DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*639.1 (Dama dama L.) Šumarski list CXVIII (1994) 27 PRILOG IZUČAVANJU GOSPODARSKE OPRAVDANOSTI FARMSKOG UZGOJA LOPATARA (Dama dama L.) CONTRIBUTION TO INVESTIGATION OF PROFITABILITY THE FALLOW DEER FARMING (Dama dama L.) Miroslav MAJER, Luka MANOJLOVIĆ, Jan BRNA* SAŽETAK: U radu su razmotreni ekonomski elementi uzgoja lopatara na farmi Zidine - Višnjica, nedaleko Slatine. Prikazani su biološki pokazatelji, investicijska ulaganja i godišnji prihodi i rashodi. Financijski učinak proizvodnje po ha pašne površine razmotren je glede tri varijante farmskog uzgoja lopatara. UVOD U mnogim zemljama svijeta (N. Zeland, Australija, Kanada, Engleska, Njemačka, Kina, Koreja i dr.), osnovane su farme divljači radi proizvodnje mesa, rogova u fazi rasta, tzv. čupa, kao i nekih drugih proizvoda. Primjerice, u N. Zelendu farmski se uzgaja oko 300.000 jelena. Meso divljači postalo je ne samo jedan od glavnih izvoznih proizvoda te zemlje, već i sirovinska osnova u razvoju prehrambene industrije. Uz ovo, i rogovi farmski uzgojenih jelena, u čupi, veoma su cijenjeni na tržištu i u industriji lijekova. Stoga nije čudo što se farmski uzgoj divljači sve više širi i u europskim zemljama, od kojih primjerice Njemačka, gdje je velika potražnja za mesom divljači, danas ima oko 2.000 farmi za uzgoj divljači, uglavnom lopatara. S druge strane, osnivanje farmi za uzgoj divljači pospješeno je i rastom proizvodnosti rada u poljodjelstvu, jer se višak manje produktivnih oranica prenamjenjuje za farmski uzgoj divljači (po prognozama autora Schneider s a, 1990, u Njemačkoj će nastati višak 40% oraničnih površina). Budući da i naša zemlja ide ukorak s europskim trendom glede proizvodnosti rada u poljodjelstvu, strategijski gledano, treba već sada razmišljati o takvoj prenamjeni dijela oranica. Naime, u Hrvatskoj evidentno postoje kako poljoprivredne (uglavnom tla loše kakvoće), tako i šumske površine (neobrasle šumske površine), koje se mogu prenamijeniti i za farmski uzgoj divljači. Posebno se to odnosi na Slavoniju i Baranju, gdje je evidentirano oko 80.000 poljoprivred Dr. Miroslav Majer, znanstveni suradnik Vet. Luka Manojlović, istraživač-suradnik Dr. Jan Brna, znanstveni suradnik JP »Hrvatske šume« - Uprava šuma Osijek nih i 20.000 ha šumskih površina koje se trenutačno ne nalaze pod poljoprivrednom i šumskom proizvodnjom (Rauš, 1992.). Ova prenamjena utoliko je aktualnija što je prinos mesa u uzgoju divljači po ha veći nego u uzgoju goveda i ovaca, a sam je proizvod na tržištu cjenjeniji i izvozno atraktivniji. U dosadašnjem proučavanju farmskog uzgoja jelena običnog (Brna et al, 1989, 1992. i 1993.), kao i lopatara (Brna et al, 1992. i rad u tisku, 1993.), utvrđeni su biološki pokazatelji u farmskom uzgoju divljači. Manje je, međutim, poznat odgovor na pitanje: može li se, i koliko zaraditi u farmskom uzgoju divljači? U tom smislu, ovaj rad treba shvatiti kao jedan od prvih pokušaja da se na temelju prikupljenih podataka na farmi lopatara, izračunaju prihodi i rashodi, i ustanovi financijski učinak u ovoj djelatnosti. Farmski uzgoj divljači specifičan je oblik djelatnosti, u kojoj na bilancu poslovanja utječu kako opći, tako i specifični čimbenici vezani za prirodne značajke divljih životinja. U tom smislu, pojedini elementi proizvodnje dobivaju svoje ekonomski jasno definirano značenje. Najkraće rečeno, profit u poslovanju toliko će biti veći koliko će se uspješnije ostvarivati niže nabrojeni ciljevi i zadaće u proizvodnom procesu: 1. Uzgajati na farmi košute i jelene u određenom omjeru spolova, karakterističnom za ovaj oblik uzgoja, u brojnosti što će odgovarati površini i kvaliteti pregonskog korištenja pašnjaka, ali i uloženom radu i kapitalu (kapacitet farme). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 30 <-- 30 --> PDF |
