DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 53 <-- 53 --> PDF |
navedeno 11699, i oni su navedeni uz autore te nema »lutanja« po cijeloj bibliografiji2. Još je jedna značajka bibliografije, koja olakšava uvid o čemu autor piše. Autor upozorava: »U koliko iz naslova članka nije dovoljno jasno o čemu se radi, ili se pak željelo pak posebno pojasniti, donijeta je bilješka pisana kurzivnim slogom«. Na pr. 10939 Raić, Lazar: Jedno zaboravljeno djelo Knjiga J. Ettingera3 ili 10931 Mađarski jeleni nagrađeni zlat »U bibliografiju nisu uvršteni recepti lovačke kuhinje, mali oglasi, reklame i slično. Izostavljene su i one kratke vijesti iz rubrike Foto-vijesti, Iz zemlje i svijeta i dr. u kojima je tekst samo opis slike ili pak ne sadrži neke značajnije podatke, odnosno pažnje vrijednih pojava i događaja«. (Frković, str. 32.) nom medaljom. Monografija namijenjena propagandi lovnog turizma, itd. Bibliografija, dakle, omogućuje zainteresiranom da lako dođe do željenog ili potrebnog podatka i pri tom zacijelo teško da će pomisliti, koliko je A. Frković uložio truda, da se do podataka tako lako dođe. Sam piše, daje na bibliografiji počeo raditi sredinom 1990. godine a »posljednju jedinicu krajem siječnja 1992.« time, da je to bio rad uz redovne poslove u Upravi šuma (Delnice). Ali zato »samo na taj način taj opsežni ma 31 To »zaboravljeno djelo« knjiga je J. Etin gera »Sriemsko-slavonsko-hrvatske životinje, zvieri i ptice«, objavljena 1857. godine u Zemunu. Raič je naveo i Ettingerove knjige »Hrvatski lovdžija «, izdane 1897. (—) uz pomoć Hrvatsko-slavonskog šumarsko družtva i »Šumarsko-lovački leksikon«, izdan 1898. terijal, sadržan u člancima i drugim prilozima objavljenih u sto dosadašnjih godišta neće ostati mrtvo slovo na papiru «. Posebno neće ostati mrtvo slovo na papiru ako će za knjigom posegnuti i onaj, kojemu to neće biti samo traženje nekog podatka za daljnju obradu nego i onaj, kojemu će prelistavanje Bibliografije biti poput šetnje našim gajevima, prebivalištima divljači i raznovrsnog ptičjeg svijeta. I konačno. Prvi urednik, a i glavni pokretač, tadanjeg Viestnika Prvog obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribolova bio je šumar, prof. F. X. Kesterčanek, a prvi bibliograf istog Vjesnika također šumar, A. Frković. Oskar Piškorić ALOJZIJE FRKOVIĆ KAO PISAC IZ ŠUMARSTVA I LOVSTVA Početkom mjeseca rujna 1993. godine promovirana je još jedna lovačka knjiga autora Alojzija Frkovića, dipl. inž. šumarstva pod naslovom: »Bibliografija lovačko-ribarskog vjesnika 1892-1991.« Izlaganja o djelu i autoru priredili su predsjednici Hrvatskog lovačkog saveza Dr. Maks Karlović i dipl. inž. Željko Štahan. Gospodin Dr. Maks Karlović iznio je opsežan prikaz obujma i vrijednosti radova u »Lovačkom vjesniku iz stručne i znanstvene oblasti veterine. Izuzetno bogati prilozi u Lovačkom vjesniku kroz 100 godina izlaženja odnose se na probleme zaštite prirode. To poglavlje iz »Bibliografije« znalački je interpretirao dipl. inž. Željko Štahan. Mojoj malenkosti pripala je čast da ukratko predstavim autora i njegov uglavnom cjeloviti izdavački opus. Šumarski i lovni stručnjak dipl. inž. Alojzije Frković rođen je 1934. godine u mjestu Vrata kod Fužina u Gorskom kotaru. Simbolično rečeno njegova rodna Vrata bila su mu rano otvorena i otisnuo se Alojzije u »bijeli svijet«. Srednju školu i fakultet završio je u Zagrebu. Prvo radno mjesto mladi Alojzije Frković dobio je u Šumariji Crni Lug. Od 1968. godine do danas nakupio je 35 godina radnog staža na području Uprave šuma Delnice, odnosno Šumskog gospodarstva Delnice. Za sve vrijeme radnog odnosa obavlja poslove lovstva. O njegovom radnom odnosno izdavačkom opusu možemo pročitati na zadnjoj stranici »Bibliografiji«. Međutim, zadužen sam da prigodom pro mocije prokomentiram odnosno istaknem dio aktivnosti autora. Njegov prvi članak u »Lovačkom vjesniku « opisao je nesretno završen lovni dan kada je motor-kotačem lovio jazavca. Tom prigodom ostao je bez lovine, bez motora i bez hlača. Objavio je velik broj popularnih, stručnih i znanstvenih radova iz lovstva, šumarstva i zaštite prirode. Autor »Bibliografije « tvrdi da mu je najveći broj radova izašao u »Lovačkom vjesniku«. Upravo ova »Bibliografija« pomogla mi je da brzo »otkrijem« da sa 77 objavljenih članaka u »Lovačkom vjesniku« Alojzije Frković čvrsto stoji na prvom mjestu. Objavljivao je i u brojnim drugim tiskovnim izdanjima kao »Novi list« Rijeka, »Večernji list«, zatim stručnim informativnim listovima kao: »Goranski list«, »Šumarski list«, »Lovec « Ljubljana, »Lovačke novine« Novi Sad, časopis »Priroda« i list »Hrvatske šume«. Uz brojne članke autor je objavio djela: »Priručnik za ocjenjivanje lovačkih trofeja« 1981. godine, »Lovački trofeji — obrada ocjenjivanje i vrednovanje « 1989. te najnovije upravo promoviranu »Bibliografiju«. Želim istaći cijenjenim čitateljima da mi je odmah upalo u oči lako snalaženje u »Bibliografiji« i da javnost mo"že lako uočiti da je kroz vrijeme izlaženja »Lovačkog vjesnika« u njemu objavljeno 2615 radova iz uzgoja i zaštite divljači, a svega 300 radova o lovljenju divljači. Iz toga se vidi koje je poruke slao »Lovački vjesnik« lovcima i javnosti, dakle štititi i uzgajati divljač. Vezano uz izdavačku djelatnost navest ćemo nekoliko autorovih zaduženja: niz godina član je savjeta i jedan od urednika znanstveno-stručnog područja Lovstvo u »Šumarskom listu« Hrvatskog šumarskog društva, niz godina član je izdavačkog savjeta Hrvatskog lovačkog saveza, bio je predsjednik Uredničkog odbora zbornika »Gorski kotar« (Delnice 1980), »Fužine« (1986) i »Monografija« Š. G. Delnice (19601980). U zbornicima i monografijama Alojzije Frković je i autor brojnih članaka. Nekoliko stotina objavljenih radova i crtica uglavnom je popratio vlastitim slikovnim prilozima. Valja nabrojati i zasluge Alojzija Frkovića na aktivnostima na zaštiti prirode, predsjednik je Komisije za praćenje populacije risa pri zavodu za zaštitu prirode. Teško je reći koliko je uložio truda na popularizaciji prirode i divljači. Dao je veliki doprinos u okviru istraživačkih projekata na kojima je radio kao npr. istraživanje medvjeda, velikog tetrijeba, propadanja šuma i dr. U svojih 8 olovkom ispunjenih blokova (rokovnika) zabilježio je gotovo svako održano predavanje u lovačkim društvima i savezima, predavanja pri osposobljavanju lovaca pri učlanjivanju u lovačka društva, napore pri osposobljavanju ocjenjivača lovačkih trofeja. Tko bi mogao nabrojati učešće u ispitnim komisijama za stručna osposobljavanja stažista u lovstvu. Predavao je lovstvo i u srednjoj šumarskoj školi u Delnicama. Zahvaljujući upornom radu organizirao je tri važne regionalne izložbe (1965., 1977. i 1987. godine). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Sudionik je 6 svjetskih Kongresa lovaca biologa i onih koje je organizirao Međunarodni savjet za lovstvo u inozemstvu i na onima koji su održani u bivšoj Jugoslaviji. Na Kongresima je sudjelovao sa samostalnim referatima ili u koautorstvu. Za svoj stručni rad primio je sva tri stupnja odličja hrvatskog lovačkog saveza te zlatni i srebrni orden bivšeg Lovačkog saveza Jugoslavije i srebrnu plaketu »Lovske zveze« iz Slovenije. Ovdje valja čestitati Alojziju na izboru u članstvo Komisije za krupnu divljač pri Međunarodnom savjetu za lovstvo CIC kao ekspert. Pored svog radnog mjesta u Delnicama ovih dana raspoređen je u Direkciju »Hrvatskih šuma« Zagreb na radno mjesto stručnog suradnika za lovstvo. Na kraju nekoliko riječi o ulozi šumar ske struke u lovno izdavačkim aktivnostima: Ovdje nemam namjeru govoriti o svim izdavačkim opusima šumarskih stručnjaka koji su obogatili knjižice djelima s tematikom iz lovstva počev od Frana Kesterčaneka do pokojnog dr. Zvonka Cara odnosno Alojzija Frkovića. Služeći se »Bibliografijom« našao sam oko 1000 objavljenih radova od kolega šumara koje ja poznajem. No to nije sve, tu sam uračunao samo one autore šumare koji su objavili više od četiri rada. Međutim, želim istaći da šumarstvo obilato financira odnosno pomaže izdavačku djelatnost pa i ova »Bibliografija« ne bi ugledala svjetlo dana da nije bilo potpore J. P. »Hrvatske šume«. Ako šumari prednjače u izdavačkom opusu to nije čudnovato jer se stručno obrazuju kadrovi za lovstvo na Šumarskim učilištima neprekidno preko 130 godina. Da bi malo pohvalio svoju