DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 45     <-- 45 -->        PDF

OBLJETNICE


NEKOLIKO ZAPAŽENIH GODIŠNJICA HORVATOVIH ISTRAŽIVANJA,
KARTIRANJA I ZAŠTITE RASLINSTVA U HRVATSKOJ


Godinu 1993. obilježilo je nekoliko
važnih godišnjica iz prošlosti proučavanja
i zaštite biljnoga svijeta, koja je u
Hrvatskoj proveo botaničar prof. dr.
Ivo Horvat , naš začetnik fitosocioloških
istraživanja i kartiranja vegetacije
te jedan između pionira zaštite prirode
u našoj zemlji.1


Više od 70 godina već nas dijeli od
početka (1922) Horvatovih klasičnih
biljnozemljopisnih (fitogeografskih)
proučavanja ličke Plješevice, koja se
smatraju prelomnom točkom i prvijencem
njegovih fitocenoloških radova.2


Za našu botaničku znanost nije manje
značajna 55. godišnjica prvog opisa
fitosociološke škole J. Braun-Blanquet
a i, u tom duhu, prvog iscrpna
opisa glavnih klimaksnih i paraklimaksnih
šumskih zajednica u Hrvatskoj.3 U
ovoj studiji treba osobito istaći Horvatove
postavke o biljnim zajednicama sa
šumsko-gospodarskog gledišta (šumska
tipologija), koje su prihvaćene idejnim
polazištem za suvremeno koncipirana,
i danas vrlo aktualna, tipološka istraživanja
šuma i šumskih stojbina u Hrvatskoj.
4-5


Upravo je prošlo 45 godina, otkako
je Horvat sa suradnicima, g. 1948. započeo
sustavna vegetacijska istraživanja
i detaljna kartiranja u Gorskom kotaru
i Hrvatskom primorju. Zapaženi rezultati
tih radova objavljeni su g. 1962. i
stekli su nepodijeljeno naše i svjetsko
priznanje. Uz ostalo se pokazalo, da


1 Bertović S.: Prof. dr. Ivo Horvat — Životopis,
znanstveni rad i ostavština. Biološki glasnik, 16,
3-4, Zagreb 1963, str. A 13-29.


Horvat I.: O vegetaciji Plješivice u Lici. Geografski
vestnik, 1, Ljubljana 1925, str. 113-123.
(Ibid., počasno izdanje, Narodni šumar, Sarajevo
1961).


3 Horvat I.: Biljnosociološka istraživanja šuma
u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, 6, Zagreb
1938, str. 127-279.


4 Bertović S.: Istraživanje tipova šuma i šumskih
staništa (obrazloženje i prijedlog za provedbu radova
u Hrvatskoj), Šumarski list, 9—10, Zagreb
1961, str. 374-389.


^ Bertović S., Glavač V.: Tipologija šuma. Šumarska
enciklopedija, 3, Zagreb 1987, str.
472-475.


6 Horvat I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske,
sa 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak.
Acta biologica II, Prirodoslovna istraživanja JAZU
30, Zagreb 1962, str. 1-179.


su risnjački izrazito krški reljef, cvjetana
(flora) te visinsko slojenje šumskog
i ostalog raslinstva tipični za visokogorske
i pretplaninske predjele ne
samo u Hrvatskoj nego i cijelom dinarskom
kršu. Na taj zapažen istraživačkokartografski
rad te usporedbu s današnjim
nezadovoljavajućim stanjem i
perspektivom u izradi Vegetacijske
karte Hrvatske7 osvrnut ćemo se u jednom
od slijedećih brojeva našeg časopisa.


Na Horvatov prijedlog i obrazloženje8,
15. rujna 1958., prihvaćen je u
Hrvatskom saboru Zakon o proglašenju
šume Risnjaka nacionalnim parkom.
Prigodnom proslavom (Crni Lug, 16. i


17. IX. 93.) obilježena je 40-godišnjica,
7 Sugar I.: Vegetacijska karta Hrvatske — izrada
i značenje djela. Ekološki glasnik, 1—2, Zagreb
1993/94., str. 44-51.


8 Horvat L: Obrazloženje prijedloga za proglašenje
Risnjaka narodnim parkom. Glasnik biološke
sekcije Hrvatskoga prirodoslovnog društva, II/B,
4-6, 1950-52, Zagreb 1953, str. 209-221.


a Uprava nacionalnog parka Risnjak
priprema i posebnu Spomenicu o tom
događaju.


Prisjetimo se na kraju ovog niza
dojmljivih obljetnica i na onu žalosnu,
da je pred 30 godina, dana 23. IV.
1963., iznenada preminuo prof. dr. Ivo
Horvat.


Postumno, uz veliko zalaganje i pomoć
uglednog ekologa prof. dr. Reinholda
Tiixena, iz Horvatove je ostavštine
priređeno i objavljeno fundamentalno
djelo o vegetaciji jugoistočne Eu


9


rope.


Uz opisana prisjećanja, neka profesoru
Horvatu budu iskazani ... zasluženo
priznanje, duboka zahvalnost i
trajan spomen.


Stjepan Bertović


´ Horvat I., Glavač V., Ellenberg H.: Vegetation
Siidosteuropas, Stuttgart 1974, str. 1-768.


NACIONALNI PARK RISNJAK. Središnji dio sa Schlosser-ovim domom i Velikim
Risnjakom (1528 m) u pozadini.
(snimio B. Hrašovec, siječanj 1984.)




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 46     <-- 46 -->        PDF

VAŽNIJE BILJNE ZAJEDNICE U JUGOZAPADNOJ


I. Horvata i suradnika, izradio S. Bertović)
WICHSTIGSTE PFLANZENGESELLSCHAFTEN SW -
Horvat u Mitarbeitern, verfasst von S. Bertović )


1 Querco — Carpinetum orientalis
2 Seslerio -Ostryetum carpinifoliae
3 Polygalo -Pinetum nigrae
4 Submediteranske kamenjare i livade,


Submediterrane Steintriften und
Wiesengesellschaften
5 Seslerio autumnalis -Fagetum
6 Calamintho — Abieti — Fagetum
7 Blechno -Abietetum
8 Listero -Piceetum excelsae, Calamagrostio


-Abietetum i d r.
9 Kontinentne brdske livade i vrištine,
Kontinentale Bergwiesen u. Heiden
10 Homogyno alpinae -Fagetum


lb 2a


18


1d 2C


HRVATSKOJ (prema vegetacijskim kartama 1:25 000


KROATIENS ( nach Vegetationskarten 1 : 25 000 von I.


11 Lonicero — Pinetum mug hi


12 Zajednice planinskih rudina,


Alpine Rasen - Gesellschaften
13 Lamio orvalae — Fagetum
14 Blechno -Fagetum
15 Erico -Ostryetum carpinifoliae


16 Poljodjelske kulture,
Landwirtschaftliche Kulturen
17 Granica hrvatskoga nacionalnog parka Risnjak,
Grenze des Kroatischen National- Parkes Risnjak
18 Shema vegetacijskih karata sekcije


Sušak (1 : 25 000),
Shema der Vegetationskarten der Sektion
Sušak (1 : 25 000)