DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 53     <-- 53 -->        PDF

navedeno 11699, i oni su navedeni uz
autore te nema »lutanja« po cijeloj bibliografiji2.


Još je jedna značajka bibliografije,
koja olakšava uvid o čemu autor piše.
Autor upozorava: »U koliko iz naslova
članka nije dovoljno jasno o čemu se
radi, ili se pak željelo pak posebno pojasniti,
donijeta je bilješka pisana kurzivnim
slogom«. Na pr.


10939 Raić, Lazar: Jedno zaboravljeno
djelo Knjiga J. Ettingera3 ili
10931 Mađarski jeleni nagrađeni zlat


»U bibliografiju nisu uvršteni recepti lovačke
kuhinje, mali oglasi, reklame i slično. Izostavljene
su i one kratke vijesti iz rubrike Foto-vijesti, Iz
zemlje i svijeta i dr. u kojima je tekst samo opis
slike ili pak ne sadrži neke značajnije podatke,
odnosno pažnje vrijednih pojava i događaja«.
(Frković, str. 32.)


nom medaljom. Monografija namijenjena
propagandi lovnog turizma, itd.


Bibliografija, dakle, omogućuje zainteresiranom
da lako dođe do željenog
ili potrebnog podatka i pri tom zacijelo
teško da će pomisliti, koliko je A. Frković
uložio truda, da se do podataka tako
lako dođe. Sam piše, daje na bibliografiji
počeo raditi sredinom 1990. godine
a »posljednju jedinicu krajem siječnja
1992.« time, da je to bio rad uz redovne
poslove u Upravi šuma (Delnice). Ali
zato »samo na taj način taj opsežni ma


31 To »zaboravljeno djelo« knjiga je J. Etin gera
»Sriemsko-slavonsko-hrvatske životinje,
zvieri i ptice«, objavljena 1857. godine u Zemunu.
Raič je naveo i Ettingerove knjige »Hrvatski lovdžija
«, izdane 1897. (—) uz pomoć Hrvatsko-slavonskog
šumarsko družtva i »Šumarsko-lovački
leksikon«, izdan 1898.


terijal, sadržan u člancima i drugim prilozima
objavljenih u sto dosadašnjih godišta
neće ostati mrtvo slovo na papiru
«. Posebno neće ostati mrtvo slovo
na papiru ako će za knjigom posegnuti
i onaj, kojemu to neće biti samo traženje
nekog podatka za daljnju obradu
nego i onaj, kojemu će prelistavanje
Bibliografije biti poput šetnje našim gajevima,
prebivalištima divljači i raznovrsnog
ptičjeg svijeta.


I konačno. Prvi urednik, a i glavni
pokretač, tadanjeg Viestnika Prvog obćeg
hrvatskog družtva za gojenje lova
i ribolova bio je šumar, prof. F. X.
Kesterčanek, a prvi bibliograf istog
Vjesnika također šumar, A. Frković.


Oskar Piškorić


ALOJZIJE FRKOVIĆ KAO PISAC IZ ŠUMARSTVA I LOVSTVA


Početkom mjeseca rujna 1993. godine
promovirana je još jedna lovačka
knjiga autora Alojzija Frkovića, dipl.
inž. šumarstva pod naslovom: »Bibliografija
lovačko-ribarskog vjesnika
1892-1991.«


Izlaganja o djelu i autoru priredili su
predsjednici Hrvatskog lovačkog saveza
Dr. Maks Karlović i dipl. inž. Željko
Štahan. Gospodin Dr. Maks Karlović
iznio je opsežan prikaz obujma i vrijednosti
radova u »Lovačkom vjesniku iz
stručne i znanstvene oblasti veterine.
Izuzetno bogati prilozi u Lovačkom vjesniku
kroz 100 godina izlaženja odnose
se na probleme zaštite prirode. To poglavlje
iz »Bibliografije« znalački je interpretirao
dipl. inž. Željko Štahan.


Mojoj malenkosti pripala je čast da
ukratko predstavim autora i njegov
uglavnom cjeloviti izdavački opus.


Šumarski i lovni stručnjak dipl. inž.
Alojzije Frković rođen je 1934. godine
u mjestu Vrata kod Fužina u Gorskom
kotaru. Simbolično rečeno njegova
rodna Vrata bila su mu rano otvorena
i otisnuo se Alojzije u »bijeli svijet«.
Srednju školu i fakultet završio je u
Zagrebu. Prvo radno mjesto mladi
Alojzije Frković dobio je u Šumariji
Crni Lug. Od 1968. godine do danas
nakupio je 35 godina radnog staža na
području Uprave šuma Delnice, odnosno
Šumskog gospodarstva Delnice. Za
sve vrijeme radnog odnosa obavlja poslove
lovstva.


O njegovom radnom odnosno izdavačkom
opusu možemo pročitati na
zadnjoj stranici »Bibliografiji«. Međutim,
zadužen sam da prigodom pro


mocije prokomentiram odnosno istaknem
dio aktivnosti autora.


Njegov prvi članak u »Lovačkom vjesniku
« opisao je nesretno završen lovni
dan kada je motor-kotačem lovio jazavca.
Tom prigodom ostao je bez lovine,
bez motora i bez hlača.


Objavio je velik broj popularnih,
stručnih i znanstvenih radova iz lovstva,
šumarstva i zaštite prirode. Autor »Bibliografije
« tvrdi da mu je najveći broj
radova izašao u »Lovačkom vjesniku«.
Upravo ova »Bibliografija« pomogla mi
je da brzo »otkrijem« da sa 77 objavljenih
članaka u »Lovačkom vjesniku«
Alojzije Frković čvrsto stoji na prvom
mjestu. Objavljivao je i u brojnim drugim
tiskovnim izdanjima kao »Novi
list« Rijeka, »Večernji list«, zatim
stručnim informativnim listovima kao:
»Goranski list«, »Šumarski list«, »Lovec
« Ljubljana, »Lovačke novine« Novi
Sad, časopis »Priroda« i list »Hrvatske
šume«. Uz brojne članke autor je objavio
djela: »Priručnik za ocjenjivanje lovačkih
trofeja« 1981. godine, »Lovački
trofeji — obrada ocjenjivanje i vrednovanje
« 1989. te najnovije upravo promoviranu
»Bibliografiju«.


Želim istaći cijenjenim čitateljima da
mi je odmah upalo u oči lako snalaženje
u »Bibliografiji« i da javnost mo"že
lako uočiti da je kroz vrijeme izlaženja
»Lovačkog vjesnika« u njemu objavljeno
2615 radova iz uzgoja i zaštite
divljači, a svega 300 radova o lovljenju
divljači. Iz toga se vidi koje je poruke
slao »Lovački vjesnik« lovcima i javnosti,
dakle štititi i uzgajati divljač.


Vezano uz izdavačku djelatnost navest
ćemo nekoliko autorovih zaduženja:
niz godina član je savjeta i jedan
od urednika znanstveno-stručnog područja
Lovstvo u »Šumarskom listu« Hrvatskog
šumarskog društva, niz godina
član je izdavačkog savjeta Hrvatskog
lovačkog saveza, bio je predsjednik
Uredničkog odbora zbornika »Gorski
kotar« (Delnice 1980), »Fužine« (1986)
i »Monografija« Š. G. Delnice (19601980).
U zbornicima i monografijama
Alojzije Frković je i autor brojnih članaka.
Nekoliko stotina objavljenih radova
i crtica uglavnom je popratio vlastitim
slikovnim prilozima.


Valja nabrojati i zasluge Alojzija
Frkovića na aktivnostima na zaštiti prirode,
predsjednik je Komisije za praćenje
populacije risa pri zavodu za zaštitu
prirode. Teško je reći koliko je uložio
truda na popularizaciji prirode i divljači.
Dao je veliki doprinos u okviru istraživačkih
projekata na kojima je radio
kao npr. istraživanje medvjeda, velikog
tetrijeba, propadanja šuma i dr.


U svojih 8 olovkom ispunjenih blokova
(rokovnika) zabilježio je gotovo
svako održano predavanje u lovačkim
društvima i savezima, predavanja pri
osposobljavanju lovaca pri učlanjivanju
u lovačka društva, napore pri osposobljavanju
ocjenjivača lovačkih trofeja.
Tko bi mogao nabrojati učešće u ispitnim
komisijama za stručna osposobljavanja
stažista u lovstvu. Predavao je
lovstvo i u srednjoj šumarskoj školi u
Delnicama. Zahvaljujući upornom radu
organizirao je tri važne regionalne izložbe
(1965., 1977. i 1987. godine).




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Sudionik je 6 svjetskih Kongresa lovaca
biologa i onih koje je organizirao
Međunarodni savjet za lovstvo u inozemstvu
i na onima koji su održani u
bivšoj Jugoslaviji. Na Kongresima je sudjelovao
sa samostalnim referatima ili
u koautorstvu.


Za svoj stručni rad primio je sva tri
stupnja odličja hrvatskog lovačkog saveza
te zlatni i srebrni orden bivšeg
Lovačkog saveza Jugoslavije i srebrnu
plaketu »Lovske zveze« iz Slovenije.
Ovdje valja čestitati Alojziju na izboru
u članstvo Komisije za krupnu divljač
pri Međunarodnom savjetu za lovstvo
CIC kao ekspert.


Pored svog radnog mjesta u Delnicama
ovih dana raspoređen je u Direkciju
»Hrvatskih šuma« Zagreb na radno
mjesto stručnog suradnika za lovstvo.


Na kraju nekoliko riječi o ulozi šumar


ske struke u lovno izdavačkim aktivnostima:


Ovdje nemam namjeru govoriti o
svim izdavačkim opusima šumarskih
stručnjaka koji su obogatili knjižice djelima
s tematikom iz lovstva počev od
Frana Kesterčaneka do pokojnog dr.
Zvonka Cara odnosno Alojzija Frkovića.
Služeći se »Bibliografijom« našao
sam oko 1000 objavljenih radova od
kolega šumara koje ja poznajem. No
to nije sve, tu sam uračunao samo one
autore šumare koji su objavili više od
četiri rada. Međutim, želim istaći da
šumarstvo obilato financira odnosno
pomaže izdavačku djelatnost pa i ova
»Bibliografija« ne bi ugledala svjetlo
dana da nije bilo potpore J. P. »Hrvatske
šume«. Ako šumari prednjače u
izdavačkom opusu to nije čudnovato jer
se stručno obrazuju kadrovi za lovstvo


na Šumarskim učilištima neprekidno
preko 130 godina. Da bi malo pohvalio
svoju struku ne zamjerite što ću Vas
obavijestiti da su kroz 100 godina izlaženja
»Lovačkog vjesnika« šumari bili
glavni urednici 33 godine. Dodamo li
tome da je Ervin Rossler bio profesor
na Gospodarsko šumarskom fakultetu
u Zagrebu gdje je predavao lovstvo 17
godina, uređivao »Lovački vjesnik«
tada bi se na neki način radnicima šumarske
lovne struke moglo pripisati 50
godina uredništva »Lovačkog vjesnika
«.