struku ne zamjerite što ću Vas obavijestiti da su kroz 100 godina izlaženja »Lovačkog vjesnika« šumari bili glavni urednici 33 godine. Dodamo li tome da je Ervin Rossler bio profesor na Gospodarsko šumarskom fakultetu u Zagrebu gdje je predavao lovstvo 17 godina, uređivao »Lovački vjesnik« tada bi se na neki način radnicima šumarske lovne struke moglo pripisati 50 godina uredništva »Lovačkog vjesnika «. Očekujemo i ubuduće obogaćenje knjižica sličnim vrijednim lovačkim publikacijama. Lovačka javnost je zahvalna Alojziju Frkoviću na »Bibliografiji« koja će služiti kao konstanta u višeznačnom interesu. Prof. dr. Dominik Raguž |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 55 <-- 55 --> PDF |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 98. Skupštine HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA, održane 25. studenoga 1993. godine u Zagrebu u Šumarskom domu. Nazočni: Delegati iz Šumarskih društava, članovi Upravnog i Nadzornog odbora, članovi — predstavnici Javnog poduzeća »Hrvatske šume« (direkcija i uprava šuma), Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, Croatiadrva i drugih organizacija — institucija. Pripreme za održavanje 98. Skupštine obavljao je Upravni odbor kroz različite oblike organiziranja (radne grupe, stručne službe), a na temelju odredbi Statuta i programima utvrđenih ciljeva i planiranih zadataka Šumarskih društava — Hrvatskoga šumarskog društva. Rasprave o prijedlogu dnevnog reda, mjestu održavanja i drugim pitanjima vođene su u Šumarskim društvima, a Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva donosio je odgovarajuće odluke u tijeku priprema na 27. i 28. sjednici, a konačnu odluku o održavanju 98. Skupštine donio je na svojoj 29. sjednici. DNEVNI RED 1. Otvaranje 98. SKUPŠTINE HŠD-a — predsjednik: — Izbor Radnog predsjedništva, — Izbor kandidacijske i izborne komisije, — Izbor zapisničara i ovjerovitelja (2), — Izbor komisije za zaključke. — Uvodno izlaganje o radu i aktivnostima Hrvatskoga šumarskoga društva. 2. Izvješće o radu za razdoblje 97.-98. Skupštine HŠD-a. 3. Izvješće glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista. 4. Izvješće o poslovanju — Godišnji obračun 1992. godine (verifikacija) s pregledom osnovnih pokazatelja za razdoblje između 93. i 98. Skupštine. 5. Izvješće Nadzornog odbora (predsjednik). 6. Program rada — osnove i smjernice za naredno razdoblje. ZAPISNIK 7. Rasprava i odluke s izvješćima i davanju razrješnice Upravnom odboru i Nadzornom odboru HŠD-a. 8. Izbor UPRAVNOG ODBORA I NADZORNOG ODBORA, 9. Zaključna razmatranja - prihvaćanje. Ad. 1. Dipl. inž. Adam Pavlović, predsjednik ŠTOVANE DAME I GOSPODO, KOLEGICE I KOLEGE! Dozvolite mi da otvorim 98. Izbornu Skupštinu Hrvatskoga šumarskog društva, i da posebno pozdravim naše uvažene goste: 1. dipl. ing. Ivana Tarnaja, Ministra polj. i šumarstva, 2. prof. dr. Slavka Matica, prodekana Šum. fakulteta, 3. sve profesore Šumarskog fakulteta, 4. prof. dr. Paulu Durbešić, predsjednicu Hrvatskoga ekološ. društva, 5. dipl. ing. Josipa Dundovića, direktora »Hrvatskih šuma«, 6. dr. Josu Gračana, direktora Šumarskog instituta, 7. dipl. ing. Branka Guština višeg savjet. Min. gospod. RH, 8. dipl. ing. Hofer Marijana, »Croatiadrvo « Zagreb, 9. sve šumarske veterane, Kolegice i kolege, dnevni red za ovu Skupštinu primili ste s pozivom, pa molim da li se prihvaća predloženi dnevni red... Hvala! Za ovu Skupštinu predlažem Radno predsjedništvo: 1. prof. dr. Branimira Prpića, 2. dipl. ing. Stelu Dolenec, 3. dipl. ing. Tomislava Starce vica, 4. dipl. ing. Božidara Plešu i 5. dipl. ing. Adama Pavlovića. Predlažem za kand. i izbornu komisiju: 1. Dipl. ing. Ivana Dukića, 2. Dipl. ing. Valeriju Vukelić i 3. Dipl. ing. Duju Pavelića. Za zapisničara predlažem Ivana Maričevića, a za ovjerovitelja zapisnika Vladimira Špoljarića i Nadana Sirotica. Predlažem komisiju za zaključke i program rada: 1. prof. dr. Slavka Matica, 2. prof. dr. Mladena Figurica i 3. dipl. ing. Starčević Tomislava Da li se prihvaćaju predloženi kandidati ... Molim izabrane članove Radnog predsjedništva da zauzmu svoja mjesta. Prije prelaska na dnevni red, podsjetimo se da je naše redove u proteklom razdoblju napustio određeni broj kolega inženjera i tehničara, koji su dio sebe ugradili za unapređenje naše struke. Naše misli i sjećanja su u ovom času s onima koji su dali svoje živote za slobodu naše Domovine. Molim da im minutom šutnje odamo dužnu počast. Neka im je svima vječna slava i hvala! Prema našem Statutu obvezni smo donijeti Poslovnik o radu Skupštine i njenih tijela, a u skladu sa članom 26 do 35. Na zadnjoj Izbornoj Skupštini 1988. godine donijeli smo Poslovnik pa predlažem da ga prihvatimo i za ovu Izbornu Skupštinu s time da unesemo određene izmjene u nazivu umjesto Saveza društva - HŠD i da se rad ove Skupštine obavlja prema navedenom Poslovniku. Molim, ako netko ima pitanja u vezi ovog Poslovnika dati ću detaljnija obrazloženja. Da li se prihvaća predloženi Poslovnik o radu Skupštine i njenih tijela.. Hvala! Prije prelaska na dnevni red, molim da se jave oni koji žele pozdraviti ovu Skupštinu. 1. Dipl. inž. Ivan Tarnaj , ministar, izražava svoje zadovoljstvo što je pozvan da osobno sudjeluje u radu 98. Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva s dugogodišnjom tradicijom. Došlo je vrijeme u kojemu možemo slobodno koristiti sva naša znanstvena, stručna i opća dostignuća za naše posebne i zajedničke aktivnosti u izgradnji i razvoju naše Republike Hrvatske. Šu 53 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 56 <-- 56 --> PDF |
mari su dio naše intelektualne snage, koja je najbliža prirodi i običnom čovjeku, s kojim stručno stvaralački koristi prirodne i druge raspoložive potencijale za dobrobit svoga naroda — to je naša i moralna obveza. Približavamo se 1996. godini u kojoj ćemo obilježiti 150. obljetnicu od osnovanja HRVATSKO-SLAVONSKOGA ŠUM. DRUŠTVA (1846. g.) i 120. obljetnicu kontinuiranog izlaženja ŠUMARSKOG LISTA, a rijetki su narodi, koji ga mogu kao hrvatski stručnjaci predstaviti stvaranjem nove vrijednosti u svome narodu. Dužni smo to u najkonkretnijim oblicima (knjige i dr.) pokazati našoj evropskoj i svjetskoj javnosti. S ovih par rečenica želio sam pred ovim uvaženim skupom istaći svoju suglasnost i s vama zajedno i u ovom vremenskom razdoblju potvrditi prave vrijednosti naše šumarske i drvnotehnološke struke. Želim uspješan i plodan rad naše 98. Skupštine. 2. Prof. dr. Slavko Matić, posebno mi je drago da u ime Šumarskog fakulteta Sveučilišta Zagreb mogu pozdraviti ovaj skup. Ova kuća je građena u želji da se šumarska znanost i struka u najširem smislu njome koristi s tim da svi inženjeri i tehničari mogu naći sve one vrijednosti (knjige, časopise i druge oblike spoznaje za osposobljavanje našeg čovjeka za rad na znanstvenim, stručnim i općim poslovima, a uvijek u cilju unapređenja i razvoja struke i mogućeg doprinosa u općem stvaranju uvjeta za opstanak našeg čovjeka na ovome tlu. Mi ćemo to kako je naglasio naš ministar siguran sam na najbolji način obilježiti 150. obljetnicu osnivanja HŠD-a i 120. obljetnicu izlaženja Šumarskog lista. Naša struka nastala je na temeljima znanosti i ovo će se siguran sam i dalje na tome razvijati. Želim puno uspjeha u radu! 3. Dipl. inž. Marijan Hofer, našim aktivnim odnosom i neposrednim djelovanjem putem naše stručne (staleške) organizacije i ove Skupštine možemo očuvati i stvarati uvjete za još plodniji rad u šumarstvu i drvnoj tehnologiji, a u interesu zaposlenih u tim djelatnostima naroda Hrvatske. Želim puno uspjeha u radu. 4. Mr. Ivan Mrzi jak, cijenjene kolege- ce delegati ugodna mi je dužnost, što vas mogu u ime J. p. »Hrvatske šume« i šumarske znanosti pozdraviti, uvjeren sam da ćemo i danas izabrati u rukovodstvo HSD-a one članove, koji će u narednom razdoblju uspješno obavljati sve poslove. Bili smo i jesmo u pravom smislu riječi šumari — stručnjaci, koji su uvijek znali, a i znali, a i znati će i u buduće još bolje gospodariti. Puno uspjeha u radu. 5. Dr. Paula Durbešić, poštovani i dragi šumari, drago mi je što vas i ovom prilikom mogu pozdraviti, ne iz. formalnih razloga, nego iz puno uvjerenja što sam uvjerena da šumarska struka daje veliki svoj doprinos razvoju ukupnih proizvodnih vrijednosti, zahvaljujući racionalnim gospodarenjem tim jedinstvenim blagom - šumom. Nosimo