DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Sastavni dio Ljetopisa su i tri karte:
Informatičkog sustava »Hrvatskih šuma
«, područja pojedinih Uprava i karta
sjedišta Uprava šuma. Šumarija Pag
prema karti nalazi se u sklopu Uprave
šuma, i Županije Gospić, a prema Imeniku
uprava, šumarija i radnih jedinica
u sklopu Uprave Senj!


Valja naglasiti, da se u Ljetopisu nalazi
bolja diferencijacija uzgojnih oblika
nego u monografija »Hrvatske šume«.
Naime, u Ljetopisu nalaze se podaci o
površinama šuma sjemenjača, panjača,
šikara, makija, gariga te, ukupno, kultura
i plantaža kako u posjedu JP »Hrvatske
šume« tako i ostalih kategorija
vlasnika.


Podaci »o šumskom zemljištu s obzirom
na obraslost« podijeljeni su na
obraslo, neplodno, neobraslo-neproizvodno
i na neobraslo-proizvodno.
Međutim postoje i površine obrasle,
prema terenskim uvjetima i potpunosti,
ali s kojih se površina ne može očekivati
drvna masa za iskorišćivanje nego
imaju, recimo, ekološku vrijednost od-


Ovaj dvobroj je knjiga od 310 stranica.
To svjedoči da se o rezultatima istraživanja
brojnih projekata, bilo kao
prethodnim bilo kao konačnim, može
i javno položiti račun. To je omogućeno
i stoga, što »Hrvatske šume« neprekidno
ulažu, uz dio koji obvezno izdvajaju
u proračun, i dodatna sredstva
(naglasio O.P.) od 0,5% ukupnog prihoda,
odnosno 1,9% od dohotka u tekućoj
godini za istraživački rad.«1´


Ovaj svezak Radova sadrži 14 izvornih
znanstvenih članaka, 4 priopćenja,
2 pregledna, 4 stručna članka i dva izlaganja
sa skupova. Od ukupnog broja
članaka u 12 je tema hrast lužnjak.


1.
Rezultati o istraživanjima u vezi s
hrastom lužnjakom su:


— Gljive razarači drveta kao uzročnici
propadanja hrasta lužnjaka (Ha lambek,
Marija, Novak-Agbaba,
Sanja i Dubravac, Tomislav),
— Značenje pepelnice (Microsphaera
alphioides Grif. et Maubl) u procesu
sušenja hrastovih šuma i njeno suzbija"
LJETOPIS »HRVATSKE ŠUME« str. 18.


nosno postignuta je nekadašnja težnja
»ozelenjavanja golog krša«. Izdvajanjem
takovih površina vjerojatno će
smanjiti »obraslu površinu«. Time bi se
i statistički podatak o tečajnom godišnjem
prirastu za državne šume od 6
nrVha´ bio bliži stvarnom prirastu. Dodajmo
da, npr., tečajni godišnji prirast
u austrijskih gospodarskih šuma iznosi
9,9 m3/ha.2


Već sam svojedobno upozorio,3 da
podaci o »jednostavnoj reprodukciji«
nisu potpuni. Naime u tim podacima
ne nalaze se površine koje se »jednostavno
reproduciraju« oplodnim i prebornim
sječama. To je posebno značajno
za javnost u kojoj se povremeno,
pa i u utjecajnim krugovima, govori da
»šumari samo sijeku a ne pošumljuju«.
Dodatkom pomlađenih površina kako
oplodnom tako i prebornom sječom
bitno će promijeniti sliku o brizi za »očuvanje
naših šuma«.


Ljetopis je tiskan u revijalnom formatu
s naslovnom stranicom šume i
foto-vinjetom Hrvatskog šumarskog do


RADOVI
Šumarskog instituta Jastrebarsko
Vol. 28. Br. 1-2/1993.
Jastrebarsko, 1993.


nje (Novak-Agbaba, S. i Halambek,
M.),


— Pokus provencincija hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) u Hrvatskoj
(Gračan, J. i Perić, Z.),
- Analiza nekih kvalitativnih osobina
sjemena hrasta lužnjaka iz sjemenskih
sastojina u Hrvatskoj (Gradeč ki,
Marija, Poštenjak, K. i Topolovec,
V.),
— Prirasno-prihodne tablice hrasta
lužnjaka u šumamam vlažnog tipa (B e zak,
K., Krejči, V. i Krznar, A.),
- Regresijski model za procjenu volumena
sastojina hrasta lužnjaka {Quercus
robur L.) na aerosnimkama (Kušan,
V. i Krejči, V.),
- Ovisnost promjera horizontalne
projekcije krošanja hrasta lužnjaka o
totalnim visinama stabala pojedinih
dobnih razreda ekološko-gospodarskog
tipa II-G-10 (Carpino-betuli quercetum
/AnićV emend. Rauš 1969) (Dubra vac,
T. Krejči, V.),
— Praćenje depozicije taloženih tvari
u zajednici hrasta lužnjaka i običnog
graba na području uprave šuma Bjelovar
(Vrbek, B.),
ma, sjedišta i Direkcije JP »Hrvatske
šume«. Tekst je dopunjen sa šezdesetak
fotografija, uključujući i skupnu sliku
Upravnog odbora. Čini mi se, da nije
potrebno navesti, da je cijeli grafički,
kartografski i slikovni materijal tiskan
u boji, a efektnost pojačava fini bezdrvni
papir.


Sve u svemu, Ljetopis je vrijedna dokumentarna
publikacija, posebno imajući
u vidu čitatelje budućih vremena.
Ipak, k podatku, da su »Hrvatske šume
« proglašene javnim poduzećem 1.
listopada 1991. godine a od »posebnog
značenja za obranu Hrvatske« 28. siječnja
1993. godine dodajmo, da su
osnovane krajem 1990. godine a počele
kao organizacije djelovati od 1. siječnja
1991. godine.


Oskar Piškorić


!) Monografija Šume u Hrvatskoj str. 149.


2) Oesterreichische Forstzeitung, 1993. br. 4..
str. 22.


3) Šumarski list, 1992. str. 476.


— Istraživanje nekih činitelja koji
utječu na urod žira hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) (Harapin, M.),
— Obnova sastojina hrasta lužnjaka
oštećenih od srneće divljači (Krejči,
V., Viličić, V.),
— Pojava i štetnost hrastovih osa šišarica
u našim šumamam (Matošević,
Dinka),
— Prikaz programa i prvih rezultata
istraživanja plodonošenja hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.) u različitim
stupnjevima krošnje (Littvay, T. et
al.).
Ovom popisu članaka dopuna samo
s nekoliko rezultata:


— Uzročnici truleža na stojećim stablima
hrasta lužnjaka i graba pretežno
su u vezi s ozljedama kako na bazi
stabala tako i na deblu i na granama.
— Odgovor na pitanje, kada tretirati
sastojine u slučaju napada pepelnice.
— Uočeno je i blago opadanje postotka
klijavosti - vitaliteta sjemena
početkom osamdesetih godina pa nadalje,
što je vrlo vjerojatno posljedica narušenog
vitaliteta sastojina.