DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 8 <-- 8 --> PDF |
GRAF. 0. RADIJALNI PRIRAST JELE RADIALZUWACHS DER TANNE NIZ TOČKA KOORDINATE DEBLJINSKJ RAZRED BROJ IZVRTAKA RF.IIII. PUNKT KOORDINATE DURCHMESSF.RKI.ASSE BOHRKERNENZAHL 1. DELNICE 5035-5475 10-30 19 2. VRSICE 30-50 25 3. GORSKI KOTAR >50cm 2 4. SVI-ALLES 46 19701971 1972 1 973 1974 1 975 1976 1 977 1 978 1979 1 980 1 981 1 982 1 963 1984 19B5 1 9961 987 1988 1 989 1990 1 991 Godina - Jahre 1. + 2. -*- 3. B- 4. vrste od godine 1980. Isti trend zamjetili smo kod hrasta medunca i alepskoga bora. Grafičkim prikazom porasta oštećenosti stabala od 1987. te istovremenim prikazom prirasta (grafikoni 1 do 4) vidimo zavisnost jedne veličine o drugoj odnosno smanjenje širine goda i povećanje oštećenosti stabala. Iznimku čini obična jela (graf 1). Razlog ove pojave kod obične jele objašnjavamo uzimanjem uzoraka u prvome i drugom debljinskome razredu, dakle kod mladih ili zastarčenih stabala u prebornoj šumi, koja su uklanjanjem suhih stabala dobila više svjetla, ali isto tako depozicijom kiselina, teških kovina, ali i hranjiva. Spomenuta taloženja su naročito izražena u arealu bukovo-jelovih šuma. Iz podataka o depoziciji olova vidimo da nema značajnije veze između radijalnoga prirasta i količine Pb u Of i Ah horizontu. Postoji međutim veza između GRAF. 10. RADIJALNI PRIRAST JELE RADIALZUWACHS DER TANNE NIZ TOČKA KOORDINATE DEBLJINSKI RAZRED BROJ IZVRTAKA REIHI. PUNKT KOORDINATE DURCHMESSERKLASSE BOHRKERNENZAHL 1. GOSPIĆ 4955-5507 10-30 6 2. PERUSIC 30-50 10 3. LIKA >50cm 1 4. SVI ALLES 17 1 970 1971 1972 1973 1 974 1 975 1976 1977 1 978 19791990 1981 1982 1 963 1 984 1 995 1986 1 987 1 988 1 989 1 9901 991 Godina - Jahre 1. -+-2. -*- 3. e- 4. depozicije olova i oštećenosti šuma u pojedinim točkama bioindikacijske mreže što ukazuje na difuznu depoziciju kiselina, teških kovina i ostalih otrova, ali i biogenih elemenata koji mogu utjecati na povećanje prirasta šumskoga drveća (vidi tablicu 1 ). Količina olova u tlu rijetko prelazi granične vrijednosti kako u Of tako i u Ah horizontu, što se razlikuje od podataka drugih područja izvan Hrvatske gdje je ona u pravilu viša (Kilian, 1992). Analizom radijalnoga prirasta pojedinačnih, jako oštećenih stabala istraživanih vrsta ustanovili smo dva različita načina njegova tijeka. U jednome slučaju širina godova se naglo smanjuje dok u drugome slučaju imamo njegov postupičan pad. Ovim se ponovo potvrđuje da postoji brz i polagan način propadanja stabala. Do sličnog zaključka je došao i Stemberge r (1992). Na osnovi naših istraživanja donosimo ovaj ZAKLJUČAK 1. Radijalni prirast hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve i obične jele od uzoraka iz područja točaka bioindikacijske mreže u Hrvatskoj nije u svezi s količinom olova iz Of i Ah horizonata tala istih lokaliteta. Između stupnja oštećenosti stabala i radijalnoga prirasta veza postoji. 2. Radijalni prirasti obične bukve, hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka pokazuju trend opadanja od osamdesetih godina do danas. Kod ovih vrsta drveća je naročito izražen pad radijalnoga prirasta u sušnoj 1988. godini što upozorava na dominantnost klimatskih ekscesa. 3. Iz ovih rezultata vidimo da radijalni prirasti šumskoga drveća predstavljaju dobar indikator stanja organizma i da je opadanje radijalnoga prirasta započelo prije vanjskih znakova oštećenosti što još više potvrđuje indikatorsku vrijednost prirasta. 4. Smatramo da prilikom obnove šuma koje su opustošene propadanjem treba koristiti autoktone vrste drveća uključujući i pionirske vrste drveća, ako je to potrebno, s time da se teži što većoj spontanoj raznolikosti šumskog ekosustava. Kako se trend onečišćenja šuma i dalje nastavlja, potrebno je poduzimati mjere zaustavljanja emisija, kako u nas tako i u Europi. 5. Zbog popravljanja stanja šumskih tala, a naročito tamo gdje je aciditet Ah horizonta pao ispod kritičnih pH 4,2, kiselost je potrebno smanjiti korišćenjem prikladnog milioracijskog sredstva (kalcifikacija ili dr.). |