i dalje taj pozitivni znak dobrog gospodarenja šumama u Evropi. S tim mislima želim plodan i uspješan rad. 6. Dr. Joso Gračan, štovano Predsjedništvo, ministre i kolege, svakako je važno da se ovdje nalazi dosta mlađih članova, koji će svakako nastaviti tradiciju šumarske struke — aktivno uključivanje struke u traženju mogućih najboljih rješenja za primjenu spoznaja šumarske i drvnotehnološke znanosti i prakse u konkretnim uvjetima i praktičnim rješenjima. Naša je dužnost da koristimo mogućnost, za naše sudjelovanje u organiziranim aktivnostima HSD-a. Puno uspjeha u radu. UVODNO IZLAGANJE o radu i aktivnostima Hrvatskoga šumarskog drušva Štovane dame i gospodo, kolegice i kolege! Shodno odredbama Statuta i društva, svake godine smo obavezni održati godišnju Skupštinu, a svake četvrte izbornu Skupštinu. Zadnju Izbornu Skupštinu održali smo 26. svibnja 1988. godine u Zagrebu a na Godišnjoj Skupštini 1992. godine, po prijedlogu Upravnog odbora, odlučili smo da se Izborna Skupština održi u 1993. godini. Razdoblje između dvije Izborne Skupštine 1988. — 1993. godine, veoma je značajno za život i rad kako naših članova tako i cijelog našeg naroda. U 1990. godini održani su slobodni višestranački izbori, na kojima se Hrvatski narod izjasnio za samostalnu Hrvatsku državu. Poslije toga dolazi do srpske agresije na Hrvatsku, do nemilosrdnog rata koji je odnio mnogo života nedužnog stanovništva, i razorio mnoge domove, škole, tvornice i crkve. U domovinskom ratu učestvovali su mnogi naši članovi dajući veliki doprinos obrani domovine, a mnogi od njih položili su i svoje živote za obranu domovine. U ovom razdoblju dolazi do pada socijalističkog društvenog sustava, koji se nakon 75 godina, od oktobarske revolucije u Rusiji, nije uspio održati, jer se pokazalo da kapitalistički društveni sustav gdje postoji tržište kao regulator i podstrekač napretka, s privatnim vlasništvom, postiže bolje rezultate u gospodarstvu. I kod nas u našoj mladoj državi dolazi do mnogih promjena. Tržište postaje sve više najvažniji faktor za valorizaciju rada, kapitala i usluga. Sigurno je, da je prelaz iz jednog društvenog sistema u drugi bolan, praćen velikim potresima, viškom radne snage, restruktuiranjem privrede, privatizacijom i denacionalizacijom imovine i dr. čega smo svjedoci. Kod nas u Hrvatskoj to je još više potencirano ratom koji još nije završen. Naši članovi inženjeri i tehničari dali su i daju pored učešća u obrani domovine veliki doprinos u radu svojeg kolektiva i gospodarskom razvitku naše domovine. U Hrvatskoj je formirano javno poduzeće »Hrvatske šume«, čiji je zadatak gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u RH. U puno kolektiva drvne industrije smanjuje se broj radne snage, osnivaju se dionička društva i druge asocijacije karakteristične za tržišno poslovanje. Kolegice i kolege! U Statutu i Programu rada, zacrtali smo zadatke na organiziranju društvenog života, praćenju aktualnih društvenih zbivanja vezanih za našu struku, organiziranju više stručnih predavanja i popularnih predavanja s problematikom proizvodnje i razvoja šumarstva i prerade drva, zatim o problematici propadanja šuma, uzroci i posljedice te primjeni novih metoda i sredstava rada u našim djelatnostima. U organizaciji Saveza društava (Hrvatskoga šumarskog društva) i društva, a u suradnji s drugim organizacijama, organizirano je više predavanja i susreta s velikim brojem tema, što je uglavnom registrirano u redovnim godišnjim izvještajima, s odgovarajućom dokumentacijom u Šumarskom listu. Ovdje ću se osvrnuti ukratko kronološki na najvažnija zbivanja i rad naših Društava i Saveza odnosno HSD-a kroz proteklo razdoblje. Godišnju Skupštinu 94. po redu, održali smo u Delnicama 26. lipnja 1989. godine. Skupština je imala dva dijela društveni dio i savjetovanje. Na temelju dogovora na Predsjedništvu Saveza, održano je Savjetovanje na temu: »Problematika razvoja mehaničke prerade drveta u Hrvatskoj« - referat |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Na slikama: Predsjedništvo 98. Skupštine Hrvatskog šumarskog društva i njezini sudionici |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 58 <-- 58 --> PDF |
je pripremio dr. Tomislav Prka iz »Česme « Bjelovar, a koreferat »Stanje i razvojne mogućnosti proizvodnje drvne mase u Hrvatskoj«, pripremio je dr. Đuro Kovačić. Na popularan i prihvatljiv način prikazana je ova problematika, sa zavidnom razinom stručnog i znanstvenog iznošenja materije. Nužno je nastaviti sponu između sirovinskog potencijala i proizvodnih kapaciteta za preradu — upotrebu drvne mase za visokovrijedne proizvode koje će svjetska tržišta dugoročno potraživati — poruka je ovoga savjetovanja. Održana je stručna ekskurzija u Nacionalni park »Risnjak«. Pored ostaloga 1989. godina je važna za rasprave o Izmjenama i dopunama Zakona o šumama — koji je donesen 1983. godine. Traži se stvaranje većih šumskih gospodarstava, pa smo tu raspravu imali i na sjednicama predsjedništva društva te učestvovali u ime društva na okruglom stolu i ostalim sastancima u vezi ove problematike. Redovnu godišnju 95. Skupštinu Saveza društava održali smo u Slav. Brodu 28. lipnja 1990. godine. Skupština je imala društveni i tematski dio. U tematskom dijelu održano je savjetovanje o proizvodnji hrasta lužnjaka sa referatom i izlaganjem kojega je pripremio dr. Đuro Kovačić na temu »Suvremeni pristup gospodarenju šumama hrasta lužnjaka«. Koreferat je izložio prof. dr. Stjepan Tkalec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu na temu »Primjena hrastovine u proizvodnji finalnih proizvoda visoke kvalitete«, te kolega dipl. ing. Marko Žmire iz »Spin Valis« — a na temu »Primjena hrastovine u proizvodnji drvnih proizvoda od masiva«. Referat i koreferati su vrlo stručno i znanstveno obrađeni. Proizvodnja najvažnije naše vrste drveta i primjena hrastovine u proizvodnji finalnih proizvoda visoke kvalitete, govori da treba biti kvalitetna razina proizvodnog programa. Pilanska prerada treba modernu tehnologiju svjetskog nivoa kao i proizvodnja namještaja, ako mislimo ići na svjetsko tržište. Godina 1990. je veoma važna zato, što je poslije održanih izbora, konstituiran novi Hrvatski Sabor, koji je donio Izmjene i dopune ZOŠ-a. Po ZOŠ-u osniva se javno poduzeće »Hrvatske šume « za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj. Osniva se Upravni odbor »Hrvatskih šuma« koji shodno Zakonu donosi odluke o novoj organizaciji šumarstva u Republici Hrvatskoj — s 15 uprava i Direkcijom u Zagrebu. Redovna 96. Skupština Saveza održana je 20. lipnja 1991. godine u Zagrebu u velikoj dvorani Šumarskog fakulteta. Veoma je značajno za rad ove Skupštine, što je na prijedlog Predsjedništva Saveza donesena odluka o primjeni imena Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, dakle društvu je vraćeno ime koje je imalo kod osnivanja 1846. godine (tada je nosilo ime Hrvatsko- Slavonsko šumarsko društvo). Donijete su nužne izmjene i dopune Statuta i Predsjedništvo Saveza postaje Upravni odbor, a Samoupravna kontrola Nadzorni odbor. U toku 1991. godine dolazi do eskalacije rata od strane srpskog agresora i do okupacije jednog dijela teritorija Hrvatske. Na 20. sjednici Upravnog odbora 1991. godine donijeli smo odluku o istupanju iz Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i prerade drveta Jugoslavije i o tome im poslali telegram slijedećeg sadržaja: »Savez inženjera i tehničara šumarstva i prerade drva Jugoslavije, nije se do sada ogradio od ekspanzionističkog rata, razaranja i ubijanja u Republici Hrvatskoj, u kojem je do sada poginulo i ranjeno mnogo naših članova i uništene su velike površine šumarskog gospodarstva, pa zbog toga istupamo iz članstva Saveza Jugoslavije«. U drugom dijelu Skupštine održano je savjetovanje s dvije aktualne teme i to: 1. O Zakonu o denacionalizaciji i vraćanju oduzetih nekretnina. Referat i komentar o ovom Zakonu pripremili su prof. dr. Šime Meštrović i dr. Đuro Kovačić. 2. Zajedničke polazne ocjene i kriteriji za uvođenje Revirnog sustava i izgradnju suvremene organizacije šumarstva u Republici Hrvatskoj. Teme su veoma važne i aktualne, jer smo trebali dati odgovor i stručno mišljenje o Nacrtu Zakona o denacionalizaciji šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Druga tema koju je izradio prof. dr. Slavko Matić bila je veoma važna, jer je također trebalo stručno i znanstveno obrazloženje za uvođenje Revirnog sustava u šumarstvu Hrvaske. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, održana je 97. redovna godišnja Skupština 10. prosinca 1992. godine. I ova Skupština imala je dva dijela. Društveni dio i Savjetovanje na temu - Stručnjaci — sudionici u obrani domovine i štete u šumarstvu i preradi drva zbog srpske agresije na Hrvatsku. Referate su pripremili prof. dr. Branimir Prpić i prof. dr. Mladen Figurić sa suradnicima. Smatrali smo da je tema aktualna, i da stručno društvena organizacija kao što je HŠD, koja predstavlja sve zaposlene stručnjake u šumarstvu i preradi drva, mora upoznati svoje članove i javnost o razaranjima koje je činio srpski agresor. Iz ovog kratkog izvještaja vidljivo je, da smo uvijek nastojali obraditi stručne teme iz šumarstva i prerade drva, kao i aktualne teme vezane za život i rad naših članova i kolektiva u kojima rade. Redovno su se održavale sjednice Predsjedništva, odnosno Upravnog odbora, a najmanje jedanput za svako tromjesečje. Uvijek smo imali dovoljan broj članova na sjednicama za pravomoćno odlučivanje. Svi su članovi aktivno sudjelovali u rješavanju aktualnih pitanja koja su bila na dnevnom redu sjednica. U proteklom razdoblju uz objektivne teškoće bilo je i subjektivnih slabosti u utvrđivanju i realizaciji zadataka iz Programa rada. Treba istaći da je više naših članova sudjelovalo posredno ili neposredno u obavljanju trajnog karaktera, koji se odnose na pripremu i sadržaj, te tiskanje Šumarskog lista i drugih stručnih izdanja, zatim na poslovima održavanja Šumarskog doma, a posebno na ulaganja u svrsishodnije korištenje poslovnog prostora (podruma i tavana). Na svim sjednicama Upravnog odbora razmatrani su sadržaji Zapisnika s prethodne sjednice, te su bez većih primjedbi prihvaćeni jednoglasno, uz obrazloženje predsjednika ili tajnika, o pojedinim pitanjima i rezultatima izvršenja zadataka između dvije sjednice. Upravni odbor je također za svako tromjesečje vodio rasprave o Izvještajima o poslovanju i ostvarenim rezultatima po pojedinim aktivnostima: Stručne službe, Šumarski list i Vlastite djelatnosti, uz određena obavještenja po pojedinim stavkama ostvarenog ukupnog prihoda i rashoda. Među aktualnim pitanjima najviše se raspravljalo o problematici vezano za održavanje Šumarskog doma i što svrsishodnijoj namjeni poslovnog prostora imajući u vidu stvaranje osnovnih preduvjeta za realizaciju i razradu zadataka iz Programa rada HŠD-a. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Prihvaćen je prijedlog o preraspodjeli poslovnog prostora u Šumarskom domu s time da se I. i II. kat prvenstveno ustupa na korištenje J. p. »Hrvatske šume«, a prostorije u prizemlju za potrebe HŠD-a. Prostor u podrumskom dijelu treba dogovorno koristiti, za potrebe »Hrvarske šume« i Hrvatskog šumarskog društva. Izraženo je — Idejno rješenje rekonstrukcije i prenamjene prostora podruma i prizemlja. Objekt Šumarski dom izrađen je 1898. godine za potrebe Šumarske akademije, a na prijedlog HŠD-a. Poslije drugog svjetskog rata, polovina zgrade bila je nacionalizirana, ali nakon upornog traženja dio nacionalizirane zgrade, Zakonom o Denacionalizaciji 1977. godine vraćen je u vlasništvo HŠD-a. U zgradi koja je stara gotovo stoljeće, mnogi korisnici nisu ništa ulagali na održavanje. Zato smo naročitu pažnju poklanjali tom problemu i zahvaljujući naporima stručne službe i Upravnog odbora, uređena je fasada, zaštićena stolarija, a prostorije I. i II. kata su uredile »Hrvatske šume« za svoje potrebe. Sada se radi na saniranju temelja, a sve prema financijskim mogućnostima. Bilo je rasprava na Upravnom odboru o izradi novog Statuta HŠD-a, ali pošto nije donesen Zakon o društvenim organizacijama, zaključeno je da se novi Statut donese u narednom razdoblju. Novim Statutom trebalo bi riješiti pitanje kako intenzivirati suradnju između izvršnih organa HŠD-a i područnih društava, područna društva s terena trebala bi biti temeljna organizacija HŠD-a, a HŠD — stručno staleška organizacija. Zapisnici sa sjednica Upravnog odbora i Izvještaji sa Skupština uz druge obavijesti, redovno se objavljuju u Šumarskom listu, pa tako svi naši članovi i naša javnost imaju mogućnost praćenja aktivnosti i rezultate rada HŠD-a. Ad. 2. Dipl. inž. Ivan Maričević IZVJEŠĆE o radu Hrvatskoga šumarskog društva (između 97. i 98. Skupštine 97. Skupština HŠD-a održana je 10. prosinca 1992. godine u Zagrebu na Šumarskom fakultetu s mnogo više uzvanika (gostiju) (nego na ovoj 98. izbornoj koji danas održavamo). Odlukom Upravnog odbora na 29. sjednici održanoj 10. studenoga uz utvrđivanje prijedloga dnevnog reda, datuma i mjesta održavanja osjetno je smanjen broj pozvanih članova — (gostiju). Ovo izvješće sastavljeno je na temelju ukupnih aktivnosti Hrvatskoga šumarskog društva i Šumarskih društava i izvršnih organa i članova u određenim organizacijama — institucijama i članova u mirovini. Najbolji pregled tih aktivnosti po tromjesečjima i godinama sadržani su u ZAPISNICIMA organa i u drugim oblicima koji se redovno objavljuju u našem znanstveno, stručnom i društvenom časopisu ŠUMARSKOM LISTU. Predpostavljamo da svi naši delegati a nadamo se velika većina ovdje prisutnih čitaju i informiraju se o sadržajima, koje ćemo ovdje ukratko iznijeti, da Vas podsjetimo i na određen način pozovemo na sudjelovanje u raspravi zbog kritičkog i stvaralačkog odnosa u traženju što uspješnijeg djelovanja naše staleške — šumarske organizacije, na razvoj i unapređenje šumarstva i drvne tehnologije, unutar i između organa naše organizacije i u međunarodnim relacijama, a što znači istovremeno i ostvarivanje i neposrednih ciljeva i interesa svih članova i organizacija. Posebno skrećemo pažnju na prijedloge za PROGRAME aktivnosti dr. Jose Vukelića objavljene u Šumarskom listu br. 11-12/92. - U ZAPISNIKU 97. Skupštine Izvješće o radu HŠD-a, IZVJEŠĆE glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista, Savjetovanje na temu: »Stručnjaci — sudionici u obrani domovine i štete u šumarstvu i preradi drva zbog srpske agresije na Hrvatsku, te dati prijedlozi u raspravi omogućili su utvrđivanje stavova i zaključaka, koji su pozitivno utjecali na rad i aktivnost šumarskih društava i izvršnih organa HŠD-a u 1993. godini. Pregled važnijih registriranih aktivnosti u proteklom razdoblju Izvršnih organa HŠD-a i ŠD-a: — Kao i ranijih godina na svim sjednicama Upravnog odbora pod 1. točkom dnevnog reda razmatrani su sadržaji ZAPISNIKA U.O. i u pravilu su prihvaćeni bez ili s manje primjedbi. Predsjednik i tajnik sa stručnim suradnicima po potrebi dali su obrazloženja po pojedinim pitanjima i aktivnostima i između sjednica. Za svako tromjesečje izrađeni su Izvještaji o poslovanju s pregledom ostvarenih rezultata po pojedinim aktivnostima (Stručne službe, Šumarski list i Vlastite djelatnosti) uz određena objašnjenja po pojedinim stavkama ostvarenog ukupnog prihoda i ukupnih rashoda. Medu aktualnim pitanjima raspravljalo se o problematici vezanoj za održavanje Šumarskog doma i što svrsishodnijoj namjeni poslovnog prostora u prvom redu za stavaranje temeljnih preduvjeta za postavljanje i razradu zadataka iz Programa rada Hrvatskoga šumarskog društva. — Na 25. sjednici Upravnog odbora održanoj 4. ožujka 1993. godine (Š. L. 3—5/93.) između ostaloga: — Prihvaćeni su ZAPISNIK 24. sjednice i 97. Skupštine HŠD-a. — Prihvaćeno je Izvješće o poslovanju za 1992. godinu, Izvješće Inventurne komisije, Pregled obračuna prihoda i rashoda po mjestima aktivnosti i Izvješće Nadzornog odbora. — Prihvaćeni su Program rada za 1993. godinu i Financijski plan za 1993. godinu. — Prihvaćeni su zadaci na održavanju Šumarskog doma: — popravak krova na dvorišnim stranama i kompletna limarija i gromobranske instalacije; — pročelja s dvorišne strane urediti u skladu koncepcije prenamjene podrumskih prostora i dvorišta. — održavanje prozora, vrata na II katu i redovna održavanja zgrade. — Prihvaćeno je obrazloženje za uređenje podrumskog prostora Perkovčeva, Vukotinovićeva za potrebe J. p. »Hrvatske šume« i dijela HŠD-a. — Prihvaćen je prijedlog da HŠD-a kao suorganizator zajedno sa Šumarskim društvima Slovenije, Austrije i Italije, sudjeluju u pripremama za organiziranje savjetovanja povodom 200. obljetnice rođenja Josipa Ressela koje će se održati 23. i 24. rujna u Portorožu. — Nakon rasprave i naglašene pozitivne ocjene o sadržaju pisma UNPROFORU, prihvaćen je prijedlog da se to pismo uputi na određenu adresu. — Prihvaćeni su prijedlozi s obrazloženjima u svezi izvješća odvjetnika o iseljenju i plaćanju zakupnina Tehnološkog fakulteta i Knjižnice grada Zagreba, i daljnjega ulaganja u podrumski prostor do Trga Mažuranića, o sufinanciranju časopisa Drvne industrije, o poslovima u svezi tiskanja i distribucije tiskanica — unificiranih obrazaca za šumarske organizacije i dr. — Posebno je vođena rasprava o predpripremama za obilježavanje 150. obljetnice HŠD-a i 120. obljetnice izlaženja Šum. lista i prihvaćen je prijedlog da se za iduću sjednicu pripreme teze za raspravu o Programu obilježavanja u 1996. godini. 