DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 45 <-- 45 --> PDF |
OBLJETNICE NEKOLIKO ZAPAŽENIH GODIŠNJICA HORVATOVIH ISTRAŽIVANJA, KARTIRANJA I ZAŠTITE RASLINSTVA U HRVATSKOJ Godinu 1993. obilježilo je nekoliko važnih godišnjica iz prošlosti proučavanja i zaštite biljnoga svijeta, koja je u Hrvatskoj proveo botaničar prof. dr. Ivo Horvat , naš začetnik fitosocioloških istraživanja i kartiranja vegetacije te jedan između pionira zaštite prirode u našoj zemlji.1 Više od 70 godina već nas dijeli od početka (1922) Horvatovih klasičnih biljnozemljopisnih (fitogeografskih) proučavanja ličke Plješevice, koja se smatraju prelomnom točkom i prvijencem njegovih fitocenoloških radova.2 Za našu botaničku znanost nije manje značajna 55. godišnjica prvog opisa fitosociološke škole J. Braun-Blanquet a i, u tom duhu, prvog iscrpna opisa glavnih klimaksnih i paraklimaksnih šumskih zajednica u Hrvatskoj.3 U ovoj studiji treba osobito istaći Horvatove postavke o biljnim zajednicama sa šumsko-gospodarskog gledišta (šumska tipologija), koje su prihvaćene idejnim polazištem za suvremeno koncipirana, i danas vrlo aktualna, tipološka istraživanja šuma i šumskih stojbina u Hrvatskoj. 4-5 Upravo je prošlo 45 godina, otkako je Horvat sa suradnicima, g. 1948. započeo sustavna vegetacijska istraživanja i detaljna kartiranja u Gorskom kotaru i Hrvatskom primorju. Zapaženi rezultati tih radova objavljeni su g. 1962. i stekli su nepodijeljeno naše i svjetsko priznanje. Uz ostalo se pokazalo, da 1 Bertović S.: Prof. dr. Ivo Horvat — Životopis, znanstveni rad i ostavština. Biološki glasnik, 16, 3-4, Zagreb 1963, str. A 13-29. Horvat I.: O vegetaciji Plješivice u Lici. Geografski vestnik, 1, Ljubljana 1925, str. 113-123. (Ibid., počasno izdanje, Narodni šumar, Sarajevo 1961). 3 Horvat I.: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse, 6, Zagreb 1938, str. 127-279. 4 Bertović S.: Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa (obrazloženje i prijedlog za provedbu radova u Hrvatskoj), Šumarski list, 9—10, Zagreb 1961, str. 374-389. ^ Bertović S., Glavač V.: Tipologija šuma. Šumarska enciklopedija, 3, Zagreb 1987, str. 472-475. 6 Horvat I.: Vegetacija planina zapadne Hrvatske, sa 4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak. Acta biologica II, Prirodoslovna istraživanja JAZU 30, Zagreb 1962, str. 1-179. su risnjački izrazito krški reljef, cvjetana (flora) te visinsko slojenje šumskog i ostalog raslinstva tipični za visokogorske i pretplaninske predjele ne samo u Hrvatskoj nego i cijelom dinarskom kršu. Na taj zapažen istraživačkokartografski rad te usporedbu s današnjim nezadovoljavajućim stanjem i perspektivom u izradi Vegetacijske karte Hrvatske7 osvrnut ćemo se u jednom od slijedećih brojeva našeg časopisa. Na Horvatov prijedlog i obrazloženje8, 15. rujna 1958., prihvaćen je u Hrvatskom saboru Zakon o proglašenju šume Risnjaka nacionalnim parkom. Prigodnom proslavom (Crni Lug, 16. i 17. IX. 93.) obilježena je 40-godišnjica, 7 Sugar I.: Vegetacijska karta Hrvatske — izrada i značenje djela. Ekološki glasnik, 1—2, Zagreb 1993/94., str. 44-51. 8 Horvat L: Obrazloženje prijedloga za proglašenje Risnjaka narodnim parkom. Glasnik biološke sekcije Hrvatskoga prirodoslovnog društva, II/B, 4-6, 1950-52, Zagreb 1953, str. 209-221. a Uprava nacionalnog parka Risnjak priprema i posebnu Spomenicu o tom događaju. Prisjetimo se na kraju ovog niza dojmljivih obljetnica i na onu žalosnu, da je pred 30 godina, dana 23. IV. 1963., iznenada preminuo prof. dr. Ivo Horvat. Postumno, uz veliko zalaganje i pomoć uglednog ekologa prof. dr. Reinholda Tiixena, iz Horvatove je ostavštine priređeno i objavljeno fundamentalno djelo o vegetaciji jugoistočne Eu 9 rope. Uz opisana prisjećanja, neka profesoru Horvatu budu iskazani ... zasluženo priznanje, duboka zahvalnost i trajan spomen. Stjepan Bertović ´ Horvat I., Glavač V., Ellenberg H.: Vegetation Siidosteuropas, Stuttgart 1974, str. 1-768. NACIONALNI PARK RISNJAK. Središnji dio sa Schlosser-ovim domom i Velikim Risnjakom (1528 m) u pozadini. (snimio B. Hrašovec, siječanj 1984.) |