DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*432.9:56.001/2 (497.13) Šumarski list CXVIII (1994) 3 OŠTEĆENOST KROŠANJA GLAVNIH VRSTA DRVEĆA U HRVATSKOJ U ODNOSU NA RADIJALNE PRIRASTE KRONENVERLICHTUNG DER HAUPTBAUMARTEN KROATIENS IM VERGLEICH MIT RADIALZUWACHS Branimir PRPIĆ, Zvonko SELETKOVIĆ i Milan IVKOV* SAŽETAK: Radijalni prirasti obične jele, hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i obične bukve u sastojinama uz točke bioindikacijske mreže uspoređeni su s jakim oštećenjem krošanja i depozicijom olova u Of i Ah horizontima kao i aciditetom iz istih uzoraka. Radijalni prirasti pokazali su trend opadanja prije vanjskih znakova oštećenosti krošanja. Ustanovljena je veza između radijalnih prirasta i jake oštećenosti krošanja dok u odnosu na količine olova nije utvrđena. Ključne riječi: Propadanje šuma, radijalni prirasti, jaka oštećenost krošanja depozicija olova, aciditet tla. UVOD Danas se pouzdano zna da kemijsko opterećenje dine u godinu sve izraženija. Naročito su pogođene zraka, vode i tla industrijskom polucijom, prometom, bukovo-jelove šume Dinarskoga gorja i nizinske šume urbanizacijom i ostalim djelatnostima industrijske civihrasta lužnjaka u Posavini i Podravini. Tako je hrast lizacije nepovoljno utječe na šumske ekosustave. Kada lužnjak nepovratno oštećen 28%, a obična jela 73% se ovaj nepovoljni utjecaj otpada pojavljuje zajedno s (stupnjevi oštećenosti od 2—4). klimatskim ekscesima te pod nepovoljnim utjecajem U našim istraživanjima analiziramo širine godova reljefa, geološke podloge, tla i hidroloških promjena odnosno tijek radijalnoga prirasta kod glavnih vrsta u šumskim sastojinama se pojavljuju vrlo značajna ošte šumskoga drveća, a rezultate uspoređujemo s količi ćenja drveća koja ugrožavaju sirovinsku i ekološku nom olova u Of i Ah horizontima tala, koristeći pri funkciju šume. tome metodu mikrostaništa (Glava č et al. 1970) i s Pojava propadanja šuma u Hrvatskoj postaje iz go-oštećenošću krošnje. METODA RADA U istraživanjima smo koristili bioindikacijsku mrežu medunca {Quercus pubescens Willd.), od 201 stabala 16x16 km i to njen dostupni dio u Republici Hrvatskoj obične jele Abies alba Mill.) i od 45 stabala alepskog koji nije okupiran od srpskih pobunjenika. Tako smo bora (Pinus halepensis Mili.). obuhvatili oko 60% površine šuma u Hrvatskoj. IstraStabla su birana u točci bioindikacijske mreže i u živanjima su obuhvaćene 54 točke bioindikacijske mrenjenoj bližoj okolici, tako da su iz svakoga debljinskog že. U svakoj točci uzeti su Presslerovim svrdlom izvrći stupnja uzeta po dva do tri uzorka. S obzirom na one vrste drveća koja je prevladavala svojim učešćem stupanj oštećenosti birana su sva stabla osim suhih ili u sastojini bliže okolice. Izvrći su uzeti od 592 stabla skoro suhih, tako da je dobiven prosjek za svaki lokaobične bukve (Fagus sylvatica L.), od 289 stabala hralitet. Svake godine posijeku se sva ona stabla čije su sta lužnjaka (Quercus robur L.), od 111 stabala hrasta krošnje oštećene više od 80%, pa se uzorci nisu odnokitnjaka (Quercus petraea Liebl.), od 60 stabala hrasta sili na jako oštećena stabla. * Prof. dr. se. Branimir Prpić, izv. prof. dr. se. Zvonko Seletković i mr. se. Milan Ivkov, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Svetošimunska 25, Zagreb. |