57 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— Na 26. sjednici Upravnog odbora održanoj 27. svibnja 1993. godine (Šum. list 6-8/93.) — Prihvaćeno je Izvješće o poslovanju za siječanj - ožujak 1993. s ocjenom da postoje preduvjeti za daljnje pozitivno poslovanje, a s naplaćivanjem zakupnine ima sve više poteškoća. — Nakon obrazloženih teza o pripremama za izradu Programa rada za obilježavanje 150. obljetnice rada HŠD-a i 120. obljetnice rada Šumarskog lista i dokumentacije za uređenje određenog prostora u domu i dvorišta sa skicama, te rasprava između ostalog je zaključeno: — da se prihvaćaju obrazloženja pojedinih prijedloga kao polazne osnove za izradu Programa obilježavanja s tim da Upravni odbor do godišnje (izborne) Skupštine obavlja određene poslove u pripremi, a da 98. Skupština donese Odluku o obilježavanju 150. obljetnice HŠD-a i 120. obljetnicu izlaženja Š.L. s kojom će obvezati Upravni odbor za realizaciju toga više važnog zadatka — predstavljanje velikog doprinosa šumarske znanosti struke u prošlosti, sadašnjosti i još više u budućnosti lijepe naše domovine obogaćene prirodom — šumama hrasta, bukve, jele u stabilnim zajednicama biljnog i životinjskog svijeta i našega čovjeka od Vukovara do Dubrovnika, Umaga i diljem nam najljepšeg prostora kojega nam daruje priroda. — Prihvaćena su obrazloženja o sudjelovanju naših predstavnika iz šumarstva i prerade drva na savjetovanju u Portorožu na temu Josip Ressel. — Prihvaćen je pristup o izradi prijedloga o korištenju poslovnih prostorija (velika i mala dvorana) u Šumarskom domu. — Također je prihvaćen prijedlog da se pripremi prijedlog za održavanje 98. Skupštine. — Na 27. sjednici Upravnog odbora, održanoj 16. srpnja 1993. godine: — Prihvaćeno je izvješće o poslovanju siječanj — lipanj s pozitivnim predznacima i data je suglasnost da se isplata plaća zaposlenima u stručnoj službi usklađuje s kretanjima inflacije i cijena na malo, kako to uređuju i preporučuju nadležni državni i drugi organi. — Na temelju dogovora s najodgovornijim predstavnicima J. p. »Hrvatske šume« prihvaćen je prijedlog idejnog rješenja rekonstrukcije i prenamjene prostora PODRUMA i prizemlja s time da se pristupi izradi izvedbene projektne dokumentacije u režiji »Hrvatske šume«, a uz uvažavanje uvjeta koji se postavljaju radi zaštite temelja i cijele zgrade, u skladu propisa i normi u građevinarstvu, a s naše strane pripremljeni jer smo odgovorni kao vlasnici Šumarskog doma. — Nakon obrazloženja prihvaćen je prijedlog da se 98. Skupština održi u drugoj polovici studenog 1993. godine, iako nije donesen novi Zakon o udruživanjima građana. — Prijedlog konačnog teksta toga Zakona daje mnogo više slobodnog utvrđivanja pojedinih odredbi STATUTA - PRAVILA nego još uvijek na snazi Zakon o društvenim organizacijama građana, pa se opravdano predpostavlja da na bazi, našeg STATUTA usklađenog 1991. godine, nećemo pogriješiti u predlaganju i donošenju odluka i da će se po donošenju novog Zakona bez problema uskladiti naši STATUTI - PRAVILA. — Primljeno je na znanje da će naš izumitelj predsjednik našeg kluba šumara — izumitelja s dva izuma predstavljati našu zemlju na sajmu u Klagenfurtu (Austrija). — Primljeno je na znanje da s IRMOM imamo poteškoća oko naplate računa za zakupninu. Očekuju se pozitivni rezultati. — Nije prihvaćen prijedlog ART KLUBA za promjene — dodatak ugovoru. I dalje smo ostavili mogućnost da se uređuje prostor samo po odredbama ugovora, s tim da pripremamo projekte (izvedbene) za zaštitu temelja vlastitim sredstvima. — Prihvaćen je prijedlog da i u 1993. godini sufinanciramo jedan trobroj tiskanja časopisa DRVNA INDUSTRIJA. — Na 28. sjednici Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva održanoj 5. listopada 1993. g., prihvaćanje ZAPISNIKA 27. sjednice U.O. HŠD-a prihvaćen je prijedlog odluke o održavanju 98. Skupštine koji se dostavlja svim Šumarskim društvima na razmatranje s molbom da dostave na adresu HŠD-a primjedbe, mišljenja, prijedloge o Dnevnom redu, datumu i mjestu održavanja s kratkim Izvještajem o radu društva, o uvjetima i poteškoćama, i tada, ako u ovim ratnim i posebnim okolnostima nisu djelovali i kroz svoju stalešku organizaciju. — Prihvaćeno je obrazloženje o daljnjim konkretnim prijedlozima i dokumentima, koji mogu osigurati potrebna uređenja Šumarskog doma za potrebe »Hrvatskih šuma« a u skladu već prihvaćene koncepcije za izradu Programa i utvrđivanje zadataka i u svezi obilježavanja 150. i 120. već spomenutih obljetnica. — Na sugestiju našeg odvjetnika još jednom smo upoznali odgovorne rukovodioce instituta »IRMO« da u određenom roku (15 dana) podmire naše potraživanje za zakupninu. Razgovore s IRMO-om s naše strane obavili su Maričević i Prpić i suglasili su se s dinamikom podmirenja na bazi odred enog kompromisa. — S predstavnikom ART KLUBA u tijeku su aktivnosti našeg odvjetnika što znači otkazivanje ugovora preko redovnog suda kako je i uobičajeno, a i obvezatno. — Također je prihvaćeno Izvješće o našem sudjelovanju na međunarodnom savjetovanju u Portorožu s pozitivnom ocjenom i zaključkom da se našim članovima iz Šumarskog društva — podružnice Buzet (Istra) za doprinos u organiziranju savjetovanja, zahvalimo i to: dipl. inž. Mladenu Čaletu, dipl. inž. Duri Markoji, dipl. inž. Radovanu Lukačiću i dipl. inž. Ivanu Penteku. — Na 29. sjednici Upravnog odbora održanoj 10. studenoga 1993. godine, prihvaćena je nakon svestrane rasprave Odluka da se 98. Skupština HŠD-a održi 25. studenoga 1993. godine s predloženim dnevnim redom u Zagrebu u Šumarskom domu s prijedlogom da sudjeluju u radu i odlučivanju članovi U.O. i predsjednici Šum. društva uz delegate Skupštine. — Prihvaćen je prijedlog za imenovanje Inventurne komisije, te prijedlog izvođača za radove na održavanju zgrade i pripreme za potpisivanje ugovora o zakupu s Hrvatskim šumama, koji se odnosi na uređenje — ulaganje u dijelove podrumskog prostora i prizemlja s tim da pravo korištenja iznosi više od 10 godina (kako je to do sada odobravano drugim ulagačima u Šum. domu) ali zavisno, od zajedničkog programa, kojim se taj prostor koristi za razvoj i afirmacije šumarstva i drvne tehnologije. Kratki osvrt na Izvješća o radu Šumarskih društava Primili smo izvješća od ŠD-a: Delnice (7. 11. 93.), Vinkovci (7. 11. 93.), Senj (22. 11. 93.), Našice (8. 11. 93.), Požega (10. 11. 93.), Buzet (10. 11. 93.), Sisak (10. 11. 93.) i Zagreb (10. 11. 93.), i SI. Brod. Nisu dostavili (Varaždin, Split, Ogulin, Gospić). U proteklom razdoblju 1992. i ove godine osjetno su smanjene aktivnosti kod određenog broja Šumarskog dru |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 61 <-- 61 --> PDF |
