DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 64 <-- 64 --> PDF |
f) suradnja sa Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom radi primjene znanstvenih dostignuća u gospodarenju šumama je brža i učinkovitija. Sigurno da ovakvo ustrojstvo »Hrvatskih šuma« ima i negativnosti, no, one su prije svega posljedica subjektivnih slabosti i privikavanja na novu organizaciju (u posljednjih pedeset godina bilo je desetak reorganizacija u šumarstvu Hrvatske, što je nedopustivo), timskim radom riješiti će ih poslovodstvo i Upravni odbor Poduzeća. Proces obavljanja poslova putem poduzetnika je intenzivniji što govori o tržišnoj otvorenosti »Hrvatskih šuma«, tako na primjer poduzetnici u 1993. godini obavljaju 45% radova na uzgajanju i zaštiti šuma, 31% na sječi i izradi, 41% radova na privlačenju, 31% radova na prijevozu drva (slično kao i u razvijenim zemljama Europe i svijeta). Za sedam RJ nešumarskih djelatnosti napravljeni su elaborati i u dogovoru s Vladinim uredom za ekonomiku i restruktuiranje javnih poduzeća ide se u pretvorbu. Što se tiče izdavačke djelatnosti i promidžbe »Hrvatskih šuma« navesti ću samo značajnije: uoči Božića 1992. godine izašla je iz tiska monografija »ŠUME U HRVATSKOJ«, u studenom 1993. godine predstavljene su »ČETINJAČE« — drugo prošireno izdanje akademika Mirka Vidakovića, a za Božić 1993. izaći će iz tiska ljetopis »HRVATSKE ŠUME - 93« (u slici, riječi i broju). Na II. programu Radio Zagreba svake subote od 8 do 10 sati predstavlja se javnosti po jedna Uprava šuma. Donesena je šumskogospodarska osnova područja Hrvatske (1991 — 1995) i Program razvoja (1991-2025). 2. Odnosi »Hrvatskih šuma« i hrvatske drvne industrije od iznimne su važnosti za gospodarstvo Hrvatske. Izvoz ovog kompleksa u 1993. godini iznosit će gotovo 500 milijuna USD. No, poslovni odnosi su u ovom trenutku opterećeni brojnim problemima, koji proizlaze iz velikih dugovanja (30 milijuna DEM), predimenzioniranosti kapaciteta primarne prerade (2 do 2,5 puta veći od sječivog etata). 3. Smatram da organizaciju »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb ne treba hitnije mijenjati (u smislu ustrojstva novih uprava šuma), niti podešavati županijskom ustroju Republike Hrvatske, jer za to momentalno nema nikakvih društvenih ni gospodarskih opravdanja. Određene subjektivne slabosti koje su prisutne, otklonit će se unutar ovakove organizacije. Inače smatram da je suradnja »Hrvatskih šuma« s predstavnicima županija vrlo korektna što omogućava usklađivanje programa razvoja županija s programom razvoja Poduzeća (u dijelu koji se odnosi na šumarstvo, bez obzira na sjedište uprave šuma). Predsjedavajući se zahvalio na sudjelovanju u raspravi i najavljenoj još boljoj suradnji. 