete 365-380. Zagreb
drvene mase. Zbornik radova »Istraživanje razvoja i Matić, S., Prpić, B., Rauš, D., Meštrović, Š., 1994:


kvalitete proizvoda u preradi drva«: 120—138. Osijek. Obnova šuma hrasta lužnjaka u šumskom gospodarMatić,
S., 1989 a: Prilog poznavanju broja sadnica listopadstvu
Sisak. Glas. šum. pokuse 30, str. 299—336. Zanih
vrsta drveća kod osnivanja šumskih kultura. greb.
Radni materijal sa seminara »Šumske kulture u Istri«:


Prpić, B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost šuma


1—4. Zagreb.


u Hrvatskoj. »Šume u Hrvatskoj« Šumarski fakultet
Matić, S., Skenderović, J., 1992: Uzgajanje šuma. »Šuu
Zagrebu i Javno poduzeće »Hrvatske šume«
me u Hrvatskoj« Šumarski fakultet u Zagrebu i Javno 237—256, Zagreb.


SUMMARY: Work on natural and artificial regeneration and afforestation
should result in a young, newly established stand, which quickly gains the
characteristics of the forest in accordance with the definition of a forest, as
follows:


Forest is represented by the forest soil coherently covered by trees and
underbrush, where wooden mass permanently is produced and beneficial
properties are expressed in ecological (protective) and social functions of the
forest.


Nowdays the work on regeneration of the forests encounters the following
problems:


— Natural regeneration made difficult because of the worsened conditions
in and on the soil (weeds, swampy soil, soil drying, etc.)
— Absence or impossibility of a high-grade quality seed production
— Mistakes in management interventions, especially in tending and reforestation.
Number of plants and amount of seed per unit of surface at reforestation
and afforestation is a permanently present problem which has to be solved
so that newly established stands are guaranteed a good managemental, ecological
and social future.


Investigation on young (3 and 10 — year old) stands of Pedunculate
Oak and Common Hornbeam has proved that these stands at that age have
a »capacity« of approximately 40,000 woody plants per hectare with an average
standing space of 0.25 m2 per plant.


In our opinion at least 80% should be Pedunculate Oak and the remaining
20% should be Common Hornbeam and other secondary tree species.


78