DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 61 <-- 61 --> PDF |
štva. No ipak određeni broj Š.D. uspješno je organizirao više radnih akcija i predavanja (Delnice, Senj, Sisak, Zagreb, Buzet...). Očekujemo da predstavnici pojedinih društava u raspravi govore o uvjetima rada i da predlažu zajedničke aktivnosti. Kratki osvrt na razdoblje 1989. 1992. godine (između 93. i 98. Izborne Skupštine HŠD-a), sadržan je u uvodnom izlaganju. Ad. 3. Prof. dr. Branimir Prpić, IZVJEŠĆE o Šumarskom listu od 1991. do listopada 1993. Naše znanstveno-stručno i staleško glasilo tiskano je u razdoblju od 1991. do listopada 1992. bilo kao dvobroj ili trobroj na oko 1650 stranica. Objavljena su 74 znanstvena rada, 24 stručna rada te veliki broj prikaza domaće i strane stručne literature, prikaza znanstvenih i stručnih skupova, zatim obljetnice i portreti, prikazi o ratnim razaranjima, zanimljivosti iz šumarske znanosti i prakse i dr. U »Šumarskom listu« su redovito tiskane sve društvene vijesti iz navedenoga razdoblja kao i sjećanja na značajne datume u povijesti Hrvatskoga šumarskog društva. U tome razdoblju Hrvatska je međunarodno priznata, ali i opterećena srpskom agresijom koja još uvijek traje. Tome usprkos imamo znakove oporavka kao i budućega mira koji se polagano nazire. U našem časopisu pratili smo zbivanja u šumarskoj struci i davali mišljenja povezana uz šumarstvo te o nevoljama koje su pogodile hrvatski narod i njegovo šumsko bogatstvo. Još u broju 6-8/1990. raščlanili smo uzroke i posljedice utjecaja prošloga političkoga sustava na hrvatske šume, ali i fatalne učinke onečišćenja zraka i vode na jelu i hrast lužnjak, te druge vrste drveća naših šuma. Tijekom 1992. pišemo u »Šumarskom listu« o hrvatskim šumama i srpskoj agresiji na Hrvatsku gdje se upozorava na uništavanje šumskih sastojina u Baranji, Medustrugovima, u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka zatim na uništavanje dijela Trstena i dr. »Šumarski list« pripada u konzervativne stručne časopise koji ne mijenja niti oblik niti tiskarske tehnike. Smatramo da bi oblik trebalo i dalje zad ržati dok bi tiskarske tehnike trebalo promjeniti. Slike u boji i bolji dizajn će iskoristiti raznolikost današnjih tiskarskih mogućnosti danas je obveza bilo kojega stručnog časopisa. Želimo li i dalje ostati znanstvenostručni časopis valja osigurati razinu međunarodne recenzije i svakako tome i odgovarajući tekst na engleskom ili njemačkom jeziku uz već uobičajeno ograničenje opsega znanstvenoga ili stručnog dvojezičnog napisa. U tome smislu odbor je donio zaključak koji nije proveden kako iz financijskih razloga, ali i zbog naše uređivačke inercije. »Šumarski list« pripada u rijetke časopise koji su istovremeno, stručni i staleški, što predstavlja veliku prednost u smislu edukacije članstva. Staleški dio potrebno je učiniti zanimljivim tako da svaki član Hrvatskoga šumarskog društva može u svome časopisu naći sebe (praćenje kretanja u službi i dr. statistički podaci iz struke). U znanstvenim člancima, gdje za to postoji mogućnost, obvezno je dati naputak o primjeni u praksi, jer malo je šumarskih znanstvenih disciplina gdje to nije moguće. Danas bi u »Šumarskom listu« trebalo pisati kako za revirnike tako i za voditelje stručnih službi, dakle stručne i znanstvene članke iz svih šumarskih disciplina od još nepriznate ekologije šuma do iskorišćivanja šuma. Smatramo da je današnja organizacija šumarstva za koju se borimo upravo u ovome našem časopisu već više od dvadeset godina, vrlo povoljna, jer u potpunosti osigurava jednostavnu, ali i proširenu biološku obnovu. Navedena prednost se odnosi ponajprije na stručno vodstvo iz središnjice uz pretpostavku da će se riješiti administrativnog načina razmišljanja, te osnovnoj jedinici šumarstva, šumariji dati više organizacijske slobode. Ako želimo održati, a u velikome dijelu i popraviti narušene šumske ekosustave koji su takvi postali radi kiselih kiša, klimatskih ekscesa, prevelikog zali vaćanj a u kvalitetni, ali i kvantitetni dio sastojine, težnje za ekonomski zanimljivim monokulturama i dr. šumarskim inžinjerima potrebno je dati pravu stručnu informaciju koja je jasna i provediva. Tu mislimo ponajprije na članke naših znanstvenika kao i na prikaze stranih iskustava koje će Uređivački odbor pomno odabrati. Moramo pri tome znati da su naši šumarski problemi »tanke « drvne zalihe dok su prednosti pripadnost i mješovitost sastojina. U srednjoj Europi koja nam je često bezuvjetan uzor problemi su u monokulturama alohtonih vrsta te prevelik broj divljači. I kod nas kao i u Europi haraju kisele kiše i klimatski ekscesi. Bilo bi vrlo pogrešno slijepo slijediti europsku šumarsku modu što je i najkomotnije. Naše šumsko bogatstvo i šumarska struka imaju svoje prednosti i mane, ali nema mjesta za pretjerane pohvale koje se često čuju. Hrvatsko šumarstvo ima svoje posebnosti, a želimo li biti europski model pred nama je puno posla u vremenu mjerenom desetljećima. »Šumarski list« ima pri tome vrlo značajnu ulogu. Ad. 4. 5. i 6. Dipl. inž. Pavlović, obavještava prisutne da je za ovu točku dnevnog reda objavljeno Izvješće o poslovanju s osnovnim podacima za 1992. godinu, i Izvješće Nadzornog odbora, Financijski plan za 1993. i Program rada za 1993. godinu (prihvaćeno na 25. sjednici UPRAVNOG ODBORA 4. ožujka 1993. godine) u Šumarskom listu broj 3—5/1993. godine. Također je za sve godine u razdoblju od 93.-98. Skupštine objavljena dokumentacija o poslovanju u Šumarskim listovima. Poziva delegate da u tijeku rasprave postave eventualna pitanja, koja se odnose na uvjete i ostvarene rezultate u poslovanju, stručna služba nadamo se dati će potrebne i zadovoljavajuće odgovore. Za 6. točku dnevnog reda primili ste radnu verziju »Osnovne smjernice za izradu Programa rada za 1994. godinu i za naredno razdoblje«. Hrvatsko šumarsko društvo i Šumarska društva programiraju svoje i zajedničke aktivnosti — učvršćuju ciljeve i zadatke na temelju sadržaja i posebnih odredbi STATUTA - Pravila, Zakona i odgovarajućih normi i odluka u skladu dostignuća šumarske i drvnotehnološke znanosti i prakse, te općih (određenih) uvjeta u kojima gradimo još ljepšu i prirodom obogaćenu suvremenu i neovisnu Hrvatsku državu. Programirane zadatke i ciljeve postavljene pred našu struku i HŠD-a moguće je ostvarivati neposrednim angažiranjem šumarskih i drvnotehnoloških inženjera i tehničara (članova) i iz drugih područja zanimanja kroz sve oblike organiziranog djelovanja na određenom prostoru i vremenu. Za što uspješnije organiziranje, za izvršavanje posebnih i zajedničkih zadataka, svakako je potrebno i u praksi i teoriji koristiti velika 59 |