DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— Kojim mjerama i za koliko se može povećati prosječna godišnja produkcija sastojina hrasta lužnjaka. ltd. tj. za ostalo treba koristiti izvorne tekstove u ovom broju Radova. 2. Ostale teme: — Uspijevanje domaćih i stranih vrsta četinjača u mladim kulturama na području bujadnica i vriština Hrvatske (Orlić, S. i Ocvirk, M.). — Kulturne i tehnogenetske promjene stanja šumskih tala zagrebačkog područja (Martinović, J.). — Novi rezultati istraživanja o utjecaju imisija na šumske ekosustave Hrvatske (Komlenović, N. i Rastov ski, P.). — Proizvodnja šumskih sadnica primjenom novih metoda i uzgoja (uz ko- Izborom prof. dra Aleksandra Ugrenović a za člana Jugoslavenske (zapravo hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti, i šumarstvo nalazi mjesto u najvišoj znanstvenoj ustanovi. Osnovan je Institut za eksperimentalno šumarstvo u kojeg prelaze stručni radnici 1951. godine likvidiranog Saveznog instituta za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, i pokreće se u publikaciji Anali za šumarstvo. Do sada je izdano 18 godišta Anala od kojih su prva bila opsežnog volumena, s više radova, a kasnije izlaze s po dva rada godišnje, svaki rad kao poseban svezak. U godini 1990. izdan je br. 16 s radovima: 16/1 Tomović , Zoran: Osjetljivost hibrida topola iz sekcije Aigeiros na Dotchichiza populea Sacc. et Br. 16/2 Vukelić, Joso: Prilog istraživanjima fitocenoze hrasta kitnjaka i crnog grahora (Lathyro-Quercetum peiraeae Horv. /1938/ 1958) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U godini 1991. objavljeno je pod br. 17/1 Vidaković, Mirko & Borzan, Zelimir: Uspijevanje nekih meduvrsnih hibrida borova uzgojenih iz sjemena i zakorjenjivanjem reznica, i Br. 17/2 Halambek, Marija: Varijabilnost gljive Chryphonectria parasi rišćenje) mineralnih gnojiva (Rastov ski, i Komlenović, N.). - Hidropedološka istraživanja kao potpora izboru vrsta šumskog drveća za pošumljavanje plavljene zavale krškog (kraškog) polja Mali lug u Gorskom kotaru (Mayer, B. i Bušić G.).2> — Proces osnivanja šumskog hidropedološkog informacijskog sustava (ŠHPIS) na osnovi monitoringa podzemnih i površinskih voda u Kupčini, Varoškom lugu, Česmi i Turopoljskom lugu (Mayer, B.). - Utjecaj ozljeda stabala na neke njihove fenotipske osobitosti (Krznar, A. et al.). — Utjecaj strukture šumskog goriva na vjerojatnost pojave i razvoj požara u sastojcima alepskog bora (B i 1 a n džija, Jela i Lindić, V.). ANNALES FORESTALES ANALI ZA ŠUMARSTVO Vol. 16, 17. i 18. tica (Murr.) Barr. uzročnika raka kore pitomog kestena (Castanea sativa Mili.). S godinom 1992. datumirani su svesci br. 18/1, Šinderlaf, Jiff: Genetika i oplemenjivanje europskog ariša (Larix decidua Mili.) i Br. 18/2, Klepac, Dušan i Kovačić, Đuro: Još jedna mogućnost primjene jednadžbi funkcija rasta. Ovaj rad objavljen je na hrvatskom jeziku, a svi prethodni na engleskom sa sažetkom na hrvatskom jeziku. Osjetljivost topola iz sekcije Aigeiros na oboljenje kore koje izaziva Dot hichiza populea Sacc. et Br. Tomović je ispitivao na potomstvu hibrida P. deltoides x P. deltoides, P. deltoides x P. euramericana i P. deltoides spontane oplodnje. Ispitivanja su pokazala, da se unutar familije potomstva javlja vrlo osjetljiva i praktično otporna varijanta na D. populea. »Naročito visoke genetske dobiti mogu se očekivati unutar familija potomstva iz hibridne kombinacije P. deltoides x P. x euramericana« konstatacija je autora. Sastojine hrasta kitnjaka i crnog grahora — varijanta s vlasuljom na Kalniku - Vukeli ć je utvrdio na nadmorskoj visini od 350 do 550 metara na suhim i izloženim glavicama i hrptovima te — Prikaz metode za utvrđivanje i praćenje promjena u šumskim staništima, nastale uporabom u turističke i rekreacijske svrhe (Dolenec , Stela, Krznar, Ankica i Vuletić, Dijana). — Zaštita sadnica šumskog drveća polipropilenskim štitnicima (Liović, B.). — Uspijevanje europskog ariša (Larix decidua Mili.) u plantaži Jara3´ (Ocvirek, M.). — Proizvodnja šumskog sadnog materijala u rasadniku Šumarskog instituta (Orešković, Z. et al.). — Pojava odgođene inkopatibilnosti cjepova u nekim sjemenskim planta2) U naslovima članka riječ u zagradi dodao O.P. 3> Ta se plantaža površine 5,6 ha nalazi u Šumariji Sokolovac. strmim padinama. Ta je fitocenoza »na Kalniku vrlo stabilna i zaštitnog je karaktera «. Istraživanja Vidaković-Borzana pokazala su, da je »hibridizacija između crnog bora (P. nigra Arn.J i običnog bora (P. sylvestris L.J jako otežana uslijed skoro potpune inkompatibilnosti. «. Koristeći, međutim, za među vrsnu hibridizaciju roditeljske parove koji su pokazivali specifičnu sklonost križanju uspjelo se dobiti određeni broj F] hibrida Pinus x nigrosylvis Vid., koji se daje vegetativno, reznicama, razmnažati. Pokusna komparativna sadnja crnog, običnog bora i hibrida osnovana je na području Arboretuma Lisičine.* Istraživanja Marije Halambe k pokazala su, »da u našim šumama pitomog kestena postoje hipovirulentni sojevi, koji zbog svojih svojstava transmisije hipovirulentnog faktora u virulentne sojeve predstavljaju potencijalnu mogućnost za suzbijanje raka kore pitomog kestena«. Jifi Šindelaf — iz Šumarskog instituta Jilovište Strnadi, Češka — radi na oplemenjivanju europskog ariša u sklopu zaključaka skupa o šumarskoj genetici u Stockholmu 1963. i skupa o oplemenjivanju šumskog drveća u * Da li je što nakon ratnog vihora u onom području ostalo? 49 |