Očekujemo i ubuduće obogaćenje
knjižica sličnim vrijednim lovačkim publikacijama.


Lovačka javnost je zahvalna Alojziju
Frkoviću na »Bibliografiji« koja će služiti
kao konstanta u višeznačnom interesu.


Prof. dr. Dominik Raguž




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 55     <-- 55 -->        PDF

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA


98. Skupštine HRVATSKOGA ŠUMARSKOG
DRUŠTVA, održane 25.
studenoga 1993. godine u Zagrebu u
Šumarskom domu.
Nazočni: Delegati iz Šumarskih društava,
članovi Upravnog i Nadzornog
odbora, članovi — predstavnici Javnog
poduzeća »Hrvatske šume« (direkcija i
uprava šuma), Šumarskog fakulteta,
Šumarskog instituta, Croatiadrva i drugih
organizacija — institucija.


Pripreme za održavanje 98. Skupštine
obavljao je Upravni odbor kroz
različite oblike organiziranja (radne
grupe, stručne službe), a na temelju
odredbi Statuta i programima utvrđenih
ciljeva i planiranih zadataka Šumarskih
društava — Hrvatskoga šumarskog društva.
Rasprave o prijedlogu dnevnog
reda, mjestu održavanja i drugim pitanjima
vođene su u Šumarskim društvima,
a Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog
društva donosio je odgovarajuće
odluke u tijeku priprema na 27. i


28. sjednici, a konačnu odluku o održavanju
98. Skupštine donio je na svojoj
29. sjednici.
DNEVNI RED


1.
Otvaranje 98. SKUPŠTINE HŠD-a
— predsjednik:
— Izbor Radnog predsjedništva,
— Izbor
kandidacijske i izborne
komisije,
— Izbor
zapisničara i ovjerovitelja
(2),
— Izbor komisije za zaključke.
— Uvodno
izlaganje o radu i aktivnostima
Hrvatskoga šumarskoga
društva.
2.
Izvješće o radu za razdoblje
97.-98. Skupštine HŠD-a.
3.
Izvješće glavnog i odgovornog
urednika Šumarskog lista.
4.
Izvješće o poslovanju — Godišnji
obračun 1992. godine (verifikacija)
s pregledom osnovnih pokazatelja
za razdoblje između 93. i 98.
Skupštine.
5.
Izvješće Nadzornog odbora (predsjednik).
6.
Program rada — osnove i smjernice
za naredno razdoblje.
ZAPISNIK


7.
Rasprava i odluke s izvješćima i
davanju razrješnice Upravnom odboru
i Nadzornom odboru HŠD-a.
8.
Izbor UPRAVNOG ODBORA I
NADZORNOG ODBORA,
9.
Zaključna razmatranja - prihvaćanje.
Ad. 1.


Dipl. inž. Adam Pavlović,
predsjednik
ŠTOVANE DAME I GOSPODO,
KOLEGICE I KOLEGE!


Dozvolite mi da otvorim 98. Izbornu
Skupštinu Hrvatskoga šumarskog društva,
i da posebno pozdravim naše uvažene
goste:


1.
dipl. ing. Ivana Tarnaja, Ministra
polj. i šumarstva,
2.
prof. dr. Slavka Matica, prodekana
Šum. fakulteta,
3.
sve profesore Šumarskog fakulteta,
4.
prof. dr. Paulu Durbešić, predsjednicu
Hrvatskoga ekološ. društva,
5.
dipl. ing. Josipa Dundovića, direktora
»Hrvatskih šuma«,
6.
dr. Josu Gračana, direktora Šumarskog
instituta,
7.
dipl. ing. Branka Guština višeg savjet.
Min. gospod. RH,
8.
dipl. ing. Hofer Marijana, »Croatiadrvo
« Zagreb,
9. sve šumarske veterane,
Kolegice i kolege, dnevni red za ovu
Skupštinu primili ste s pozivom, pa molim
da li se prihvaća predloženi dnevni
red...


Hvala!
Za ovu Skupštinu predlažem Radno
predsjedništvo:


1.
prof. dr. Branimira Prpića,
2.
dipl. ing. Stelu Dolenec,
3.
dipl. ing. Tomislava Starce vica,
4.
dipl. ing. Božidara Plešu i
5.
dipl. ing. Adama Pavlovića.
Predlažem za kand. i izbornu komisiju:


1.
Dipl. ing. Ivana Dukića,
2.
Dipl. ing. Valeriju Vukelić i
3.
Dipl. ing. Duju Pavelića.
Za zapisničara predlažem Ivana Maričevića,
a za ovjerovitelja zapisnika
Vladimira Špoljarića i Nadana Sirotica.


Predlažem komisiju za zaključke i
program rada:


1. prof. dr. Slavka Matica,
2.
prof. dr. Mladena Figurica i
3. dipl. ing. Starčević Tomislava
Da li se prihvaćaju predloženi kandidati
...
Molim izabrane članove Radnog
predsjedništva da zauzmu svoja mjesta.
Prije prelaska na dnevni red, podsjetimo
se da je naše redove u proteklom
razdoblju napustio određeni broj kolega
inženjera i tehničara, koji su dio
sebe ugradili za unapređenje naše struke.
Naše misli i sjećanja su u ovom
času s onima koji su dali svoje živote
za slobodu naše Domovine. Molim da
im minutom šutnje odamo dužnu počast.


Neka im je svima vječna slava i hvala!


Prema našem Statutu obvezni smo
donijeti Poslovnik o radu Skupštine i
njenih tijela, a u skladu sa članom 26
do 35. Na zadnjoj Izbornoj Skupštini
1988. godine donijeli smo Poslovnik pa
predlažem da ga prihvatimo i za ovu
Izbornu Skupštinu s time da unesemo
određene izmjene u nazivu umjesto Saveza
društva - HŠD i da se rad ove
Skupštine obavlja prema navedenom
Poslovniku. Molim, ako netko ima pitanja
u vezi ovog Poslovnika dati ću
detaljnija obrazloženja.


Da li se prihvaća predloženi Poslovnik
o radu Skupštine i njenih tijela..
Hvala!


Prije prelaska na dnevni red, molim
da se jave oni koji žele pozdraviti ovu
Skupštinu.


1. Dipl. inž. Ivan Tarnaj , ministar,
izražava svoje zadovoljstvo što je pozvan
da osobno sudjeluje u radu 98.
Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva
s dugogodišnjom tradicijom.
Došlo je vrijeme u kojemu možemo
slobodno koristiti sva naša znanstvena,
stručna i opća dostignuća za naše posebne
i zajedničke aktivnosti u izgradnji
i razvoju naše Republike Hrvatske. Šu


53




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 56     <-- 56 -->        PDF

mari su dio naše intelektualne snage,
koja je najbliža prirodi i običnom čovjeku,
s kojim stručno stvaralački koristi
prirodne i druge raspoložive potencijale
za dobrobit svoga naroda — to je naša
i moralna obveza.


Približavamo se 1996. godini u kojoj
ćemo obilježiti 150. obljetnicu od osnovanja
HRVATSKO-SLAVONSKOGA
ŠUM. DRUŠTVA (1846. g.) i 120. obljetnicu
kontinuiranog izlaženja ŠUMARSKOG
LISTA, a rijetki su narodi,
koji ga mogu kao hrvatski stručnjaci
predstaviti stvaranjem nove vrijednosti
u svome narodu. Dužni smo to u najkonkretnijim
oblicima (knjige i dr.) pokazati
našoj evropskoj i svjetskoj javnosti.


S ovih par rečenica želio sam pred
ovim uvaženim skupom istaći svoju suglasnost
i s vama zajedno i u ovom
vremenskom razdoblju potvrditi prave
vrijednosti naše šumarske i drvnotehnološke
struke.


Želim uspješan i plodan rad naše 98.
Skupštine.


2. Prof. dr. Slavko Matić, posebno
mi je drago da u ime Šumarskog fakulteta
Sveučilišta Zagreb mogu pozdraviti
ovaj skup. Ova kuća je građena u želji
da se šumarska znanost i struka u najširem
smislu njome koristi s tim da svi
inženjeri i tehničari mogu naći sve one
vrijednosti (knjige, časopise i druge
oblike spoznaje za osposobljavanje našeg
čovjeka za rad na znanstvenim,
stručnim i općim poslovima, a uvijek
u cilju unapređenja i razvoja struke i
mogućeg doprinosa u općem stvaranju
uvjeta za opstanak našeg čovjeka na
ovome tlu. Mi ćemo to kako je naglasio
naš ministar siguran sam na najbolji način
obilježiti 150. obljetnicu osnivanja
HŠD-a i 120. obljetnicu izlaženja Šumarskog
lista.
Naša struka nastala je na temeljima
znanosti i ovo će se siguran sam i dalje
na tome razvijati. Želim puno uspjeha
u radu!


3. Dipl. inž. Marijan Hofer, našim
aktivnim odnosom i neposrednim djelovanjem
putem naše stručne (staleške)
organizacije i ove Skupštine možemo
očuvati i stvarati uvjete za još plodniji
rad u šumarstvu i drvnoj tehnologiji, a
u interesu zaposlenih u tim djelatnostima
naroda Hrvatske. Želim puno uspjeha
u radu.
4. Mr. Ivan Mrzi jak, cijenjene kolege-
ce delegati ugodna mi je dužnost,
što vas mogu u ime J. p. »Hrvatske
šume« i šumarske znanosti pozdraviti,
uvjeren sam da ćemo i danas izabrati
u rukovodstvo HSD-a one članove, koji
će u narednom razdoblju uspješno
obavljati sve poslove. Bili smo i jesmo
u pravom smislu riječi šumari — stručnjaci,
koji su uvijek znali, a i znali, a
i znati će i u buduće još bolje gospodariti.
Puno uspjeha u radu.