2. Primjenjivati metodu uzgoja kojom će se postići: a) visok postotak u prirastu teladi do dobi 3 mjeseca, kad ih se odvaja od majki poradi uzgoja za meso do dobi 15 mjeseci; b) maksimalna proizvodnja mesa po ha; i c) dobro zdravstveno stanje i što manji gubici divljači u raznim manipulacijama. Dakako, ovi će pokazatelji, uz evidentirana ulaganja i izračunate prihode po tržišnim cijenama proizvo- METODA 1. Prostorna razdioba i uređenje građevinskih objekata na farmi. Farma je osnovana na lokaciji Zidine - Višnjica, nedaleko Slatine. U užem izboru našao se dio ove lokacije, na kojem su se, uz stare zgrade korištene nekad za potrebe stočarstva, nalazile oranične površine, a duž i unutar njih manje površine pod šumom. Svi nabrojeni elementi uklopljeni su u jedinstven i racionalni sustav korištenja ovog prostora za farmski uzgoj lopatara (zimovališta, pregonski pašnjaci, prostor za separaciju van i unutar zgrade) na slijedeći način: — Preuređena je stara zgrada ugradnjom unutarnjih objekata za smještaj divljači po spolu i dobi; uz ovo, u zgradi je također ugrađen tunel za prolaz divljači u sanduk, u kojem je obilježavana i vagana. — Uz vanjski dio zgrade dograđena je lovka s kliznim vratima, s osnovnom namjenom da se životinje nakon što uđu u lovku, zatvore i razvrstaju prije ulaska u pojedine odjeljke u zgradi. — Lovka je zatim spojena s koridorom za prolaz divljači, koji je, povezujući sve pregone za pašu u jedinstveni sustav omogućio premiještanje divljači: po pregonima za pašu, ulazak u zimovalište i u prostor za separaciju; unutarnjim ogradma pašna je površina podijeljena na 11 pregona za pašu, veličine 2-4 ha, ukupne površine oko 26 ha. 2. Biološki pokazatelji proizvodnje. Proizvodnja u farmskom uzgoju divljači temelji se na održavanju i obnavljanju rasplodnog fonda koji svake godine proizvodi mlade životinje, namijenjene za uzgoj do 15 mjeseci, kad se na kraju proizvodnog ciklusa divljač razvrstava; uzgojno najvrijednije mlade ženke odvajaju se za obnavljanje fonda i moguću prodaju žive divljači za druge farme, nekoliko elitnih mužjaka za uzgoj trofejnih grla, a najveći broj uzgojne divljači koristi se kao osnovni proizvod farme, meso divljači. TJ ekonomskoj analizi farmskog uzgoja lopatara trebalo je krenuti od realno utvrđenih bioloških pokazatelja radi ustanovljivanja troškova održavanja rasplodnog fonda, kao i troškova uzgoja mladih životinja u dobi od 3, kad počinje proizvodni ciklus, do dobi od 15 mjeseci, kad se isti završava. 1 Podrobniji opis ovih objekata kao i manipulacija s divljači u prostorima za separaciju, izneseni su u Lovačkom vjesniku br. 3. 1993. godine. da, biti osnova za ispitivanje profitabilnosti farmskog lopatara. 3. Postići nabrojene rezultate uz minimum proizvodnih troškova i što većih prihoda. Budući postoji više varijanti farmskog uzgoja lopatara, ispitane su neke od njih glede uspješnosti cjelokupnog poslovanja. RADA Tehnologija farmskog uzgoja divljači temelji se na slijedećoj jedinično j uzgojnoj shemi: — rasplodnom fondu divljači u sastavu 100 košuta i 4 jelena; — prirastu 80% teladi do starosti 6 mjeseci, u omjeru spolova 1:1; — prosječnoj godišnjoj smrtnosti rasplodnih košuta 5%; — držanju 4% rasplodnih jelena; — obnavljanju rasplodnog fonda s 15% elitnih ženki odvojenih iz tekuće proizvodnje mladih životinja (zbog smrtnosti rasplodnih i zamjene prestarih košuta). 