DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 63 <-- 63 --> PDF |
(Gospodarstva, šumske uprave, reviri) kao i promjene. 4. Moglo bi se razmisliti i o ostvarivanju Fonda za pomoć ugroženim obiteljima šumarskog kadra. Mišljenja sam, da bi Šum. list time oživio, i da bi uz svoju znanstvenu ulogu ispunjavao i svoju stručno-stalešku ulogu. Takva bi njegova orijentacija pridonijela okupljanju šumarskih stručnjaka u jače stručno-staleško društvo sa snažnijim utjecajem i na kadrovsku politiku (npr. stručno školstvo) a i na opću šumarsku politiku. 2. Dr. Juraj Medvedović, prihvaćam izvješća u potpunosti. Predlažem da se u Program rada na adekvatan način uključe aktivnosti Kluba šumara — izumitelja. Iako je u izvješću o radu HŠD-a spomenuto sudjelovanje s dva eksponata našeg kluba na sajmu šumarstva i drvne industrije u Klagenfurtu, želim naglasiti da naši pojedini članovi rade na poslovima kategorije izumitelja i nadam se da ćemo već u 1994. godini s više izuma biti prisutni u stručnom djelovanju. Svakako vas pozivam u naš klub, kako bi doprinjeli da više koristimo naše potencijale u području izumiteljstva. 3. Dipl. inž. Oskar Piškorić, podržavam prijedloge prof. dr. Z. Potočića. Ono što je objavljeno ostaje za sve buduće generacije, a drugo je za uvijek izgubljeno. Danas imamo vrlo povoljne uvjete, konačno imamo tako organizirano jedinstveno šumarstvo, da je to moguće provesti. Važno je da nam društva na terenu dobro rade. Također prihvaćam prijedloge u vezi denacionalizacije i treba formulirati još jasnije naše stavove, koji će osigurati rješenja u zakonu, kojima će biti osigurano racionalno gospodarenje šumama. 4. Mr. Nikola Šegedi, predlaže da se u program rada, uključe zadaci na izradi šumarske bibliografije. Napravio sam do sada više od 2.000 naslova za određeni broj godišta Šum. lista po autorima. Taj rad predao bi HŠD-u kada se na tome bude radilo. 5. Dipl. inž. Pavle Vojt, ukupno ŠD Zagreb ima 340 članova, a najaktivnija su u sekciji umirovljenika. Redovno se praktično svakoga četvrtka informiramo o aktualnim stručnim i općim pitanjima. Predavanja, ekskurzije povremeno organiziramo, a već sada obavljamo pripreme za ispraćaj stare godine. Smatramo da nas treba obavještavati o posebnim aktivnostima — savjetovanjima i si., jer smatramo da bi naše sudjelovanje bilo korisno za struku. 6. Dipl. ing. Stanko Tomaševski, potrebno je smišljeno raditi na prikazivanju naših šumarskih i drvnotehnoloških vrijednosti, ali ne samo u okvirima naše struke. Mi imamo što predstaviti iz naše bogate šumarke prošlosti zbog budućnosti, a to treba programima rada odrediti, što bi značilo i obvezati organe HŠD-a i ŠD-a i razumije se nas članove. 7. Dipl. ing. Srećko Vanjković, nisam zato da se vraćaju šume bivšim vlasnicima, jer smo mi uspjeli u najviše slučajeva te šume dovesti u mnogo bolje stanje, nego što su bile prilikom preuzimanja. Trebalo bi više preko medija - radija televizije i tiska upoznati javnost o tome što je to šumarstvo i od kolike je to važnosti za naš narod ako se šumama gospodari na spoznajama znanosti i šumarske struke. Potreban nam je glasnogovornik. Imamo dobre materijalne i opće uvjete za organizaciju promidžbe naše struke. Svakako bi trebalo označiti odgovarajućim natpisom naš Šumarski dom, kako bi svaki prolaznik to zapazio, na određeni način ugodno se iznenadio o postojanju tako vrijednog šumarskog, a istovremeno i hrvatskog vrijednog nacionalnog spomenika kulture. 