5. Dr. Paula Durbešić, poštovani
i dragi šumari, drago mi je što vas i
ovom prilikom mogu pozdraviti, ne iz.
formalnih razloga, nego iz puno uvjerenja
što sam uvjerena da šumarska
struka daje veliki svoj doprinos razvoju
ukupnih proizvodnih vrijednosti, zahvaljujući
racionalnim gospodarenjem tim
jedinstvenim blagom - šumom. Nosimo
i dalje taj pozitivni znak dobrog
gospodarenja šumama u Evropi. S tim
mislima želim plodan i uspješan rad.
6. Dr. Joso Gračan, štovano Predsjedništvo,
ministre i kolege, svakako
je važno da se ovdje nalazi dosta mlađih
članova, koji će svakako nastaviti
tradiciju šumarske struke — aktivno
uključivanje struke u traženju mogućih
najboljih rješenja za primjenu spoznaja
šumarske i drvnotehnološke znanosti i
prakse u konkretnim uvjetima i praktičnim
rješenjima. Naša je dužnost da
koristimo mogućnost, za naše sudjelovanje
u organiziranim aktivnostima
HSD-a. Puno uspjeha u radu.
UVODNO IZLAGANJE


o radu i aktivnostima Hrvatskoga
šumarskog drušva
Štovane dame i gospodo, kolegice i
kolege!


Shodno odredbama Statuta i društva,
svake godine smo obavezni održati godišnju
Skupštinu, a svake četvrte izbornu
Skupštinu. Zadnju Izbornu
Skupštinu održali smo 26. svibnja 1988.
godine u Zagrebu a na Godišnjoj Skupštini
1992. godine, po prijedlogu
Upravnog odbora, odlučili smo da se
Izborna Skupština održi u 1993. godini.


Razdoblje između dvije Izborne
Skupštine 1988. — 1993. godine, veoma
je značajno za život i rad kako naših
članova tako i cijelog našeg naroda. U
1990. godini održani su slobodni višestranački
izbori, na kojima se Hrvatski
narod izjasnio za samostalnu Hrvatsku
državu. Poslije toga dolazi do srpske
agresije na Hrvatsku, do nemilosrdnog
rata koji je odnio mnogo života nedužnog
stanovništva, i razorio mnoge domove,
škole, tvornice i crkve.


U domovinskom ratu učestvovali su
mnogi naši članovi dajući veliki doprinos
obrani domovine, a mnogi od njih
položili su i svoje živote za obranu domovine.


U ovom razdoblju dolazi do pada socijalističkog
društvenog sustava, koji se
nakon 75 godina, od oktobarske revolucije
u Rusiji, nije uspio održati, jer
se pokazalo da kapitalistički društveni
sustav gdje postoji tržište kao regulator
i podstrekač napretka, s privatnim vlasništvom,
postiže bolje rezultate u gospodarstvu.
I kod nas u našoj mladoj
državi dolazi do mnogih promjena. Tržište
postaje sve više najvažniji faktor
za valorizaciju rada, kapitala i usluga.


Sigurno je, da je prelaz iz jednog
društvenog sistema u drugi bolan, praćen
velikim potresima, viškom radne
snage, restruktuiranjem privrede, privatizacijom
i denacionalizacijom imovine
i dr. čega smo svjedoci. Kod nas
u Hrvatskoj to je još više potencirano
ratom koji još nije završen.


Naši članovi inženjeri i tehničari dali
su i daju pored učešća u obrani domovine
veliki doprinos u radu svojeg kolektiva
i gospodarskom razvitku naše
domovine.


U Hrvatskoj je formirano javno poduzeće
»Hrvatske šume«, čiji je zadatak
gospodarenje šumama i šumskim zemljištem
u RH. U puno kolektiva drvne
industrije smanjuje se broj radne snage,
osnivaju se dionička društva i druge
asocijacije karakteristične za tržišno poslovanje.


Kolegice i kolege! U Statutu i Programu
rada, zacrtali smo zadatke na
organiziranju društvenog života, praćenju
aktualnih društvenih zbivanja vezanih
za našu struku, organiziranju više
stručnih predavanja i popularnih predavanja
s problematikom proizvodnje i
razvoja šumarstva i prerade drva, zatim


o problematici propadanja šuma, uzroci
i posljedice te primjeni novih metoda
i sredstava rada u našim djelatnostima.
U organizaciji Saveza društava (Hrvatskoga
šumarskog društva) i društva,
a u suradnji s drugim organizacijama,
organizirano je više predavanja i susreta
s velikim brojem tema, što je
uglavnom registrirano u redovnim godišnjim
izvještajima, s odgovarajućom dokumentacijom
u Šumarskom listu.


Ovdje ću se osvrnuti ukratko kronološki
na najvažnija zbivanja i rad naših
Društava i Saveza odnosno HSD-a kroz
proteklo razdoblje.


Godišnju Skupštinu 94. po redu, održali
smo u Delnicama 26. lipnja 1989.
godine. Skupština je imala dva dijela
društveni dio i savjetovanje. Na temelju
dogovora na Predsjedništvu Saveza, održano
je Savjetovanje na temu:


»Problematika razvoja mehaničke
prerade drveta u Hrvatskoj« - referat




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Na slikama: Predsjedništvo 98. Skupštine Hrvatskog šumarskog društva i njezini sudionici




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 58     <-- 58 -->        PDF

je pripremio dr. Tomislav Prka iz »Česme
« Bjelovar, a koreferat »Stanje i
razvojne mogućnosti proizvodnje drvne
mase u Hrvatskoj«, pripremio je dr.
Đuro Kovačić.


Na popularan i prihvatljiv način prikazana
je ova problematika, sa zavidnom
razinom stručnog i znanstvenog
iznošenja materije. Nužno je nastaviti
sponu između sirovinskog potencijala i
proizvodnih kapaciteta za preradu —
upotrebu drvne mase za visokovrijedne
proizvode koje će svjetska tržišta dugoročno
potraživati — poruka je ovoga
savjetovanja. Održana je stručna ekskurzija
u Nacionalni park »Risnjak«.


Pored ostaloga 1989. godina je važna
za rasprave o Izmjenama i dopunama
Zakona o šumama — koji je donesen
1983. godine. Traži se stvaranje većih
šumskih gospodarstava, pa smo tu raspravu
imali i na sjednicama predsjedništva
društva te učestvovali u ime društva
na okruglom stolu i ostalim sastancima
u vezi ove problematike.


Redovnu godišnju 95. Skupštinu Saveza
društava održali smo u Slav.
Brodu 28. lipnja 1990. godine. Skupština
je imala društveni i tematski dio.
U tematskom dijelu održano je savjetovanje
o proizvodnji hrasta lužnjaka sa
referatom i izlaganjem kojega je pripremio
dr. Đuro Kovačić na temu »Suvremeni
pristup gospodarenju šumama
hrasta lužnjaka«.


Koreferat je izložio prof. dr. Stjepan
Tkalec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu
na temu »Primjena hrastovine u
proizvodnji finalnih proizvoda visoke
kvalitete«, te kolega dipl. ing. Marko
Žmire iz »Spin Valis« — a na temu
»Primjena hrastovine u proizvodnji
drvnih proizvoda od masiva«.


Referat i koreferati su vrlo stručno
i znanstveno obrađeni. Proizvodnja najvažnije
naše vrste drveta i primjena
hrastovine u proizvodnji finalnih proizvoda
visoke kvalitete, govori da treba
biti kvalitetna razina proizvodnog programa.
Pilanska prerada treba modernu
tehnologiju svjetskog nivoa kao i proizvodnja
namještaja, ako mislimo ići na
svjetsko tržište.


Godina 1990. je veoma važna zato,
što je poslije održanih izbora, konstituiran
novi Hrvatski Sabor, koji je donio
Izmjene i dopune ZOŠ-a. Po ZOŠ-u
osniva se javno poduzeće »Hrvatske šume
« za gospodarenje šumama i šumskim
zemljištima u Republici Hrvatskoj.
Osniva se Upravni odbor »Hrvatskih
šuma« koji shodno Zakonu donosi
odluke o novoj organizaciji šumarstva


u Republici Hrvatskoj — s 15 uprava
i Direkcijom u Zagrebu.


Redovna 96. Skupština Saveza održana
je 20. lipnja 1991. godine u Zagrebu
u velikoj dvorani Šumarskog fakulteta.


Veoma je značajno za rad ove Skupštine,
što je na prijedlog Predsjedništva
Saveza donesena odluka o primjeni
imena Saveza društava inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Hrvatske
u HRVATSKO ŠUMARSKO
DRUŠTVO, dakle društvu je vraćeno
ime koje je imalo kod osnivanja 1846.
godine (tada je nosilo ime Hrvatsko-
Slavonsko šumarsko društvo). Donijete
su nužne izmjene i dopune Statuta i
Predsjedništvo Saveza postaje Upravni
odbor, a Samoupravna kontrola Nadzorni
odbor.


U toku 1991. godine dolazi do eskalacije
rata od strane srpskog agresora
i do okupacije jednog dijela teritorija
Hrvatske. Na 20. sjednici Upravnog odbora
1991. godine donijeli smo odluku


o istupanju iz Saveza društava inženjera
i tehničara šumarstva i prerade drveta
Jugoslavije i o tome im poslali telegram
slijedećeg sadržaja:
»Savez inženjera i tehničara šumarstva
i prerade drva Jugoslavije, nije se
do sada ogradio od ekspanzionističkog
rata, razaranja i ubijanja u Republici
Hrvatskoj, u kojem je do sada poginulo
i ranjeno mnogo naših članova i uništene
su velike površine šumarskog gospodarstva,
pa zbog toga istupamo iz
članstva Saveza Jugoslavije«.


U drugom dijelu Skupštine održano
je savjetovanje s dvije aktualne teme i
to:


1. O Zakonu o denacionalizaciji i
vraćanju oduzetih nekretnina. Referat
i komentar o ovom Zakonu pripremili
su prof. dr. Šime Meštrović i dr. Đuro
Kovačić.
2. Zajedničke polazne ocjene i kriteriji
za uvođenje Revirnog sustava i izgradnju
suvremene organizacije šumarstva
u Republici Hrvatskoj.
Teme su veoma važne i aktualne, jer
smo trebali dati odgovor i stručno mišljenje
o Nacrtu Zakona o denacionalizaciji
šuma i šumskog zemljišta u Republici
Hrvatskoj. Druga tema koju je izradio
prof. dr. Slavko Matić bila je
veoma važna, jer je također trebalo
stručno i znanstveno obrazloženje za
uvođenje Revirnog sustava u šumarstvu
Hrvaske.


Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu,
održana je 97. redovna godišnja Skupština
10. prosinca 1992. godine.


I ova Skupština imala je dva dijela.
Društveni dio i Savjetovanje na temu


- Stručnjaci — sudionici u obrani domovine
i štete u šumarstvu i preradi
drva zbog srpske agresije na Hrvatsku.
Referate su pripremili prof. dr. Branimir
Prpić i prof. dr. Mladen Figurić sa
suradnicima.
Smatrali smo da je tema aktualna, i
da stručno društvena organizacija kao
što je HŠD, koja predstavlja sve zaposlene
stručnjake u šumarstvu i preradi
drva, mora upoznati svoje članove i javnost
o razaranjima koje je činio srpski
agresor.


Iz ovog kratkog izvještaja vidljivo je,
da smo uvijek nastojali obraditi stručne
teme iz šumarstva i prerade drva, kao
i aktualne teme vezane za život i rad
naših članova i kolektiva u kojima rade.


Redovno su se održavale sjednice
Predsjedništva, odnosno Upravnog odbora,
a najmanje jedanput za svako tromjesečje.
Uvijek smo imali dovoljan
broj članova na sjednicama za pravomoćno
odlučivanje. Svi su članovi aktivno
sudjelovali u rješavanju aktualnih
pitanja koja su bila na dnevnom redu
sjednica.


U proteklom razdoblju uz objektivne
teškoće bilo je i subjektivnih slabosti u
utvrđivanju i realizaciji zadataka iz Programa
rada. Treba istaći da je više naših
članova sudjelovalo posredno ili neposredno
u obavljanju trajnog karaktera,
koji se odnose na pripremu i sadržaj,
te tiskanje Šumarskog lista i drugih
stručnih izdanja, zatim na poslovima
održavanja Šumarskog doma, a
posebno na ulaganja u svrsishodnije korištenje
poslovnog prostora (podruma i
tavana).


Na svim sjednicama Upravnog odbora
razmatrani su sadržaji Zapisnika
s prethodne sjednice, te su bez većih
primjedbi prihvaćeni jednoglasno, uz
obrazloženje predsjednika ili tajnika, o
pojedinim pitanjima i rezultatima izvršenja
zadataka između dvije sjednice.


Upravni odbor je također za svako
tromjesečje vodio rasprave o Izvještajima
o poslovanju i ostvarenim rezultatima
po pojedinim aktivnostima:
Stručne službe, Šumarski list i Vlastite
djelatnosti, uz određena obavještenja
po pojedinim stavkama ostvarenog
ukupnog prihoda i rashoda.


Među aktualnim pitanjima najviše se
raspravljalo o problematici vezano za
održavanje Šumarskog doma i što
svrsishodnijoj namjeni poslovnog prostora
imajući u vidu stvaranje osnovnih
preduvjeta za realizaciju i razradu zadataka
iz Programa rada HŠD-a.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Prihvaćen je prijedlog o preraspodjeli
poslovnog prostora u Šumarskom domu
s time da se I. i II. kat prvenstveno
ustupa na korištenje J. p. »Hrvatske
šume«, a prostorije u prizemlju za potrebe
HŠD-a. Prostor u podrumskom
dijelu treba dogovorno koristiti, za potrebe
»Hrvarske šume« i Hrvatskog šumarskog
društva.


Izraženo je — Idejno rješenje rekonstrukcije
i prenamjene prostora podruma
i prizemlja. Objekt Šumarski
dom izrađen je 1898. godine za potrebe
Šumarske akademije, a na prijedlog
HŠD-a. Poslije drugog svjetskog rata,
polovina zgrade bila je nacionalizirana,
ali nakon upornog traženja dio nacionalizirane
zgrade, Zakonom o Denacionalizaciji
1977. godine vraćen je u vlasništvo
HŠD-a. U zgradi koja je stara gotovo
stoljeće, mnogi korisnici nisu ništa
ulagali na održavanje. Zato smo naročitu
pažnju poklanjali tom problemu i
zahvaljujući naporima stručne službe i
Upravnog odbora, uređena je fasada,
zaštićena stolarija, a prostorije I. i II.
kata su uredile »Hrvatske šume« za
svoje potrebe. Sada se radi na saniranju
temelja, a sve prema financijskim mogućnostima.


Bilo je rasprava na Upravnom odboru
o izradi novog Statuta HŠD-a, ali
pošto nije donesen Zakon o društvenim
organizacijama, zaključeno je da se
novi Statut donese u narednom razdoblju.
Novim Statutom trebalo bi riješiti
pitanje kako intenzivirati suradnju između
izvršnih organa HŠD-a i područnih
društava, područna društva s terena
trebala bi biti temeljna organizacija
HŠD-a, a HŠD — stručno staleška organizacija.


Zapisnici sa sjednica Upravnog odbora
i Izvještaji sa Skupština uz druge
obavijesti, redovno se objavljuju u Šumarskom
listu, pa tako svi naši članovi
i naša javnost imaju mogućnost praćenja
aktivnosti i rezultate rada HŠD-a.


Ad. 2.


Dipl.
inž. Ivan Maričević


IZVJEŠĆE


o
radu Hrvatskoga šumarskog društva
(između 97. i 98. Skupštine
97. Skupština HŠD-a održana je 10.
prosinca 1992. godine u Zagrebu na
Šumarskom fakultetu s mnogo više uzvanika
(gostiju) (nego na ovoj 98. izbornoj
koji danas održavamo). Odlukom
Upravnog odbora na 29. sjednici
održanoj 10. studenoga uz utvrđivanje
prijedloga dnevnog reda, datuma i mjesta
održavanja osjetno je smanjen broj
pozvanih članova — (gostiju).


Ovo izvješće sastavljeno je na temelju
ukupnih aktivnosti Hrvatskoga šumarskog
društva i Šumarskih društava
i izvršnih organa i članova u određenim
organizacijama — institucijama i članova
u mirovini. Najbolji pregled tih
aktivnosti po tromjesečjima i godinama
sadržani su u ZAPISNICIMA organa
i u drugim oblicima koji se redovno
objavljuju u našem znanstveno, stručnom
i društvenom časopisu ŠUMARSKOM
LISTU.


Predpostavljamo da svi naši delegati
a nadamo se velika većina ovdje prisutnih
čitaju i informiraju se o sadržajima,
koje ćemo ovdje ukratko iznijeti, da
Vas podsjetimo i na određen način pozovemo
na sudjelovanje u raspravi zbog
kritičkog i stvaralačkog odnosa u traženju
što uspješnijeg djelovanja naše staleške
— šumarske organizacije, na razvoj
i unapređenje šumarstva i drvne
tehnologije, unutar i između organa
naše organizacije i u međunarodnim relacijama,
a što znači istovremeno i
ostvarivanje i neposrednih ciljeva i interesa
svih članova i organizacija.


Posebno skrećemo pažnju na prijedloge
za PROGRAME aktivnosti dr.
Jose Vukelića objavljene u Šumarskom
listu br. 11-12/92.


- U ZAPISNIKU 97. Skupštine Izvješće
o radu HŠD-a, IZVJEŠĆE
glavnog i odgovornog urednika Šumarskog
lista, Savjetovanje na temu:
»Stručnjaci — sudionici u obrani domovine
i štete u šumarstvu i preradi drva
zbog srpske agresije na Hrvatsku, te
dati prijedlozi u raspravi omogućili su
utvrđivanje stavova i zaključaka, koji
su pozitivno utjecali na rad i aktivnost
šumarskih društava i izvršnih organa
HŠD-a u 1993. godini. Pregled važnijih
registriranih aktivnosti u proteklom
razdoblju Izvršnih organa HŠD-a i
ŠD-a:


— Kao i ranijih godina na svim sjednicama
Upravnog odbora pod 1. točkom
dnevnog reda razmatrani su sadržaji
ZAPISNIKA U.O. i u pravilu su
prihvaćeni bez ili s manje primjedbi.
Predsjednik i tajnik sa stručnim suradnicima
po potrebi dali su obrazloženja
po pojedinim pitanjima i aktivnostima
i između sjednica. Za svako tromjesečje
izrađeni su Izvještaji o poslovanju s pregledom
ostvarenih rezultata po pojedinim
aktivnostima (Stručne službe, Šumarski
list i Vlastite djelatnosti) uz
određena objašnjenja po pojedinim
stavkama ostvarenog ukupnog prihoda
i ukupnih rashoda. Medu aktualnim pitanjima
raspravljalo se o problematici
vezanoj za održavanje Šumarskog doma
i što svrsishodnijoj namjeni poslovnog
prostora u prvom redu za stavaranje
temeljnih preduvjeta za postavljanje i
razradu zadataka iz Programa rada Hrvatskoga
šumarskog društva.


— Na 25. sjednici Upravnog odbora
održanoj 4. ožujka 1993. godine (Š. L.
3—5/93.) između ostaloga:
— Prihvaćeni su ZAPISNIK 24. sjednice
i 97. Skupštine HŠD-a.
— Prihvaćeno je Izvješće o poslovanju
za 1992. godinu, Izvješće Inventurne
komisije, Pregled obračuna prihoda
i rashoda po mjestima aktivnosti
i Izvješće Nadzornog odbora.
— Prihvaćeni su Program rada za
1993. godinu i Financijski plan za 1993.
godinu.
— Prihvaćeni su zadaci na održavanju
Šumarskog doma:
— popravak krova na dvorišnim stranama
i kompletna limarija i gromobranske
instalacije;
— pročelja s dvorišne strane urediti
u skladu koncepcije prenamjene podrumskih
prostora i dvorišta.
— održavanje prozora, vrata na II
katu i redovna održavanja zgrade.