3. Investicije i godišnji rashodi proizvodnje. Nakon što je ustanovljeno, koliki dio investicijskih ulaganja (amortizacija) tereti farmski uzgoj, rashodi su preračunati po ha. Isto je učinjeno i s ostalim godišnjim rashodima u uzgoju. 4. Utvrđivanje prinosa zelene mase po ha. Potrebno je bilo utvrditi prinos, te postoji li, i koliki je višak nepopašene zelene mase po ha. Mjerenjem količine sijena iz dva otkosa (V i VII mjesec) na farmi Zidine - Višnjica i preračunavanjem na suhu tvar (ST), dobivena je vrijednost 9.539 kg/ha. Koristeći ovaj, kao i druge podatke iz literature, autora Call-a (1986.) i Fraser-a (1988.), ustanovili smo da godišnji prinos zelene mase na farmi, pretvoren u ST iznosi 16.735 kg. Budući je poznato da 10—15% prinosa zelene mase ostaje neiskorišteno, neto prinos po ha za toliko umanjen iznosi 14.405 kg ST. Od ove količine, uračunati broj lopatara popase 9.998 kg ST. Višak od 4.407 kg ST, pojavljuje se kao rezultat intenzivna rasta vegetacije na travnjaku, uglavnom u V, VI i VII mjesecu, što iznosi oko 30% na ukupni prinos po ha. Način korištenja ovog viška prinosa razmotren je i vrijednosno ocijenjen u različitim varijantama uzgoja lopatara. 5. Ustanovljivanje kapaciteta pregonskog korištenja ispaše lopatarima. Uz mjerenje prinosa i izračunavanje ST po ha, evidentirani su broj grla, kao i površina što su je koristile životinje u paši. Na taj način utvrđena je brojnost lopatara po ha površine, te utrošak zelene mase na temelju njihovih dnevnih potreba, i napokon višak nepopašenog dijela zelene mase na travnjaku po ha. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 31 <-- 31 --> PDF |
6. Ispitivanje varijanta uzgoja. U odnosu na višak ha utvrđeni su temeljem stvarnog utroška hrane tijezelene mase, s ekonomskog stajališta ispitivane su slikom proizvodnog ciklusa. jedeće varijante farmskog uzgoja po ha pašne površine: a) uzgoj lopatara uz prodaju viška nepopašene trave 8. Prihodi farmskog uzgoja. Na temelju mjerenja u obliku sijena; b) uzgoj lopatara s uvođenjem goveda težina životinja tijekom istraživanja na farmi, prihodi na pašu u razdoblju u kojem se pojavljuje višak zelene su izračunati po tržišnoj cijeni mesa u izvozu. mase na travnjaku; c) uzgoj lopatara u takvoj brojnosti 9. Tečajna lista NBH DEM/HRD. Prihodi i ras da iskoriste sav prinos zelene mase. hodi prikazani su u HRD na dan kada je 1 DEM 7. Utvrđivanje troškova ishrane životinja. U sve iznosila 1.997 HRD, što je u radu zaokruženo na 2.000 tri ispitivane varijante, troškovi ishrane lopatara po HRD. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM U priloženim tablicama izneseni su ekonomski elementi analize. Investicije Osnovna sredstva — amortizacija Tablica 1. Ograda — farmersko pletivo HRD Ograda Dužinam Visina m Troškovi po km HRD ograđivanja ukupno HRD Vijek trajanja god. % Godišnja amortizacija HRD 7.500 2,20 14.000 105.000 15 6,6 6.930 Tablica 2. lovno-tehnički objekti 000 HRD Troškovi Vijek Godišnja Vrsta kom. podizanja trajanja amortizacija HRD god. % HRD Čeke 3 13.800 10 10,0 1.380,0 Hranilišta 3 1.372 20 5,0 68,6 Pojilišta 11 5.028 15 6,6 331,8 Uređaj za separaciju 2 127.490 