štva. No ipak određeni broj Š.D. uspješno je organizirao više radnih akcija i predavanja (Delnice, Senj, Sisak, Zagreb, Buzet...). Očekujemo da predstavnici pojedinih društava u raspravi govore o uvjetima rada i da predlažu zajedničke aktivnosti. Kratki osvrt na razdoblje 1989. 1992. godine (između 93. i 98. Izborne Skupštine HŠD-a), sadržan je u uvodnom izlaganju. Ad. 3. Prof. dr. Branimir Prpić, IZVJEŠĆE o Šumarskom listu od 1991. do listopada 1993. Naše znanstveno-stručno i staleško glasilo tiskano je u razdoblju od 1991. do listopada 1992. bilo kao dvobroj ili trobroj na oko 1650 stranica. Objavljena su 74 znanstvena rada, 24 stručna rada te veliki broj prikaza domaće i strane stručne literature, prikaza znanstvenih i stručnih skupova, zatim obljetnice i portreti, prikazi o ratnim razaranjima, zanimljivosti iz šumarske znanosti i prakse i dr. U »Šumarskom listu« su redovito tiskane sve društvene vijesti iz navedenoga razdoblja kao i sjećanja na značajne datume u povijesti Hrvatskoga šumarskog društva. U tome razdoblju Hrvatska je međunarodno priznata, ali i opterećena srpskom agresijom koja još uvijek traje. Tome usprkos imamo znakove oporavka kao i budućega mira koji se polagano nazire. U našem časopisu pratili smo zbivanja u šumarskoj struci i davali mišljenja povezana uz šumarstvo te o nevoljama koje su pogodile hrvatski narod i njegovo šumsko bogatstvo. Još u broju 6-8/1990. raščlanili smo uzroke i posljedice utjecaja prošloga političkoga sustava na hrvatske šume, ali i fatalne učinke onečišćenja zraka i vode na jelu i hrast lužnjak, te druge vrste drveća naših šuma. Tijekom 1992. pišemo u »Šumarskom listu« o hrvatskim šumama i srpskoj agresiji na Hrvatsku gdje se upozorava na uništavanje šumskih sastojina u Baranji, Medustrugovima, u nacionalnim parkovima Plitvička jezera i Krka zatim na uništavanje dijela Trstena i dr. »Šumarski list« pripada u konzervativne stručne časopise koji ne mijenja niti oblik niti tiskarske tehnike. Smatramo da bi oblik trebalo i dalje zad ržati dok bi tiskarske tehnike trebalo promjeniti. Slike u boji i bolji dizajn će iskoristiti raznolikost današnjih tiskarskih mogućnosti danas je obveza bilo kojega stručnog časopisa. Želimo li i dalje ostati znanstvenostručni časopis valja osigurati razinu međunarodne recenzije i svakako tome i odgovarajući tekst na engleskom ili njemačkom jeziku uz već uobičajeno ograničenje opsega znanstvenoga ili stručnog dvojezičnog napisa. U tome smislu odbor je donio zaključak koji nije proveden kako iz financijskih razloga, ali i zbog naše uređivačke inercije. »Šumarski list« pripada u rijetke časopise koji su istovremeno, stručni i staleški, što predstavlja veliku prednost u smislu edukacije članstva. Staleški dio potrebno je učiniti zanimljivim tako da svaki član Hrvatskoga šumarskog društva može u svome časopisu naći sebe (praćenje kretanja u službi i dr. statistički podaci iz struke). U znanstvenim člancima, gdje za to postoji mogućnost, obvezno je dati naputak o primjeni u praksi, jer malo je šumarskih znanstvenih disciplina gdje to nije moguće. Danas bi u »Šumarskom listu« trebalo pisati kako za revirnike tako i za voditelje stručnih službi, dakle stručne i znanstvene članke iz svih šumarskih disciplina od još nepriznate ekologije šuma do iskorišćivanja šuma. Smatramo da je današnja organizacija šumarstva za koju se borimo upravo u ovome našem časopisu već više od dvadeset godina, vrlo povoljna, jer u potpunosti osigurava jednostavnu, ali i proširenu biološku obnovu. Navedena prednost se odnosi ponajprije na stručno vodstvo iz središnjice uz pretpostavku da će se riješiti administrativnog načina razmišljanja, te osnovnoj jedinici šumarstva, šumariji dati više organizacijske slobode. Ako želimo održati, a u velikome dijelu i popraviti narušene šumske ekosustave koji su takvi postali radi kiselih kiša, klimatskih ekscesa, prevelikog zali vaćanj a u kvalitetni, ali i kvantitetni dio sastojine, težnje za ekonomski zanimljivim monokulturama i dr. šumarskim inžinjerima potrebno je dati pravu stručnu informaciju koja je jasna i provediva. Tu mislimo ponajprije na članke naših znanstvenika kao i na prikaze stranih iskustava koje će Uređivački odbor pomno odabrati. Moramo pri tome znati da su naši šumarski problemi »tanke « drvne zalihe dok su prednosti pripadnost i mješovitost sastojina. U srednjoj Europi koja nam je često bezuvjetan uzor problemi su u monokulturama alohtonih vrsta te prevelik broj divljači. I kod nas kao i u Europi haraju kisele kiše i klimatski ekscesi. Bilo bi vrlo pogrešno slijepo slijediti europsku šumarsku modu što je i najkomotnije. Naše šumsko bogatstvo i šumarska struka imaju svoje prednosti i mane, ali nema mjesta za pretjerane pohvale koje se često čuju. Hrvatsko šumarstvo ima svoje posebnosti, a želimo li biti europski model pred nama je puno posla u vremenu mjerenom desetljećima. »Šumarski list« ima pri tome vrlo značajnu ulogu. Ad. 4. 5. i 6. Dipl. inž. Pavlović, obavještava prisutne da je za ovu točku dnevnog reda objavljeno Izvješće o poslovanju s osnovnim podacima za 1992. godinu, i Izvješće Nadzornog odbora, Financijski plan za 1993. i Program rada za 1993. godinu (prihvaćeno na 25. sjednici UPRAVNOG ODBORA 4. ožujka 1993. godine) u Šumarskom listu broj 3—5/1993. godine. Također je za sve godine u razdoblju od 93.-98. Skupštine objavljena dokumentacija o poslovanju u Šumarskim listovima. Poziva delegate da u tijeku rasprave postave eventualna pitanja, koja se odnose na uvjete i ostvarene rezultate u poslovanju, stručna služba nadamo se dati će potrebne i zadovoljavajuće odgovore. Za 6. točku dnevnog reda primili ste radnu verziju »Osnovne smjernice za izradu Programa rada za 1994. godinu i za naredno razdoblje«. Hrvatsko šumarsko društvo i Šumarska društva programiraju svoje i zajedničke aktivnosti — učvršćuju ciljeve i zadatke na temelju sadržaja i posebnih odredbi STATUTA - Pravila, Zakona i odgovarajućih normi i odluka u skladu dostignuća šumarske i drvnotehnološke znanosti i prakse, te općih (određenih) uvjeta u kojima gradimo još ljepšu i prirodom obogaćenu suvremenu i neovisnu Hrvatsku državu. Programirane zadatke i ciljeve postavljene pred našu struku i HŠD-a moguće je ostvarivati neposrednim angažiranjem šumarskih i drvnotehnoloških inženjera i tehničara (članova) i iz drugih područja zanimanja kroz sve oblike organiziranog djelovanja na određenom prostoru i vremenu. Za što uspješnije organiziranje, za izvršavanje posebnih i zajedničkih zadataka, svakako je potrebno i u praksi i teoriji koristiti velika 59 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 62 <-- 62 --> PDF |
iskustva više šumarskih generacija iz ranijih razdoblja od 1846. godine. Skupštine upravljajući i nadzorni odbor i posebno organizirane radne grupe postizavale su značajne uspjehe, što nam najbolje potvrđuju pisane riječi kroz knjige ZAPISNIKA, IZ ŠUMARSKOG LISTA i drugih publikacija, ispisane na hrvatskom jeziku rukom vrijednih i zaslužnih šumara članova od osnutka Hrvatskoga-slav. šumarskog društva — kroz različite oblike organiziranosti i nazive sve do danas. POLAZNE OSNOVE I SMJERNICE: — Člankom 11. Statuta HŠD-a odred ene su zajedničke osnove za aktivnost HŠD-a i ŠD-a, ukratko ih navodimo: — poticanje stvaralačke inicijative za razvoj šumarstva i prerade drva, — praćenje razvoja znanosti, tehnologije i primjene rezultata istraživanja u praksi, — angažiranje struke u svrhu uspostavljanja i očuvanja skladnog razvoja biljnih zajednica šuma na određenim prostorima, utjecaji na stvaranje potrebnih uvjeta za stručno ospososbljavanje kadrova i racionalno korištenje svih činilaca za unapređenje naših djelatnosti, — stvaranje uvjeta za izdavanje znanstvenih i stručnih knjiga, časopisa i drugih stručnih publikacija, — uspostavljanje i razvijanje suradnje među društvima u zemlji i na međunarodnim relacijama, — organiziranje savjetovanja i drugih stručnih skupova, izložbi u cilju upoznavanja stručne i ukupne javnosti o stvarnim vrijednostima šumarske i drvnotehnološke struke i njenom ukupnom doprinosu u razvoju našeg čovjeka i društva, na ovome tlu. — i druge osnove za izradu programa i određenih zadataka HŠD-a i ŠD-a. Za izradu godišnjih Programa rada svakako treba koristiti dosadašnja iskustva i nove spoznaje — sadržaje iz određene dokumentacije GLASNIKA za šumske pokuse, Šum. fakulteta, RADOVI - Šumarskog instituta Jastrebarsko, ŠUMARSKOG LISTA I RAZVOJNIH PROGRAMA šumarstva i DRVNE INDUSTRIJE te drugih publikacija i dokumenata, koji se odnose na problematiku naših djelatnosti. Bogata riznica pitanja, koja se u današnjim uvjetima postavljaju, a na koja je potrebno znanstveno-stručno i praktično odgovoriti zbog budućnosti, možemo naći najviše u ZAPISNICIMA i OSTALOJ DOKUMENTACIJI HR 60 VATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA I ŠUMARSKIH DRUŠTAVA. Za pisanje Povijesti Hrvatskog šum. društva svakako se mora proširiti istraživanje na određenu dokumentaciju, koja se nalazi u ARHIVAMA države, komore, sindikata, političkih i drugih oblika organiziranosti, pa i kod pojedinaca. Za obilježavanje 150. obljetnice osnivanja HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA (1846.