— Prihvaćeno je obrazloženje za
uređenje podrumskog prostora Perkovčeva,
Vukotinovićeva za potrebe J. p.
»Hrvatske šume« i dijela HŠD-a.
— Prihvaćen je prijedlog da HŠD-a
kao suorganizator zajedno sa Šumarskim
društvima Slovenije, Austrije i
Italije, sudjeluju u pripremama za organiziranje
savjetovanja povodom 200.
obljetnice rođenja Josipa Ressela koje
će se održati 23. i 24. rujna u Portorožu.
— Nakon rasprave i naglašene pozitivne
ocjene o sadržaju pisma UNPROFORU,
prihvaćen je prijedlog da se to
pismo uputi na određenu adresu.
— Prihvaćeni su prijedlozi s obrazloženjima
u svezi izvješća odvjetnika o
iseljenju i plaćanju zakupnina Tehnološkog
fakulteta i Knjižnice grada Zagreba,
i daljnjega ulaganja u podrumski
prostor do Trga Mažuranića, o sufinanciranju
časopisa Drvne industrije, o poslovima
u svezi tiskanja i distribucije
tiskanica — unificiranih obrazaca za šumarske
organizacije i dr.
— Posebno je vođena rasprava o
predpripremama za obilježavanje 150.
obljetnice HŠD-a i 120. obljetnice izlaženja
Šum. lista i prihvaćen je prijedlog
da se za iduću sjednicu pripreme teze
za raspravu o Programu obilježavanja
u 1996. godini.
57




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— Na 26. sjednici Upravnog odbora
održanoj 27. svibnja 1993. godine
(Šum. list 6-8/93.)
— Prihvaćeno je Izvješće o poslovanju
za siječanj - ožujak 1993. s ocjenom
da postoje preduvjeti za daljnje
pozitivno poslovanje, a s naplaćivanjem
zakupnine ima sve više poteškoća.
— Nakon obrazloženih teza o pripremama
za izradu Programa rada za obilježavanje
150. obljetnice rada HŠD-a
i 120. obljetnice rada Šumarskog lista
i dokumentacije za uređenje određenog
prostora u domu i dvorišta sa skicama,
te rasprava između ostalog je zaključeno:
— da se prihvaćaju obrazloženja pojedinih
prijedloga kao polazne osnove
za izradu Programa obilježavanja s tim
da Upravni odbor do godišnje (izborne)
Skupštine obavlja određene poslove u
pripremi, a da 98. Skupština donese
Odluku o obilježavanju 150. obljetnice
HŠD-a i 120. obljetnicu izlaženja Š.L.
s kojom će obvezati Upravni odbor za
realizaciju toga više važnog zadatka —
predstavljanje velikog doprinosa šumarske
znanosti struke u prošlosti, sadašnjosti
i još više u budućnosti lijepe
naše domovine obogaćene prirodom —
šumama hrasta, bukve, jele u stabilnim
zajednicama biljnog i životinjskog svijeta
i našega čovjeka od Vukovara do
Dubrovnika, Umaga i diljem nam najljepšeg
prostora kojega nam daruje priroda.
— Prihvaćena su obrazloženja o sudjelovanju
naših predstavnika iz šumarstva
i prerade drva na savjetovanju u
Portorožu na temu Josip Ressel.
— Prihvaćen je pristup o izradi prijedloga
o korištenju poslovnih prostorija
(velika i mala dvorana) u Šumarskom
domu.
— Također je prihvaćen prijedlog da
se pripremi prijedlog za održavanje 98.
Skupštine.
— Na 27. sjednici Upravnog odbora,
održanoj 16. srpnja 1993. godine:
— Prihvaćeno je izvješće o poslovanju
siječanj — lipanj s pozitivnim predznacima
i data je suglasnost da se isplata
plaća zaposlenima u stručnoj službi
usklađuje s kretanjima inflacije i
cijena na malo, kako to uređuju i preporučuju
nadležni državni i drugi organi.
— Na temelju dogovora s najodgovornijim
predstavnicima J. p. »Hrvatske
šume« prihvaćen je prijedlog idejnog
rješenja rekonstrukcije i prenamjene
prostora PODRUMA i prizemlja
s time da se pristupi izradi izvedbene
projektne dokumentacije u režiji »Hrvatske
šume«, a uz uvažavanje uvjeta
koji se postavljaju radi zaštite temelja
i cijele zgrade, u skladu propisa i normi
u građevinarstvu, a s naše strane pripremljeni
jer smo odgovorni kao vlasnici
Šumarskog doma.


— Nakon obrazloženja prihvaćen je
prijedlog da se 98. Skupština održi u
drugoj polovici studenog 1993. godine,
iako nije donesen novi Zakon o udruživanjima
građana.
— Prijedlog konačnog teksta toga
Zakona daje mnogo više slobodnog
utvrđivanja pojedinih odredbi STATUTA
- PRAVILA nego još uvijek
na snazi Zakon o društvenim organizacijama
građana, pa se opravdano predpostavlja
da na bazi, našeg STATUTA
usklađenog 1991. godine, nećemo pogriješiti
u predlaganju i donošenju odluka
i da će se po donošenju novog
Zakona bez problema uskladiti naši
STATUTI - PRAVILA.
— Primljeno je na znanje da će naš
izumitelj predsjednik našeg kluba šumara
— izumitelja s dva izuma predstavljati
našu zemlju na sajmu u Klagenfurtu
(Austrija).
— Primljeno je na znanje da s IRMOM
imamo poteškoća oko naplate
računa za zakupninu. Očekuju se pozitivni
rezultati.
— Nije prihvaćen prijedlog ART
KLUBA za promjene — dodatak ugovoru.
I dalje smo ostavili mogućnost
da se uređuje prostor samo po odredbama
ugovora, s tim da pripremamo
projekte (izvedbene) za zaštitu temelja
vlastitim sredstvima.
— Prihvaćen je prijedlog da i u 1993.
godini sufinanciramo jedan trobroj tiskanja
časopisa DRVNA INDUSTRIJA.
— Na 28. sjednici Upravnog odbora
Hrvatskoga šumarskog društva održanoj
5. listopada 1993. g., prihvaćanje
ZAPISNIKA 27. sjednice U.O. HŠD-a
prihvaćen je prijedlog odluke o održavanju
98. Skupštine koji se dostavlja
svim Šumarskim društvima na razmatranje
s molbom da dostave na adresu
HŠD-a primjedbe, mišljenja, prijedloge
o Dnevnom redu, datumu i mjestu održavanja
s kratkim Izvještajem o radu
društva, o uvjetima i poteškoćama, i
tada, ako u ovim ratnim i posebnim
okolnostima nisu djelovali i kroz svoju
stalešku organizaciju.
— Prihvaćeno je obrazloženje o daljnjim
konkretnim prijedlozima i dokumentima,
koji mogu osigurati potrebna
uređenja Šumarskog doma za potrebe
»Hrvatskih šuma« a u skladu već prihvaćene
koncepcije za izradu Programa
i utvrđivanje zadataka i u svezi obilježavanja
150. i 120. već spomenutih obljetnica.


— Na sugestiju našeg odvjetnika još
jednom smo upoznali odgovorne rukovodioce
instituta »IRMO« da u određenom
roku (15 dana) podmire naše
potraživanje za zakupninu. Razgovore
s IRMO-om s naše strane obavili su
Maričević i Prpić i suglasili su se s dinamikom
podmirenja na bazi odred
enog kompromisa.
— S predstavnikom ART KLUBA u
tijeku su aktivnosti našeg odvjetnika što
znači otkazivanje ugovora preko redovnog
suda kako je i uobičajeno, a i obvezatno.
— Također je prihvaćeno Izvješće o
našem sudjelovanju na međunarodnom
savjetovanju u Portorožu s pozitivnom
ocjenom i zaključkom da se našim članovima
iz Šumarskog društva — podružnice
Buzet (Istra) za doprinos u
organiziranju savjetovanja, zahvalimo i
to: dipl. inž. Mladenu Čaletu, dipl. inž.
Duri Markoji, dipl. inž. Radovanu Lukačiću
i dipl. inž. Ivanu Penteku.
— Na 29. sjednici Upravnog odbora
održanoj 10. studenoga 1993. godine,
prihvaćena je nakon svestrane rasprave
Odluka da se 98. Skupština HŠD-a održi
25. studenoga 1993. godine s predloženim
dnevnim redom u Zagrebu u
Šumarskom domu s prijedlogom da sudjeluju
u radu i odlučivanju članovi
U.O. i predsjednici Šum. društva uz
delegate Skupštine.
— Prihvaćen je prijedlog za imenovanje
Inventurne komisije, te prijedlog
izvođača za radove na održavanju
zgrade i pripreme za potpisivanje ugovora
o zakupu s Hrvatskim šumama,
koji se odnosi na uređenje — ulaganje
u dijelove podrumskog prostora i prizemlja
s tim da pravo korištenja iznosi
više od 10 godina (kako je to do sada
odobravano drugim ulagačima u Šum.
domu) ali zavisno, od zajedničkog programa,
kojim se taj prostor koristi za
razvoj i afirmacije šumarstva i drvne
tehnologije.
Kratki osvrt na Izvješća o radu Šumarskih
društava


Primili smo izvješća od ŠD-a: Delnice
(7. 11. 93.), Vinkovci (7. 11. 93.),
Senj (22. 11. 93.), Našice (8. 11. 93.),
Požega (10. 11. 93.), Buzet (10. 11.
93.), Sisak (10. 11. 93.) i Zagreb (10.


11. 93.), i SI. Brod. Nisu dostavili (Varaždin,
Split, Ogulin, Gospić).
U proteklom razdoblju 1992. i ove
godine osjetno su smanjene aktivnosti
kod određenog broja Šumarskog dru




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 61     <-- 61 -->        PDF

štva. No ipak određeni broj Š.D. uspješno
je organizirao više radnih akcija i
predavanja (Delnice, Senj, Sisak, Zagreb,
Buzet...). Očekujemo da predstavnici
pojedinih društava u raspravi
govore o uvjetima rada i da predlažu
zajedničke aktivnosti.


Kratki osvrt na razdoblje 1989. 1992.
godine (između 93. i 98. Izborne
Skupštine HŠD-a), sadržan je u uvodnom
izlaganju.


Ad. 3.


Prof. dr. Branimir Prpić,


IZVJEŠĆE


o Šumarskom listu od 1991.
do listopada 1993.
Naše znanstveno-stručno i staleško
glasilo tiskano je u razdoblju od 1991.
do listopada 1992. bilo kao dvobroj ili
trobroj na oko 1650 stranica. Objavljena
su 74 znanstvena rada, 24 stručna
rada te veliki broj prikaza domaće i
strane stručne literature, prikaza znanstvenih
i stručnih skupova, zatim obljetnice
i portreti, prikazi o ratnim razaranjima,
zanimljivosti iz šumarske znanosti
i prakse i dr.