50 2,0 2.549,8 Preuređenje zgrade 1 147.690 50 2,0 2.953,8 UKUPNO 295.380 7.284,0 Tablica 3. Živa divljač 000 HRD Jelenikom. HRD Košute kom. HRD Telad kom. HRD Ukupno HRDUmanjeno za likvidaciju masu 33,3% HRD Iznos HRD Godišnja amortizacija % HRD 5 7.714 53 54.514 20 15.428 77.656 25.860 51.796 10 5.180 U tablici 3, prikazan je broj i jedinične cijene kup3 godine. Na taj bi način vrijeme do postizanja planiljene žive divljači za osnivanje rasplodnog fonda kaparane brojnosti divljači skratili na 6 godina, umjesto na citeta 400 košuta i 16 jelena. 12, koliko bi inače bilo potrebno da se ovaj kapacitet Valja istaknuti, da je, sa stajališta profitabilnosti, postigne reprodukcijom jednokratno unijete žive divljapovoljnije kupiti još toliko žive divljači nakon isteka či, čija je brojnost prikazana u tablici. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Tablica 4. Polja za divljač — osnivanje 000 HRD Ukupni Vijek Godišnja Površina Troškovi Vrsta kulture troškovi trajanja amortizacija ha HRD/ha HRD god. % HRD Djetelinsko-travna smjesa 26 1.774 46.130 20 9.226 U tablici 4. prikazani su troškovi osnivanja travnjaka na površini 26 ha, što odgovara planiranoj brojnosti divljači, odnosno kapacitetu farme. Tablica 5. Godišnja amortizacija 000 HRD Tablica 6. Pašna površina i ostvarena brojnost divljači Osnovna sredstva Ukupno HRD za 26 ha HRD po ha na farmiDob i spol Višnjica — Zidine Broj grla na 6,5 ha po ha Ograda 6.930 266,6 Košute 106 16,3 Lovno-tehn. objekti 7.284 280,2 Jeleni 4 0,6 Osnovni fond divljači 5.180 199,2 Telad 77 11,8 UKUPNO 19.394 746,0 UKUPNO 187 28,7 U tablici 5, prikazana je ukupna godišnja amortizaukupni godišnji rashodi, ali i prihodi farmskog uzgoja cija po osnovnim sredstvima i po ha pašne površine. divljači, svesti po ha pašne površine. U tu svrhu koriAmortizacija travnjaka uračunata je u godišnje trostili smo podatke u tablici 6, gdje je prikazano stvarno škove ishrane divljači, te nije prikazana i u tablici 5. brojno stanje divljači i pašna površina što su je lopatari Budući su razmotreni i ekonomski i biološki pokakoristili ukupno, i po ha. Navedeni podaci također su zatelji u trenutku kad farma još nije radila punim u skladu s jediničnom shemom farmskog uzgoja lopakapacitetom, trebalo je utvrditi ključ po kojem će se tara. RASHODI U tablici 7, prikazani su godišnji rashodi po varijantama farmskog uzgoja divljači. Tablica 7. Godišnji rashodi I ha 000 HRD Varijanta I i II Varijanta III Vrsta troškova HRD % HRD % Amortizacija 764,0 22,5 746,0 18,3 Usluge traktora 36,0 1,1 46,8 1,2 Veterinarski lijekovi 45,4 1,4 59,0 1,5 Ostali materijal 22,0 0,7 28,6 0,7 Osiguranje 27,8 0,8 27,8 0,7 Plaće 294,6 8,9 383,0 9,5 Režija RJ i Uprave (44% na plaće) 129,6 3,9 168,4 4,2 Hrana .709,6 51,6 2.222,4 54,9 Kamate na ukupna ulaganja 10% 301,0 9,1 368,0 9,0 UKUPNO 3.312,0 100,0 4.050,0 100,0 Kao što se vidi u tablici 7, ukupni rashodi jednaki ha (veći rasplodni fond + prirast po ha), razmjerno su za varijante I i II (vidi metodu rada). Budući se tomu, povećavaju se i godišnji rashodi uzgoja za 30%, varijanta III temelji na potpunom iskorištenju viška izuzevši troškove, amortizaciju i osiguranje farme, koji paše (oko 30% od ukupnog prinosa ST po ha), što se može postići samo povećanim brojem lopatara po su ostali nepromijenjeni. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 33 <-- 33 --> PDF |