-1996.) i 120 obljetnice izlaženja ŠUMARSKOG LISTA u 1996. godini potrebno je izraditi POSEBNI PROGRAM proslave s određenim zadacima po fazama, pripreme za izradu odgovarajuće dokumentacije tijeka održavanja određenih skupova, izložbi i slično. Do sada je na više sjednica U.O. vođena rasprava o tezama za izradu PROGRAMA. Za ovu svrhu samo ćemo naznačiti važnija područja znanstvenih i stručnih aktivnosti po pojedinim djelatnostima šumarstva i drvne tehnologije u kojima se nalaze pitanja na koja se traže prava najracionalnija rješenja u primjeni. Uloga HŠD-a i ŠD-a u tome poslu može biti vrlo važna, ako se u pravo vrijeme angažiraju objektivne i stručne snage u traženju najboljih rješenja za određene probleme. To su između ostalih ova područja aktivnosti s određenim temama: — Razvojni ciljevi i mjere za njihovo ostvarivanje. Osnovne djelatnosti: — Uređenje šuma — Uzgajanje šuma — Krš — šume... — Zaštita šuma i očuvanje ekosustava — Iskorišćivanje šuma — Sporedni šumski proizvodi — Građevinarstvo u šumarstvu — Sredstva za rad — Lovstvo — Prateće i pomoćne djelatnosti — Komercijalno poslovanje — Informatika, planiranje, organiziranja poduzeća — suradnja, kadrovska politika — Knjigovodstvo i financije — Preustrojstvo i obnova i odnosi iskorištavanja šuma — primarne prerade drva (pilanska proizvodnja, proizvodnja furnira, ploča, parketa i određenih polufinalnih proizvoda. I svako naše šumarsko društvo, prema stvarnim uvjetima na svom području, ima veliki izbor tema za izradu PROGRAMA RADA i izradu operativnih zadataka i realizaciju postavljenih ciljeva. Ad. 7. Predsjedavajući, Adam Pavlović, otvara raspravu o uvodnom izlaganju, izvješćima i ostaloj dokumentaciji koja se odnosi na točke dnevnog reda od 1-6. 1. Prof. dr. Zvonimir Potočić, priložio je »Potsjetnik za diskusiju na 98. Skupštini Hrvatskoga šumarskog društva, koji glasi: Pozvan sam da prisustvujem kao gost-učesnik na 98. Skupštini. Zahvaljujem Upravnom odboru na ovom pozivu, a volio bih da primim sličan poziv i za 100 Skupštinu, i da joj u još dobroj kondiciji i prisustvujem. Dozvolite mi da ovom prilikom iznesem jedan prijedlog za proširenje djelatnosti Društva u slijedećim razdobljima na jedan važan segment koji je nekada bio veoma značajan ali koji je u bivšem društvenom sistemu u ovakvim i sličnim stručnim društvima bio tabu, t.j. nije bio dozvoljen. Taj važan segment djelovanja je zastupanje staleških interesa članova stručnih društava. Taj segment djelovanja treba razvijati i bez obzira što još ne postoji zakon o društvima građana. Predlažem da novi Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva izvadi iz arhive Pravilnike Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i kasnijih šumarskih društava i da nastoji primijeniti sve staleške odredbe adekvatne ovom vremenu, a za koje nema zapreke s obzirom na naš Ustav i ostalo zakonodavstvo. U tom smislu posebno predlažem: 1. Društvo treba da prati i razmatra kadrovsku politiku ne samo u matičnim stručnim organizacijama, nego i u ostalim gdje je nužno da budu zastupljeni šumarski stručnjaci. 2. Šumarski list treba dati određeni prostor za objavljivanje stanja i kretanja šumarskog stručnog kadra; i to: a) da objavi popis i razmještaj stručnog kadra, i to poimence, b) da obavješćuje stručnu javnost o imenovanjima, postavljanjima, premještanjima i unapređivanju, kako je to i prije bilo objavljivano u stručnom listu, Šum. listu. Mnogi stručni kolege su već u mirovini, a da se njihova imena i prezimena ne mogu naći nigdje zabilježena u njihovom stručnom tisku, pa su ostali potpuni anonimci, c) odlazak u mirovinu svakog pojedinog stručnog kolege treba da je zabilježen na odgovarajući način u Šum. listu. 3. U Šum. listu treba objaviti cjelokupnu strulturu organizacije šumarstva |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 63 <-- 63 --> PDF |
(Gospodarstva, šumske uprave, reviri) kao i promjene. 4. Moglo bi se razmisliti i o ostvarivanju Fonda za pomoć ugroženim obiteljima šumarskog kadra. Mišljenja sam, da bi Šum. list time oživio, i da bi uz svoju znanstvenu ulogu ispunjavao i svoju stručno-stalešku ulogu. Takva bi njegova orijentacija pridonijela okupljanju šumarskih stručnjaka u jače stručno-staleško društvo sa snažnijim utjecajem i na kadrovsku politiku (npr. stručno školstvo) a i na opću šumarsku politiku. 2. Dr. Juraj Medvedović, prihvaćam izvješća u potpunosti. Predlažem da se u Program rada na adekvatan način uključe aktivnosti Kluba šumara — izumitelja. Iako je u izvješću o radu HŠD-a spomenuto sudjelovanje s dva eksponata našeg kluba na sajmu šumarstva i drvne industrije u Klagenfurtu, želim naglasiti da naši pojedini članovi rade na poslovima kategorije izumitelja i nadam se da ćemo već u 1994. godini s više izuma biti prisutni u stručnom djelovanju. Svakako vas pozivam u naš klub, kako bi doprinjeli da više koristimo naše potencijale u području izumiteljstva. 3. Dipl. inž. Oskar Piškorić, podržavam prijedloge prof. dr. Z. Potočića. Ono što je objavljeno ostaje za sve buduće generacije, a drugo je za uvijek izgubljeno. Danas imamo vrlo povoljne uvjete, konačno imamo tako organizirano jedinstveno šumarstvo, da je to moguće provesti. Važno je da nam društva na terenu dobro rade. Također prihvaćam prijedloge u vezi denacionalizacije i treba formulirati još jasnije naše stavove, koji će osigurati rješenja u zakonu, kojima će biti osigurano racionalno gospodarenje šumama. 4. Mr. Nikola Šegedi, predlaže da se u program rada, uključe zadaci na izradi šumarske bibliografije. Napravio sam do sada više od 2.000 naslova za određeni broj godišta Šum. lista po autorima. Taj rad predao bi HŠD-u kada se na tome bude radilo. 5. Dipl. inž. Pavle Vojt, ukupno ŠD Zagreb ima 340 članova, a najaktivnija su u sekciji umirovljenika. Redovno se praktično svakoga četvrtka informiramo o aktualnim stručnim i općim pitanjima. Predavanja, ekskurzije povremeno organiziramo, a već sada obavljamo pripreme za ispraćaj stare godine. Smatramo da nas treba obavještavati o posebnim aktivnostima — savjetovanjima i si., jer smatramo da bi naše sudjelovanje bilo korisno za struku. 6. Dipl. ing. Stanko Tomaševski, potrebno je smišljeno raditi na prikazivanju naših šumarskih i drvnotehnoloških vrijednosti, ali ne samo u okvirima naše struke. Mi imamo što predstaviti iz naše bogate šumarke prošlosti zbog budućnosti, a to treba programima rada odrediti, što bi značilo i obvezati organe HŠD-a i ŠD-a i razumije se nas članove. 7. Dipl. ing. Srećko Vanjković, nisam zato da se vraćaju šume bivšim vlasnicima, jer smo mi uspjeli u najviše slučajeva te šume dovesti u mnogo bolje stanje, nego što su bile prilikom preuzimanja. Trebalo bi više preko medija - radija televizije i tiska upoznati javnost o tome što je to šumarstvo i od kolike je to važnosti za naš narod ako se šumama gospodari na spoznajama znanosti i šumarske struke. Potreban nam je glasnogovornik. Imamo dobre materijalne i opće uvjete za organizaciju promidžbe naše struke. Svakako bi trebalo označiti odgovarajućim natpisom naš Šumarski dom, kako bi svaki prolaznik to zapazio, na određeni način ugodno se iznenadio o postojanju tako vrijednog šumarskog, a istovremeno i hrvatskog vrijednog nacionalnog spomenika kulture. 8. Prof. dr. Božidar Petrić , osjećam potrebu da se na ovome skupu u ime Izdavačkog savjeta i uređivačkog odbora znanstveno-stručnog časopisa »Drvna industrija« zahvalim svima onima, koji su omogućili i u ovim okolnostima tiskanje. Časopis Drvna industrija, izlazi 4 puta godišnje. Jedan trobroj prema ugovoru sufinancira HŠD-o, kao suizdavač. 9. Dipl. inž. Nadan Sirotić, izražava nezadovoljstvo što se pozivi za određena stručna savjetovanja ne upućuju na adresu Društva, i predlaže da se u buduće šalju odgovarajuće obavijesti. Na konstataciji da se smanjuje članstvo, iz publike se čuo odgovor da je određeni broj članova ŠD višak na onoj drugoj strani. 10. Dipl. inž. Slavko Šarčević, imamo puno teškoća za organizirano djelovanje društva, no nadamo se i znamo da je pred nama novo razdoblje u kojemu ćemo raditi bolje i više nego što je to bilo u onim vremenima kada su nam drugi određivali sadržaj i okvire. Mi uspješno programiramo zajedničke aktivnosti naših članova i šumarske i drvnotehnološke struke. Moram priznati da me ove izložene slike našeg kolege dipl. inž. Karla Posavca oduševljavaju, a sretan sam što kroz to vidim da se podržavaju oni naši članovi, koji uz stručni svoj rad daju veliki doprinos i našoj općoj kulturi i ukupnom napretku. Svi mi i svako u svojoj sredini treba njegovati te posebne sposobnosti i vrijednosti svakog našeg člana. 