U »Šumarskom listu« su redovito tiskane
sve društvene vijesti iz navedenoga
razdoblja kao i sjećanja na značajne
datume u povijesti Hrvatskoga
šumarskog društva.


U tome razdoblju Hrvatska je međunarodno
priznata, ali i opterećena
srpskom agresijom koja još uvijek traje.
Tome usprkos imamo znakove oporavka
kao i budućega mira koji se polagano
nazire.


U našem časopisu pratili smo zbivanja
u šumarskoj struci i davali mišljenja
povezana uz šumarstvo te o nevoljama
koje su pogodile hrvatski narod i njegovo
šumsko bogatstvo.


Još u broju 6-8/1990. raščlanili smo
uzroke i posljedice utjecaja prošloga
političkoga sustava na hrvatske šume,
ali i fatalne učinke onečišćenja zraka i
vode na jelu i hrast lužnjak, te druge
vrste drveća naših šuma.


Tijekom 1992. pišemo u »Šumarskom
listu« o hrvatskim šumama i srpskoj
agresiji na Hrvatsku gdje se upozorava
na uništavanje šumskih sastojina u Baranji,
Medustrugovima, u nacionalnim
parkovima Plitvička jezera i Krka zatim
na uništavanje dijela Trstena i dr.


»Šumarski list« pripada u konzervativne
stručne časopise koji ne mijenja
niti oblik niti tiskarske tehnike. Smatramo
da bi oblik trebalo i dalje zad


ržati dok bi tiskarske tehnike trebalo
promjeniti. Slike u boji i bolji dizajn
će iskoristiti raznolikost današnjih tiskarskih
mogućnosti danas je obveza
bilo kojega stručnog časopisa.


Želimo li i dalje ostati znanstvenostručni
časopis valja osigurati razinu
međunarodne recenzije i svakako tome
i odgovarajući tekst na engleskom ili
njemačkom jeziku uz već uobičajeno
ograničenje opsega znanstvenoga ili
stručnog dvojezičnog napisa.


U tome smislu odbor je donio zaključak
koji nije proveden kako iz financijskih
razloga, ali i zbog naše uređivačke
inercije.


»Šumarski list« pripada u rijetke časopise
koji su istovremeno, stručni i staleški,
što predstavlja veliku prednost u
smislu edukacije članstva. Staleški dio
potrebno je učiniti zanimljivim tako da
svaki član Hrvatskoga šumarskog društva
može u svome časopisu naći sebe
(praćenje kretanja u službi i dr. statistički
podaci iz struke). U znanstvenim
člancima, gdje za to postoji mogućnost,
obvezno je dati naputak o primjeni u
praksi, jer malo je šumarskih znanstvenih
disciplina gdje to nije moguće.


Danas bi u »Šumarskom listu« trebalo
pisati kako za revirnike tako i za
voditelje stručnih službi, dakle stručne
i znanstvene članke iz svih šumarskih
disciplina od još nepriznate ekologije
šuma do iskorišćivanja šuma.


Smatramo da je današnja organizacija
šumarstva za koju se borimo
upravo u ovome našem časopisu već
više od dvadeset godina, vrlo povoljna,
jer u potpunosti osigurava jednostavnu,
ali i proširenu biološku obnovu. Navedena
prednost se odnosi ponajprije na
stručno vodstvo iz središnjice uz pretpostavku
da će se riješiti administrativnog
načina razmišljanja, te osnovnoj jedinici
šumarstva, šumariji dati više organizacijske
slobode.


Ako želimo održati, a u velikome
dijelu i popraviti narušene šumske ekosustave
koji su takvi postali radi kiselih
kiša, klimatskih ekscesa, prevelikog zali
vaćanj a u kvalitetni, ali i kvantitetni
dio sastojine, težnje za ekonomski zanimljivim
monokulturama i dr. šumarskim
inžinjerima potrebno je dati pravu
stručnu informaciju koja je jasna i provediva.
Tu mislimo ponajprije na
članke naših znanstvenika kao i na prikaze
stranih iskustava koje će Uređivački
odbor pomno odabrati.


Moramo pri tome znati da su naši
šumarski problemi »tanke « drvne zalihe
dok su prednosti pripadnost i mješovitost
sastojina. U srednjoj Europi


koja nam je često bezuvjetan uzor problemi
su u monokulturama alohtonih
vrsta te prevelik broj divljači. I kod
nas kao i u Europi haraju kisele kiše
i klimatski ekscesi.


Bilo bi vrlo pogrešno slijepo slijediti
europsku šumarsku modu što je i najkomotnije.
Naše šumsko bogatstvo i šumarska
struka imaju svoje prednosti i
mane, ali nema mjesta za pretjerane
pohvale koje se često čuju. Hrvatsko
šumarstvo ima svoje posebnosti, a želimo
li biti europski model pred nama
je puno posla u vremenu mjerenom desetljećima.
»Šumarski list« ima pri tome
vrlo značajnu ulogu.


Ad. 4. 5. i 6.


Dipl. inž. Pavlović, obavještava
prisutne da je za ovu točku dnevnog
reda objavljeno Izvješće o poslovanju
s osnovnim podacima za 1992. godinu,
i Izvješće Nadzornog odbora, Financijski
plan za 1993. i Program rada za
1993. godinu (prihvaćeno na 25. sjednici
UPRAVNOG ODBORA 4.
ožujka 1993. godine) u Šumarskom listu
broj 3—5/1993. godine. Također je
za sve godine u razdoblju od 93.-98.
Skupštine objavljena dokumentacija o
poslovanju u Šumarskim listovima. Poziva
delegate da u tijeku rasprave postave
eventualna pitanja, koja se odnose
na uvjete i ostvarene rezultate u
poslovanju, stručna služba nadamo se
dati će potrebne i zadovoljavajuće odgovore.


Za 6. točku dnevnog reda primili ste
radnu verziju


»Osnovne smjernice za izradu Programa
rada za 1994. godinu i za naredno
razdoblje«.


Hrvatsko šumarsko društvo i Šumarska
društva programiraju svoje i zajedničke
aktivnosti — učvršćuju ciljeve i
zadatke na temelju sadržaja i posebnih
odredbi STATUTA - Pravila, Zakona
i odgovarajućih normi i odluka u skladu
dostignuća šumarske i drvnotehnološke
znanosti i prakse, te općih (određenih)
uvjeta u kojima gradimo još ljepšu i
prirodom obogaćenu suvremenu i neovisnu
Hrvatsku državu.


Programirane zadatke i ciljeve postavljene
pred našu struku i HŠD-a moguće
je ostvarivati neposrednim angažiranjem
šumarskih i drvnotehnoloških
inženjera i tehničara (članova) i iz drugih
područja zanimanja kroz sve oblike
organiziranog djelovanja na određenom
prostoru i vremenu. Za što uspješnije
organiziranje, za izvršavanje posebnih
i zajedničkih zadataka, svakako je potrebno
i u praksi i teoriji koristiti velika


59




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 62     <-- 62 -->        PDF

iskustva više šumarskih generacija iz ranijih
razdoblja od 1846. godine. Skupštine
upravljajući i nadzorni odbor i posebno
organizirane radne grupe postizavale
su značajne uspjehe, što nam
najbolje potvrđuju pisane riječi kroz
knjige ZAPISNIKA, IZ ŠUMARSKOG
LISTA i drugih publikacija, ispisane
na hrvatskom jeziku rukom vrijednih
i zaslužnih šumara članova od
osnutka Hrvatskoga-slav. šumarskog
društva — kroz različite oblike organiziranosti
i nazive sve do danas.


POLAZNE OSNOVE I SMJERNICE:


— Člankom 11. Statuta HŠD-a odred
ene su zajedničke osnove za aktivnost
HŠD-a i ŠD-a, ukratko ih navodimo:
— poticanje stvaralačke inicijative za
razvoj šumarstva i prerade drva,
— praćenje razvoja znanosti, tehnologije
i primjene rezultata istraživanja u
praksi,
— angažiranje struke u svrhu uspostavljanja
i očuvanja skladnog razvoja
biljnih zajednica šuma na određenim
prostorima,
utjecaji na stvaranje potrebnih uvjeta
za stručno ospososbljavanje kadrova i
racionalno korištenje svih činilaca za
unapređenje naših djelatnosti,


— stvaranje uvjeta za izdavanje znanstvenih
i stručnih knjiga, časopisa i drugih
stručnih publikacija,
— uspostavljanje i razvijanje suradnje
među društvima u zemlji i na međunarodnim
relacijama,
— organiziranje savjetovanja i drugih
stručnih skupova, izložbi u cilju upoznavanja
stručne i ukupne javnosti o
stvarnim vrijednostima šumarske i
drvnotehnološke struke i njenom ukupnom
doprinosu u razvoju našeg čovjeka
i društva, na ovome tlu.


— i druge osnove za izradu programa
i određenih zadataka HŠD-a i ŠD-a.
Za izradu godišnjih Programa rada
svakako treba koristiti dosadašnja iskustva
i nove spoznaje — sadržaje iz
određene dokumentacije GLASNIKA
za šumske pokuse, Šum. fakulteta, RADOVI
- Šumarskog instituta Jastrebarsko,
ŠUMARSKOG LISTA I
RAZVOJNIH PROGRAMA šumarstva
i DRVNE INDUSTRIJE te drugih
publikacija i dokumenata, koji se odnose
na problematiku naših djelatnosti.


Bogata riznica pitanja, koja se u današnjim
uvjetima postavljaju, a na koja
je potrebno znanstveno-stručno i praktično
odgovoriti zbog budućnosti, možemo
naći najviše u ZAPISNICIMA i
OSTALOJ DOKUMENTACIJI HR


60


VATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
I ŠUMARSKIH DRUŠTAVA.
Za pisanje Povijesti Hrvatskog šum.
društva svakako se mora proširiti istraživanje
na određenu dokumentaciju,
koja se nalazi u ARHIVAMA države,
komore, sindikata, političkih i drugih
oblika organiziranosti, pa i kod pojedinaca.