12. Dipl. inž. Marijan Hofer, naš direktor imao je takve obveze koje nije mogao otkazati, pa mi dozvolite da na određeni način dam naš prilog za zaključke, jer smatramo da se putem aktivnosti stručno-staleške organizacije može bitno utjecati na primjenu suvremenijih tehnoloških rješenja a i u razvoju boljeg korištenja sirovinskog potencijala, a u interesu šumarstva i proizvodnje za koju je presudna vrsta, količina i kvaliteta sirovine — drva u našem slučaju. Drvna industrija i ovim uvjetima uspješno je rješila niz pitanja koja su značila konkretnu proizvodnju zahvaljujući neposrednom pozitivnom odnosu na relaciji šumarstvo — proizvodnja u preradi drva i zajednički postavljenim ciljevima. Ta iskustva treba maksimalno koristiti za uspostavljanje i razvijanje takvih poslovnih odnosa, koji će osigurati još racionalnije korištenje sirovinskog potencijala i izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju, koja će zadovoljiti najzahtjevnije potrebe svjetskog tržišta. Realno je očekivati pozitivne rezultate jer za to postoje svi preduvjeti — naši ljudi i postojanje drvne mase hrasta, bukve, jasena... Naglašava da iako ovo nije skup poslovnih ljudi ipak želi iznijeti kako je zbog načina formiranja cijena oblovine (trupaca...) i promjene uvjeta plaćanja, došlo do ozbiljnih problema - teškoća u redovnoj proizvodnji i drvnoj industriji - što je negativno utjecalo i na međusobne odnose na relaciji šumarstvo - prerada drva. U zaključke ove Skupštine neka se ugradi obveza članova — izvršnih organa HŠD-a da zajednički pristupe izradi strategije razvoja proizvodnih kapaciteta na bazi sirovinskog potencijala i općih uvjeta i zajedničkih interesa. Predsjedavajući, konstatira da je rasprava zaključena i predlaže donošenje odluke o prihvaćanju uvodnog izlaganja, Izvješćaja pod točkom 2, 3, 4 i 5. i osnovne smjernice za izradu Programa rada za 1994. g. i naredno razdoblje, pod točkom 6. dnevnog reda i davanju razrješnice Upravnom odboru i Nadzornom odboru. Prijedlog je prihvaćen od svih delegata. Ad. 8. Predsjednik kandidacijske — izborne komisije Ivan Dukić ukratko obrazlaže prijedlog za izbor članova Upravnog odbora i Nadzornog odbora i to: UPRAVNI ODBOR 1. Mr. Darko Beuk, Vinkovci 2. Prof. dr. Mladen Figurić, Zagreb 3. Dr. Joso Gračan, Zagreb 4. Tomica Lešković, dipl. inž., Požega 5. Božidar Longin, dipl. inž., Split 6. Prof. dr. Slavko Matić, Zagreb 7. Adam Pavlović, dipl. inž., Slav. Brod 8. Ivan Pentek, dipl. inž., Buzet 9. Željko Perković, dipl. inž., Delnice 10. Prof. dr. Branimir Prpić, Zagreb 11. Zvonko Rožić, dipl. inž., Sisak 12. Tomislav Starcević, dipl. inž., Vrbovec 13. Nadan Sirotić, dipl. inž., Zagreb 14. Mr. Ivan Wolf, Bjelovar 15. Prof. dr. Joso Vukelić, Zagreb NADZORNI ODBOR 1. Slavko Šarčević, dipl. inž., Vinkovci 2. Valerija Vukelić, dipl. inž., Delnice 3. Vlado Špoljarić, dipl. inž., Zagreb Zamjenici 1. Mr. Božidar Pleše, Delnice 2. Darko Fekeža, dipl. inž., Senj 3. Ladislav Jursik, dipl. inž., Vinkovci Prijedlog je prihvaćen od svih delegata, a jedan uzvanik iz drvne industrije bio je protiv. Prof. dr. Slavko Matić, zahvalio se u ime izabranih članova U.O. i N.O. i s nekoliko rečenica zahvalio se dosadašnjem Upravnom odboru na uspješnom radu u proteklom razdoblju i obećao da će se još više potruditi, kako bi opravdali povjerenje delegata i članova HŠD-a. Posebno se zahvalio dipl. inž. Adamu Pavloviću čovjeku iz prakse s terena koji je svojom kvalitetom stručnjaka šumara dokazao da može uspješno i pod vrlo nepovoljnim uvjetima obaviti vrlo složene zadatke. Nije mu bilo jednostavno dolaziti iz Slav. Broda do Zagreba i tada kada su |