DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 52 <-- 52 --> PDF |
okviru IUFRO održanog u Washingtonu 1969. U dosadašnjim istraživanjima došao je do zaključka, da »europski ariš u cijelosti nije ugrožen ali postoji opasnost gubitka gena za neke regionalne populacije (npr. ariš u Sudetskom području, u Poljskoj i dr.);« postoje i pozitivne perspektive hibrizacije, posebno meduvrsne između Larix decidua i L. leptolepis. Popis literature do- Alojzije Frković siže 197 jedinica od čega 24 su autorske tj. J. Šindelafa. Od hrvatskih autor a navedeni su J. Gračan (Šum. list 1973), M. Vidaković (Topola 1958. s Jurkovićem i Šum. list 1959.) i F. Mrva (Gozdarski vestnik, 1977.). D. Kovačić je, koristeći podatke D. Klepc a izmjere četiriju stabala (obične jele, smreke, alepskog bora i bo- BIBLIOGRAFIJJA AA Lovačko-ribarskog vjesnik esnika aa 1892-1991 Zagreb, 1993. »Bibliografije su, uz ostalo, dragocjen i neophodan izvor i putokaz za nužno upoznavanje i korištenje svega onoga što su već drugi utvrdili i objavili u određenoj oblasti« konstatacija je prof. dr. Stjepna Bertovića.1 Bertović je nesumnjivo imao pred očima istraživače i znanstvene radnike, ali bibliografija može biti i zanimljivo štivo i za svakog drugog čitatelja. Za svakog onog koji osjeća potrebu da nešto više sazna bilo iz svoje struke bilo u težnji proširenja općeg znanja. Zašto? Zato što se u bibliografijama nalaze odgovori ne samo o onome što je o nečemu objavljeno nego i kada i koliko u pojedinim granama neke djelatnosti; nalaze se odgovori tko su autori i dr. To vrijedi i za netom objavljenu Frkovićevu bibliografiju Lovačkog vjesnika, pa i više. Više zbog jednog od uvodnih tekstova knjige »Bibliografija Lovačko-ribarskog vjesnika 1892-1991.« Tekst poput »Lovačko-ribarski vjesnik — izlaženje dugo 100 godina« nije neophodan u jednoj bibliografiji, ali se Frkoviću tijekom sređivanja bibliografskih jedinica nametnula ideja, da esejistički prikaže i povijest tog časopisa, da prikaže i ono što sam popis bibliografskih jedinica ne može dati a to je pogled u povijest osnivača Lovačko-ribarskog vjesnika, »Prvog obćega hrvat " Šumarska enciklopedija. II. izdanje, 1. knjiga. skog družtva za gojenje lova i ribarstva «, pa i prvi broj današnjega Lovačkog vjesnika i nosi naslov »Viestnik Prvog obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva«. Slijede kratke biografije svih »deset urednika u 100 godina«, pa se u stanovitoj mjeri može odrediti i fizionomija uređivanja pojedinih urednika. Dakako da pri tome treba imati na umu, da politika uređivanja ne ovisi samo o uredniku nego i od drugih činitelja, od zahtijeva vlasnika lista i općih uvjeta do odaziva pojedinaca na suradnju. O tome svjedoči tekst pod naslovom »O nazivu i izgledu časopisa, učestalosti izlaženja i opsegu«. U »Riječi nakladnika«, Ivan Tuškan, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, i Ognjen Krajačić, predsjednik Hrvatskog društva za gajenja lova i ribolova, između ostalog kažu: »Na stranicama Lovačkog vjesnika našli su mjesto prilozi preko 2.300 stručno najdotjeranijih ljudi, od sveučilišnih profesora, uglednih prirodoslovaca, liječnika, pravnika i šumara, pa do priloga tzv. malih ljudi, njihovih zapažanja i iskustva na samom terenu, iz lovišta, njihovih želja, briga, uspjeha ali i neuspjeha «. Iz »Riječi nakladnika« saznajemo i da »stotinu godina Lovačkog vjesnika, trećeg lista te vrste u Europi, a vjerojatno i u svijetu, i lovstvo ovih rovca) dokazao, da »Levakovićeva funkcija rasta i iz nje izvedene formule za analizu godišnjeg tečajnog i prosječnog prirasta ... mogu poslužiti kao pouzdan i vrlo precizan instrument u numeričkom bonitiranju šuma i definiranju budućeg modela referentne sastojine«. Danas je to računanje olakšano i ubrzano korišćenjem elektroničkog računa ´a-Oskar Piškorić naših hrvatskih prostora barem u tom segmentu pisane lovačke riječi, svrstava u sam europski vrh«. Saznajemo, da je Lovački savez izdao preko 50 knjiga u nakladi od preko 300.000 primjeraka, a »sve idejom ili iz pera nakladnika i suradnika Lovačkog vjesnika«. Današnji Lovački vjesnik bio je do 1948. godine Lovačko-ribarski, pa su i bibliografske jedinice podijeljene na područje lovstva i područje ribarstva. O lovstvu je registrirano 11250 jedinica (naslova) razvrstanih u 18 skupina i 34 podskupine, a u ribarstvu registrirano je 449 jedinica razvrstanih u osam skupina i četiri podskupine. Nabrajanje skupina i podskupina značilo bi prepisati tri stranice sadržaja (kazala bibliografskog teksta) te zbog toga samo navodimo, da je izdvojeno pojedinačno 14 vrsta dlakave divljači i 10 pernate, dok su u podskupini »ostale vrste« 26 drugih vrsta dlakavaca, a u podskupini zaštićene vrste ptica daljnjih dvadesetak vrsta. Broj riba o kojima je pisano iznosi dvadesetak, što riječnih, što morskih. Dio knjige Bibliografija sadrži i popis autora, podijeljenih na one iz lovstva i na one iz ribarstva. Popis autora omogućuje uvid, koliko je pojedini pisac prisutan u Lov. vjesniku i o čemu je pisao. Naime, svaka bibliografska jedinica ima svoj broj, a tih je, kako je |