Za obilježavanje 150. obljetnice osnivanja
HRVATSKOGA ŠUMARSKOG
DRUŠTVA (1846.-1996.) i 120
obljetnice izlaženja ŠUMARSKOG LISTA
u 1996. godini potrebno je izraditi
POSEBNI PROGRAM proslave s
određenim zadacima po fazama, pripreme
za izradu odgovarajuće dokumentacije
tijeka održavanja određenih
skupova, izložbi i slično. Do sada je
na više sjednica U.O. vođena rasprava


o tezama
za izradu PROGRAMA.
Za ovu svrhu samo ćemo naznačiti
važnija područja znanstvenih i stručnih
aktivnosti po pojedinim djelatnostima
šumarstva i drvne tehnologije u kojima
se nalaze pitanja na koja se traže prava
najracionalnija rješenja u primjeni.
Uloga HŠD-a i ŠD-a u tome poslu
može biti vrlo važna, ako se u pravo
vrijeme angažiraju objektivne i stručne
snage u traženju najboljih rješenja za
određene probleme.


To su između ostalih ova područja
aktivnosti s određenim temama:


— Razvojni ciljevi i mjere za njihovo
ostvarivanje.
Osnovne djelatnosti:


— Uređenje šuma
— Uzgajanje šuma
— Krš — šume...
— Zaštita
šuma i očuvanje ekosustava
— Iskorišćivanje šuma
— Sporedni šumski proizvodi
— Građevinarstvo u šumarstvu
— Sredstva za rad
— Lovstvo
— Prateće i pomoćne djelatnosti
— Komercijalno poslovanje
— Informatika,
planiranje, organiziranja
poduzeća — suradnja, kadrovska
politika
— Knjigovodstvo i financije
— Preustrojstvo i obnova i odnosi iskorištavanja
šuma
— primarne
prerade drva (pilanska
proizvodnja, proizvodnja furnira,
ploča, parketa i određenih polufinalnih
proizvoda.
I svako naše šumarsko društvo,
prema stvarnim uvjetima na svom području,
ima veliki izbor tema za izradu
PROGRAMA RADA i izradu operativnih
zadataka i realizaciju postavljenih
ciljeva.


Ad. 7.


Predsjedavajući, Adam Pavlović,
otvara raspravu o uvodnom izlaganju,
izvješćima i ostaloj dokumentaciji koja
se odnosi na točke dnevnog reda od
1-6.


1. Prof. dr. Zvonimir Potočić, priložio
je »Potsjetnik za diskusiju na 98.
Skupštini Hrvatskoga šumarskog društva,
koji glasi:
Pozvan sam da prisustvujem kao
gost-učesnik na 98. Skupštini. Zahvaljujem
Upravnom odboru na ovom pozivu,
a volio bih da primim sličan poziv
i za 100 Skupštinu, i da joj u još dobroj
kondiciji i prisustvujem.


Dozvolite mi da ovom prilikom iznesem
jedan prijedlog za proširenje djelatnosti
Društva u slijedećim razdobljima
na jedan važan segment koji je
nekada bio veoma značajan ali koji je
u bivšem društvenom sistemu u ovakvim
i sličnim stručnim društvima bio
tabu, t.j. nije bio dozvoljen. Taj važan
segment djelovanja je zastupanje staleških
interesa članova stručnih društava.
Taj segment djelovanja treba razvijati
i bez obzira što još ne postoji zakon o
društvima građana. Predlažem da novi
Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog
društva izvadi iz arhive Pravilnike
Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva
i kasnijih šumarskih društava i da
nastoji primijeniti sve staleške odredbe
adekvatne ovom vremenu, a za koje
nema zapreke s obzirom na naš Ustav
i ostalo zakonodavstvo. U tom smislu
posebno predlažem:


1. Društvo treba da prati i razmatra
kadrovsku politiku ne samo u matičnim
stručnim organizacijama, nego i u ostalim
gdje je nužno da budu zastupljeni
šumarski stručnjaci.
2. Šumarski list treba dati određeni
prostor za objavljivanje stanja i kretanja
šumarskog stručnog kadra; i to:
a) da objavi popis i razmještaj stručnog
kadra, i to poimence,


b) da obavješćuje stručnu javnost o
imenovanjima, postavljanjima, premještanjima
i unapređivanju, kako je to i
prije bilo objavljivano u stručnom listu,
Šum. listu. Mnogi stručni kolege su već
u mirovini, a da se njihova imena i
prezimena ne mogu naći nigdje zabilježena
u njihovom stručnom tisku, pa su
ostali potpuni anonimci,


c) odlazak u mirovinu svakog pojedinog
stručnog kolege treba da je zabilježen
na odgovarajući način u Šum. listu.


3. U Šum. listu treba objaviti cjelokupnu
strulturu organizacije šumarstva


ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 63     <-- 63 -->        PDF

(Gospodarstva, šumske uprave, reviri)
kao i promjene.


4. Moglo bi se razmisliti i o ostvarivanju
Fonda za pomoć ugroženim obiteljima
šumarskog kadra.
Mišljenja sam, da bi Šum. list time
oživio, i da bi uz svoju znanstvenu
ulogu ispunjavao i svoju stručno-stalešku
ulogu. Takva bi njegova orijentacija
pridonijela okupljanju šumarskih stručnjaka
u jače stručno-staleško društvo
sa snažnijim utjecajem i na kadrovsku
politiku (npr. stručno školstvo) a i na
opću šumarsku politiku.


2. Dr. Juraj Medvedović, prihvaćam
izvješća u potpunosti. Predlažem
da se u Program rada na adekvatan
način uključe aktivnosti Kluba šumara
— izumitelja. Iako je u izvješću o radu
HŠD-a spomenuto sudjelovanje s dva
eksponata našeg kluba na sajmu šumarstva
i drvne industrije u Klagenfurtu,
želim naglasiti da naši pojedini članovi
rade na poslovima kategorije izumitelja
i nadam se da ćemo već u 1994. godini
s više izuma biti prisutni u stručnom
djelovanju. Svakako vas pozivam u naš
klub, kako bi doprinjeli da više koristimo
naše potencijale u području izumiteljstva.
3. Dipl. inž. Oskar Piškorić, podržavam
prijedloge prof. dr. Z. Potočića.
Ono što je objavljeno ostaje za sve
buduće generacije, a drugo je za uvijek
izgubljeno. Danas imamo vrlo povoljne
uvjete, konačno imamo tako organizirano
jedinstveno šumarstvo, da je to
moguće provesti. Važno je da nam društva
na terenu dobro rade. Također
prihvaćam prijedloge u vezi denacionalizacije
i treba formulirati još jasnije
naše stavove, koji će osigurati rješenja
u zakonu, kojima će biti osigurano racionalno
gospodarenje šumama.
4. Mr. Nikola Šegedi, predlaže da
se u program rada, uključe zadaci na
izradi šumarske bibliografije. Napravio
sam do sada više od 2.000 naslova za
određeni broj godišta Šum. lista po autorima.
Taj rad predao bi HŠD-u kada
se na tome bude radilo.
5. Dipl. inž. Pavle Vojt, ukupno
ŠD Zagreb ima 340 članova, a najaktivnija
su u sekciji umirovljenika. Redovno
se praktično svakoga četvrtka informiramo
o aktualnim stručnim i općim
pitanjima. Predavanja, ekskurzije
povremeno organiziramo, a već sada
obavljamo pripreme za ispraćaj stare
godine. Smatramo da nas treba obavještavati
o posebnim aktivnostima — savjetovanjima
i si., jer smatramo da bi
naše sudjelovanje bilo korisno za struku.
6. Dipl. ing. Stanko Tomaševski,
potrebno je smišljeno raditi na prikazivanju
naših šumarskih i drvnotehnoloških
vrijednosti, ali ne samo u okvirima
naše struke. Mi imamo što predstaviti
iz naše bogate šumarke prošlosti zbog
budućnosti, a to treba programima rada
odrediti, što bi značilo i obvezati organe
HŠD-a i ŠD-a i razumije se nas
članove.
7. Dipl. ing. Srećko Vanjković,
nisam zato da se vraćaju šume bivšim
vlasnicima, jer smo mi uspjeli u najviše
slučajeva te šume dovesti u mnogo bolje
stanje, nego što su bile prilikom
preuzimanja. Trebalo bi više preko medija
- radija televizije i tiska upoznati
javnost o tome što je to šumarstvo i
od kolike je to važnosti za naš narod
ako se šumama gospodari na spoznajama
znanosti i šumarske struke. Potreban
nam je glasnogovornik. Imamo dobre
materijalne i opće uvjete za organizaciju
promidžbe naše struke. Svakako
bi trebalo označiti odgovarajućim natpisom
naš Šumarski dom, kako bi svaki
prolaznik to zapazio, na određeni način
ugodno se iznenadio o postojanju tako
vrijednog šumarskog, a istovremeno i
hrvatskog vrijednog nacionalnog spomenika
kulture.
8. Prof. dr. Božidar Petrić , osjećam
potrebu da se na ovome skupu u ime
Izdavačkog savjeta i uređivačkog odbora
znanstveno-stručnog časopisa
»Drvna industrija« zahvalim svima onima,
koji su omogućili i u ovim okolnostima
tiskanje. Časopis Drvna industrija,
izlazi 4 puta godišnje. Jedan trobroj
prema ugovoru sufinancira HŠD-o, kao
suizdavač.
9. Dipl. inž. Nadan Sirotić, izražava
nezadovoljstvo što se pozivi za
određena stručna savjetovanja ne upućuju
na adresu Društva, i predlaže da
se u buduće šalju odgovarajuće obavijesti.
Na konstataciji da se smanjuje
članstvo, iz publike se čuo odgovor da
je određeni broj članova ŠD višak na
onoj drugoj strani.
10. Dipl. inž. Slavko Šarčević,
imamo puno teškoća za organizirano
djelovanje društva, no nadamo se i
znamo da je pred nama novo razdoblje
u kojemu ćemo raditi bolje i više nego
što je to bilo u onim vremenima kada
su nam drugi određivali sadržaj i okvire.
Mi uspješno programiramo zajedničke
aktivnosti naših članova i šumarske
i drvnotehnološke struke.
Moram priznati da me ove izložene
slike našeg kolege dipl. inž. Karla Posavca
oduševljavaju, a sretan sam što
kroz to vidim da se podržavaju oni naši


članovi, koji uz stručni svoj rad daju
veliki doprinos i našoj općoj kulturi i
ukupnom napretku. Svi mi i svako u
svojoj sredini treba njegovati te posebne
sposobnosti i vrijednosti svakog
našeg člana.