8. Prof. dr. Božidar Petrić , osjećam potrebu da se na ovome skupu u ime Izdavačkog savjeta i uređivačkog odbora znanstveno-stručnog časopisa »Drvna industrija« zahvalim svima onima, koji su omogućili i u ovim okolnostima tiskanje. Časopis Drvna industrija, izlazi 4 puta godišnje. Jedan trobroj prema ugovoru sufinancira HŠD-o, kao suizdavač. 9. Dipl. inž. Nadan Sirotić, izražava nezadovoljstvo što se pozivi za određena stručna savjetovanja ne upućuju na adresu Društva, i predlaže da se u buduće šalju odgovarajuće obavijesti. Na konstataciji da se smanjuje članstvo, iz publike se čuo odgovor da je određeni broj članova ŠD višak na onoj drugoj strani. 10. Dipl. inž. Slavko Šarčević, imamo puno teškoća za organizirano djelovanje društva, no nadamo se i znamo da je pred nama novo razdoblje u kojemu ćemo raditi bolje i više nego što je to bilo u onim vremenima kada su nam drugi određivali sadržaj i okvire. Mi uspješno programiramo zajedničke aktivnosti naših članova i šumarske i drvnotehnološke struke. Moram priznati da me ove izložene slike našeg kolege dipl. inž. Karla Posavca oduševljavaju, a sretan sam što kroz to vidim da se podržavaju oni naši članovi, koji uz stručni svoj rad daju veliki doprinos i našoj općoj kulturi i ukupnom napretku. Svi mi i svako u svojoj sredini treba njegovati te posebne sposobnosti i vrijednosti svakog našeg člana. 11. Dipl. inž. Josip Dundović, »Štovani gospodine predsjedniče, štovano predsjedništvo, cijenjene kolegice i kolege, žao mi je da ovoj 98. Izbornoj skupštini Hrvatskog šumarskog društva nije prisutan veći broj šumarskih stručnjaka iz šumarskih društava, no, nadam se da će novi Upravni odbor uspješno obaviti predloženi program rada. Budući da je u prethodnoj raspravi bilo postavljeno nekoliko pitanja u svezi: — ustrojstva, stanja, promidžbe i pretvorbe Javnog poduzeća »Hrvatske šume «, p.o. Zagreb, — odnosa »Hrvatskih šuma« i hrvatske drvne industrije, i — organizacije »Hrvatskih šuma« i potrebe podešavanju s županijskim ustrojstvom, obrazi ažem: 1. Javno poduzeće »Hrvatske šume« osnovao je Sabor Republike Hrvatske od 300 OOUR-a i počelo se s radom 1. siječnja 1991. godine. Sastoji se od novoosnovane Direkcije u Zagrebu, 15 Uprava šuma, 168 šumarija i 35 radnih jedinica neophodnih u procesu radova u šumi. Ovakva organizacija državnih šuma vrlo je bliska ustrojstvu državnih šuma u zemljama srednje i zapadne Europe (Austrijske savezne šume, na primjer). Ovakvom organizacijom omogućeno je: a) jedinstveno gospodarenje državnim šumama, što omogućava ravnopravan razvoj šumarstva na području cijele Republike Hrvatske, ulaže se u podizanje šuma u nešumovitim i krškim područjima, b) osigurana je stručna i materijalna pomoć za razvoj privatnih šuma, koje su po drvnoj pričuvi i strukturi znatno iza državnih šuma i među lošijima u Europi, c) lakše se rješavaju problemi vezani za sezonski karakter radova u šumarstvu i izvanredne situacije (velika sušenja i integralna zaštita šuma), d) učinkovitije će se sanirati posljedice ratnih razaranja i devastacija šuma, e) veća je mogućnost stručnog i financijskog nadzora nad gospodarenjem šuma u kritičnim razdobljima nakon stvaranja nove države i ratnih razaranja, |