11. Dipl. inž. Josip Dundović, »Štovani gospodine predsjedniče, štovano predsjedništvo, cijenjene kolegice i kolege, žao mi je da ovoj 98. Izbornoj skupštini Hrvatskog šumarskog društva nije prisutan veći broj šumarskih stručnjaka iz šumarskih društava, no, nadam se da će novi Upravni odbor uspješno obaviti predloženi program rada. Budući da je u prethodnoj raspravi bilo postavljeno nekoliko pitanja u svezi: — ustrojstva, stanja, promidžbe i pretvorbe Javnog poduzeća »Hrvatske šume «, p.o. Zagreb, — odnosa »Hrvatskih šuma« i hrvatske drvne industrije, i — organizacije »Hrvatskih šuma« i potrebe podešavanju s županijskim ustrojstvom, obrazi ažem: 1. Javno poduzeće »Hrvatske šume« osnovao je Sabor Republike Hrvatske od 300 OOUR-a i počelo se s radom 1. siječnja 1991. godine. Sastoji se od novoosnovane Direkcije u Zagrebu, 15 Uprava šuma, 168 šumarija i 35 radnih jedinica neophodnih u procesu radova u šumi. Ovakva organizacija državnih šuma vrlo je bliska ustrojstvu državnih šuma u zemljama srednje i zapadne Europe (Austrijske savezne šume, na primjer). Ovakvom organizacijom omogućeno je: a) jedinstveno gospodarenje državnim šumama, što omogućava ravnopravan razvoj šumarstva na području cijele Republike Hrvatske, ulaže se u podizanje šuma u nešumovitim i krškim područjima, b) osigurana je stručna i materijalna pomoć za razvoj privatnih šuma, koje su po drvnoj pričuvi i strukturi znatno iza državnih šuma i među lošijima u Europi, c) lakše se rješavaju problemi vezani za sezonski karakter radova u šumarstvu i izvanredne situacije (velika sušenja i integralna zaštita šuma), d) učinkovitije će se sanirati posljedice ratnih razaranja i devastacija šuma, e) veća je mogućnost stručnog i financijskog nadzora nad gospodarenjem šuma u kritičnim razdobljima nakon stvaranja nove države i ratnih razaranja, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 64 <-- 64 --> PDF |
f) suradnja sa Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom radi primjene znanstvenih dostignuća u gospodarenju šumama je brža i učinkovitija. Sigurno da ovakvo ustrojstvo »Hrvatskih šuma« ima i negativnosti, no, one su prije svega posljedica subjektivnih slabosti i privikavanja na novu organizaciju (u posljednjih pedeset godina bilo je desetak reorganizacija u šumarstvu Hrvatske, što je nedopustivo), timskim radom riješiti će ih poslovodstvo i Upravni odbor Poduzeća. Proces obavljanja poslova putem poduzetnika je intenzivniji što govori o tržišnoj otvorenosti »Hrvatskih šuma«, tako na primjer poduzetnici u 1993. godini obavljaju 45% radova na uzgajanju i zaštiti šuma, 31% na sječi i izradi, 41% radova na privlačenju, 31% radova na prijevozu drva (slično kao i u razvijenim zemljama Europe i svijeta). Za sedam RJ nešumarskih djelatnosti napravljeni su elaborati i u dogovoru s Vladinim uredom za ekonomiku i restruktuiranje javnih poduzeća ide se u pretvorbu. Što se tiče izdavačke djelatnosti i promidžbe »Hrvatskih šuma« navesti ću samo značajnije: uoči Božića 1992. godine izašla je iz tiska monografija »ŠUME U HRVATSKOJ«, u studenom 1993. godine predstavljene su »ČETINJAČE« — drugo prošireno izdanje akademika Mirka Vidakovića, a za Božić 1993. izaći će iz tiska ljetopis »HRVATSKE ŠUME - 93« (u slici, riječi i broju). Na II. programu Radio Zagreba svake subote od 8 do 10 sati predstavlja se javnosti po jedna Uprava šuma. Donesena je šumskogospodarska osnova područja Hrvatske (1991 — 1995) i Program razvoja (1991-2025). 2. Odnosi »Hrvatskih šuma« i hrvatske drvne industrije od iznimne su važnosti za gospodarstvo Hrvatske. Izvoz ovog kompleksa u 1993. godini iznosit će gotovo 500 milijuna USD. No, poslovni odnosi su u ovom trenutku opterećeni brojnim problemima, koji proizlaze iz velikih dugovanja (30 milijuna DEM), predimenzioniranosti kapaciteta primarne prerade (2 do 2,5 puta veći od sječivog etata). 3. Smatram da organizaciju »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb ne treba hitnije mijenjati (u smislu ustrojstva novih uprava šuma), niti podešavati županijskom ustroju Republike Hrvatske, jer za to momentalno nema nikakvih društvenih ni gospodarskih opravdanja. Određene subjektivne slabosti koje su prisutne, otklonit će se unutar ovakove organizacije. Inače smatram da je suradnja »Hrvatskih šuma« s predstavnicima županija vrlo korektna što omogućava usklađivanje programa razvoja županija s programom razvoja Poduzeća (u dijelu koji se odnosi na šumarstvo, bez obzira na sjedište uprave šuma). Predsjedavajući se zahvalio na sudjelovanju u raspravi i najavljenoj još boljoj suradnji. 12. Dipl. inž. Marijan Hofer, naš direktor imao je takve obveze koje nije mogao otkazati, pa mi dozvolite da na određeni način dam naš prilog za zaključke, jer smatramo da se putem aktivnosti stručno-staleške organizacije može bitno utjecati na primjenu suvremenijih tehnoloških rješenja a i u razvoju boljeg korištenja sirovinskog potencijala, a u interesu šumarstva i proizvodnje za koju je presudna vrsta, količina i kvaliteta sirovine — drva u našem slučaju. Drvna industrija i ovim uvjetima uspješno je rješila niz pitanja koja su značila konkretnu proizvodnju zahvaljujući neposrednom pozitivnom odnosu na relaciji šumarstvo — proizvodnja u preradi drva i zajednički postavljenim ciljevima. Ta iskustva treba maksimalno koristiti za uspostavljanje i razvijanje takvih poslovnih odnosa, koji će osigurati još racionalnije korištenje sirovinskog potencijala i izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju, koja će zadovoljiti najzahtjevnije potrebe svjetskog tržišta. Realno je očekivati pozitivne rezultate jer za to postoje svi preduvjeti — naši ljudi i postojanje drvne mase hrasta, bukve, jasena... Naglašava da iako ovo nije skup poslovnih ljudi ipak želi iznijeti kako je zbog načina formiranja cijena oblovine (trupaca...) i promjene uvjeta plaćanja, došlo do ozbiljnih problema - teškoća u redovnoj proizvodnji i drvnoj industriji - što je negativno utjecalo i na međusobne odnose na relaciji šumarstvo - prerada drva. U zaključke ove Skupštine neka se ugradi obveza članova — izvršnih organa HŠD-a da zajednički pristupe izradi strategije razvoja proizvodnih kapaciteta na bazi sirovinskog potencijala i općih uvjeta i zajedničkih interesa. Predsjedavajući, konstatira da je rasprava zaključena i predlaže donošenje odluke o prihvaćanju uvodnog izlaganja, Izvješćaja pod točkom 2, 3, 4 i 5. i osnovne smjernice za izradu Programa rada za 1994. g. i naredno razdoblje, pod točkom 6. dnevnog reda i davanju razrješnice Upravnom odboru i Nadzornom odboru. Prijedlog je prihvaćen od svih delegata. Ad. 8. Predsjednik kandidacijske — izborne komisije Ivan Dukić ukratko obrazlaže prijedlog za izbor članova Upravnog odbora i Nadzornog odbora i to: UPRAVNI ODBOR 1. Mr. Darko Beuk, Vinkovci 2. Prof. dr. Mladen Figurić, Zagreb 3. Dr. Joso Gračan, Zagreb 4. Tomica Lešković, dipl. inž., Požega 5. Božidar Longin, dipl. inž., Split 6. Prof. dr. Slavko Matić, Zagreb 7. Adam Pavlović, dipl. inž., Slav. Brod 8. Ivan Pentek, dipl. inž., Buzet 9. Željko Perković, dipl. inž., Delnice 10. Prof. dr. Branimir Prpić, Zagreb 11. Zvonko Rožić, dipl. inž., Sisak 12. Tomislav Starcević, dipl. inž., Vrbovec 13. Nadan Sirotić, dipl. inž., Zagreb 14. Mr. Ivan Wolf, Bjelovar 15. Prof. dr. Joso Vukelić, Zagreb NADZORNI ODBOR 1. Slavko Šarčević, dipl. inž., Vinkovci 2. Valerija Vukelić, dipl. inž., Delnice 3. Vlado Špoljarić, dipl. inž., Zagreb Zamjenici 1. Mr. Božidar Pleše, Delnice 2. Darko Fekeža, dipl. inž., Senj 3. Ladislav Jursik, dipl. inž., Vinkovci Prijedlog je prihvaćen od svih delegata, a jedan uzvanik iz drvne industrije bio je protiv. Prof. dr. Slavko Matić, zahvalio se u ime izabranih članova U.O. i N.O. i s nekoliko rečenica zahvalio se dosadašnjem Upravnom odboru na uspješnom radu u proteklom razdoblju i obećao da će se još više potruditi, kako bi opravdali povjerenje delegata i članova HŠD-a. Posebno se zahvalio dipl. inž. Adamu Pavloviću čovjeku iz prakse s terena koji je svojom kvalitetom stručnjaka šumara dokazao da može uspješno i pod vrlo nepovoljnim uvjetima obaviti vrlo složene zadatke. Nije mu bilo jednostavno dolaziti iz Slav. Broda do Zagreba i tada kada su |