11. Dipl. inž. Josip Dundović,
»Štovani gospodine predsjedniče, štovano
predsjedništvo, cijenjene kolegice
i kolege, žao mi je da ovoj 98. Izbornoj
skupštini Hrvatskog šumarskog društva
nije prisutan veći broj šumarskih stručnjaka
iz šumarskih društava, no, nadam
se da će novi Upravni odbor uspješno
obaviti predloženi program rada.
Budući da je u prethodnoj raspravi
bilo postavljeno nekoliko pitanja u svezi:


— ustrojstva, stanja, promidžbe i pretvorbe
Javnog poduzeća »Hrvatske šume
«, p.o. Zagreb,
— odnosa »Hrvatskih šuma« i hrvatske
drvne industrije, i


— organizacije »Hrvatskih šuma« i
potrebe podešavanju s županijskim ustrojstvom,


obrazi ažem:


1. Javno poduzeće »Hrvatske šume«
osnovao je Sabor Republike Hrvatske
od 300 OOUR-a i počelo se s radom
1. siječnja 1991. godine. Sastoji se od
novoosnovane Direkcije u Zagrebu, 15
Uprava šuma, 168 šumarija i 35 radnih
jedinica neophodnih u procesu radova
u šumi.
Ovakva organizacija državnih šuma
vrlo je bliska ustrojstvu državnih šuma
u zemljama srednje i zapadne Europe
(Austrijske savezne šume, na primjer).
Ovakvom organizacijom omogućeno je:


a) jedinstveno gospodarenje državnim
šumama, što omogućava ravnopravan
razvoj šumarstva na području cijele
Republike Hrvatske, ulaže se u podizanje
šuma u nešumovitim i krškim područjima,


b) osigurana je stručna i materijalna
pomoć za razvoj privatnih šuma, koje
su po drvnoj pričuvi i strukturi znatno
iza državnih šuma i među lošijima u
Europi,


c) lakše se rješavaju problemi vezani
za sezonski karakter radova u šumarstvu
i izvanredne situacije (velika sušenja
i integralna zaštita šuma),


d) učinkovitije će se sanirati posljedice
ratnih razaranja i devastacija šuma,


e) veća je mogućnost stručnog i financijskog
nadzora nad gospodarenjem
šuma u kritičnim razdobljima nakon
stvaranja nove države i ratnih razaranja,




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 64     <-- 64 -->        PDF

f) suradnja sa Šumarskim fakultetom
i Šumarskim institutom radi primjene
znanstvenih dostignuća u gospodarenju
šumama je brža i učinkovitija.


Sigurno da ovakvo ustrojstvo »Hrvatskih
šuma« ima i negativnosti, no, one
su prije svega posljedica subjektivnih
slabosti i privikavanja na novu organizaciju
(u posljednjih pedeset godina
bilo je desetak reorganizacija u šumarstvu
Hrvatske, što je nedopustivo), timskim
radom riješiti će ih poslovodstvo
i Upravni odbor Poduzeća.


Proces obavljanja poslova putem poduzetnika
je intenzivniji što govori o
tržišnoj otvorenosti »Hrvatskih šuma«,
tako na primjer poduzetnici u 1993. godini
obavljaju 45% radova na uzgajanju
i zaštiti šuma, 31% na sječi i izradi,
41% radova na privlačenju, 31% radova
na prijevozu drva (slično kao i u
razvijenim zemljama Europe i svijeta).


Za sedam RJ nešumarskih djelatnosti
napravljeni su elaborati i u dogovoru s
Vladinim uredom za ekonomiku i restruktuiranje
javnih poduzeća ide se u
pretvorbu.


Što se tiče izdavačke djelatnosti i
promidžbe »Hrvatskih šuma« navesti ću
samo značajnije: uoči Božića 1992. godine
izašla je iz tiska monografija
»ŠUME U HRVATSKOJ«, u studenom
1993. godine predstavljene su
»ČETINJAČE« — drugo prošireno izdanje
akademika Mirka Vidakovića, a
za Božić 1993. izaći će iz tiska ljetopis
»HRVATSKE ŠUME - 93« (u slici,
riječi i broju). Na II. programu Radio
Zagreba svake subote od 8 do 10 sati
predstavlja se javnosti po jedna Uprava
šuma.


Donesena je šumskogospodarska
osnova područja Hrvatske (1991 — 1995)
i Program razvoja (1991-2025).


2. Odnosi »Hrvatskih šuma« i hrvatske
drvne industrije od iznimne su važnosti
za gospodarstvo Hrvatske.
Izvoz ovog kompleksa u 1993. godini
iznosit će gotovo 500 milijuna USD.
No, poslovni odnosi su u ovom trenutku
opterećeni brojnim problemima,
koji proizlaze iz velikih dugovanja (30
milijuna DEM), predimenzioniranosti
kapaciteta primarne prerade (2 do 2,5
puta veći od sječivog etata).


3. Smatram da organizaciju »Hrvatskih
šuma«, p.o. Zagreb ne treba hitnije
mijenjati (u smislu ustrojstva novih
uprava šuma), niti podešavati županijskom
ustroju Republike Hrvatske, jer
za to momentalno nema nikakvih društvenih
ni gospodarskih opravdanja.
Određene subjektivne slabosti koje
su prisutne, otklonit će se unutar ovakove
organizacije.


Inače smatram da je suradnja »Hrvatskih
šuma« s predstavnicima županija
vrlo korektna što omogućava usklađivanje
programa razvoja županija s
programom razvoja Poduzeća (u dijelu
koji se odnosi na šumarstvo, bez obzira
na sjedište uprave šuma).


Predsjedavajući se zahvalio na sudjelovanju
u raspravi i najavljenoj još boljoj
suradnji.


12. Dipl. inž. Marijan Hofer, naš
direktor imao je takve obveze koje nije
mogao otkazati, pa mi dozvolite da na
određeni način dam naš prilog za zaključke,
jer smatramo da se putem aktivnosti
stručno-staleške organizacije
može bitno utjecati na primjenu suvremenijih
tehnoloških rješenja a i u razvoju
boljeg korištenja sirovinskog potencijala,
a u interesu šumarstva i proizvodnje
za koju je presudna vrsta, količina
i kvaliteta sirovine — drva u našem
slučaju.
Drvna industrija i ovim uvjetima uspješno
je rješila niz pitanja koja su značila
konkretnu proizvodnju zahvaljujući
neposrednom pozitivnom odnosu na relaciji
šumarstvo — proizvodnja u preradi
drva i zajednički postavljenim ciljevima.
Ta iskustva treba maksimalno
koristiti za uspostavljanje i razvijanje
takvih poslovnih odnosa, koji će osigurati
još racionalnije korištenje sirovinskog
potencijala i izgradnju novih kapaciteta
za proizvodnju, koja će zadovoljiti
najzahtjevnije potrebe svjetskog tržišta.
Realno je očekivati pozitivne rezultate
jer za to postoje svi preduvjeti


— naši ljudi i postojanje drvne mase
hrasta, bukve, jasena...
Naglašava da iako ovo nije skup poslovnih
ljudi ipak želi iznijeti kako je
zbog načina formiranja cijena oblovine
(trupaca...) i promjene uvjeta plaćanja,
došlo do ozbiljnih problema - teškoća
u redovnoj proizvodnji i drvnoj industriji
- što je negativno utjecalo i na
međusobne odnose na relaciji šumarstvo
- prerada drva.


U zaključke ove Skupštine neka se
ugradi obveza članova — izvršnih organa
HŠD-a da zajednički pristupe izradi
strategije razvoja proizvodnih kapaciteta
na bazi sirovinskog potencijala
i općih uvjeta i zajedničkih interesa.


Predsjedavajući, konstatira da je rasprava
zaključena i predlaže donošenje
odluke o prihvaćanju uvodnog izlaganja,
Izvješćaja pod točkom 2, 3, 4 i 5.
i osnovne smjernice za izradu Programa
rada za 1994. g. i naredno razdoblje,


pod točkom 6. dnevnog reda i davanju
razrješnice Upravnom odboru i Nadzornom
odboru.


Prijedlog je prihvaćen od svih delegata.


Ad. 8.


Predsjednik kandidacijske — izborne
komisije Ivan Dukić ukratko obrazlaže
prijedlog za izbor članova Upravnog
odbora i Nadzornog odbora i to:


UPRAVNI ODBOR


1.
Mr. Darko Beuk, Vinkovci
2.
Prof. dr. Mladen Figurić, Zagreb
3.
Dr. Joso Gračan, Zagreb
4.
Tomica Lešković, dipl. inž., Požega
5.
Božidar Longin, dipl. inž., Split
6.
Prof. dr. Slavko Matić, Zagreb
7.
Adam Pavlović, dipl. inž., Slav.
Brod
8.
Ivan Pentek, dipl. inž., Buzet
9.
Željko Perković, dipl. inž., Delnice
10.
Prof. dr. Branimir Prpić, Zagreb
11.
Zvonko Rožić, dipl. inž., Sisak
12.
Tomislav Starcević, dipl. inž.,
Vrbovec
13.
Nadan Sirotić, dipl. inž., Zagreb
14.
Mr. Ivan Wolf, Bjelovar
15.
Prof. dr. Joso Vukelić, Zagreb
NADZORNI ODBOR


1.
Slavko Šarčević, dipl. inž., Vinkovci
2.
Valerija Vukelić, dipl. inž., Delnice
3.
Vlado Špoljarić, dipl. inž., Zagreb
Zamjenici


1.
Mr. Božidar Pleše, Delnice
2.
Darko Fekeža, dipl. inž., Senj
3.
Ladislav Jursik, dipl. inž., Vinkovci
Prijedlog je prihvaćen od svih delegata,
a jedan uzvanik iz drvne industrije
bio je protiv.


Prof. dr. Slavko Matić, zahvalio se
u ime izabranih članova U.O. i N.O.
i s nekoliko rečenica zahvalio se dosadašnjem
Upravnom odboru na uspješnom
radu u proteklom razdoblju i obećao
da će se još više potruditi, kako
bi opravdali povjerenje delegata i članova
HŠD-a. Posebno se zahvalio dipl.
inž. Adamu Pavloviću čovjeku iz
prakse s terena koji je svojom kvalitetom
stručnjaka šumara dokazao da
može uspješno i pod vrlo nepovoljnim
uvjetima obaviti vrlo složene zadatke.
Nije mu bilo jednostavno dolaziti iz
Slav. Broda do Zagreba i tada kada su