PRIHODI Prihodi su prikazani po varijantama i tržišnim cijenama 1992. godine. Tablica 8. Godišnji prihodi po ha 000 HRD I — Meso divljači (12 kom X 32 kg) — Višak sijena s pašnjaka 5.240 kg II — Meso divljači (12 kom x 32 kg) - Višak 4.407 ST na bazi 9 kg ST = 1 kg prirasta junadi, ukupno 489 III — Meso divljači (15,3 kom x 32 kg) a 12 a 0,20 UKUPNO a 12 a 3 UKUPNO a 12 4.608 1.048 5.656 4.608 1.467 6.075 5.876 Financijski učinak Tablica 9. Financijski učinak proizvodnje na farmi lopatara po ha 000 HRD Varijanta Rashodi HRD Prihodi HRD Pozitivna razlika HRD I II III 3.312 3.312 4.050 5.656 6.075 5.876 2.344 2.763 1.826 Kao što vidimo u tablici 8, varijanta II, tj. uzgoj lopatara u kombinaciji s uvođenjem junadi u razdoblju kad se pojavljuje višak paše, daje najveći financijski učinak po ha pašne površine. U ovom slučaju povoljna je okolnost što se postiže veća proizvodnja mesa (873 kg/ha) bez obveze držanja većeg broja rasplodnih životinja, što bi dodatno povećalo godišnje rashode farmskog uzgoja. Najmanji financijski učinak dobiven po varijanti III tumači se relativno visokim rastom troškova ishrane, što proizilaze iz obveze držanja veće brojnosti životinja u rasplodnom fondu. Nevolja je u tome da povećana brojnost divljači po ha, u ovom slučaju, prelazi granicu optimalne, jer dovodi i do veće prenapučenosti životinja te negativnih pratećih posljedica s tim u svezi. Ukoliko poduzeće koje uz farmu ima i lovište, ili mogućnost plasmana u drugo lovište za jelene iz farmskog uzgoja nakon izdvajanja iz rasploda, u dobi 8—9 godina, može ostvariti dodatni profit po osnovi odstrelne takse.2 Mjerenjem trofejne vrijednosti odbačenih rogova lopatara po formuli Međunarodnog savjeta za lovstvo (CIC) za 3, od 4 rasplodna jelena na farmi Zidine — Višnjica, ustanovljen je slijedeći rast trofejne vrijednosti: Jelen; treći rogovi 143, četvrti 170 točaka Jelen; treći rogovi 152, četvrti 166 točaka Jelen; treći rogovi 129, četvrti 157 točaka Uzimajući u obzir trend porasta trofejne vrijednosti u ovih jelena do starosne dobi 8—9 godina, kad kulminira, od 4 rasplodna jelena, prema ovim podacima, moglo bi se očekivati 2 trofeja jelena vrijednosti zlatne medalje, i 2 srebrne. Prihodi od odstrelnih taksi ovih jelena, pod uvjetom da postignu samo donje granice naznačenih medalja, dodatno bi mogli povećati godišnje prihode po ha pašne površine za približno 600.000 HRD (cea 300 DEM). ZAKLJUČAK Na temelju rezultata istraživanja, zaključujemo: 1. Sve tri razmotrene varijante farmskog uzgoja lopatara financijski su profitabilne; ostvareni profit kreće se od 1,826.000 HRD (varijanta III) do 2,763.000 HRD (varijanta II), po ha pašne površine. 2. Najveći financijski učinak u farmskom uzgoju postiže se u kombinaciji sa stočarskom proizvodnjom, poglavito govedarstvom (varijanta II). 3. Financijski rezultati farmskog uzgoja kao specifičnog oblika biološke proizvodnje, ovisni su o umijeću i dosljednosti provedbe one tehnike i tehnologije uzgoja koja najviše odgovara prirodnim obilježjima lopatara, osobito zahtjevu glede staništa (ekološka prikladnost lokaliteta). 4. Farmski uzgoj lopatara za Hrvatsku, uz ostalo, ima i strategijsko značenje glede gospodarenja površinama koje se trenutačno ne nalaze pod poljoprivrednom i šumskom proizvodnjom (u istočnoj Hrvatskoj oko 100.000 ha), što će rezultirati povećanjem izvoza mesa divljači. LITERATURA Adam, J., Asher, G.: Deer Growth and Production. ProZealand Deer Farmers Association 11th Annual Conceedings of a deer course for veterinarians, New Zeaference, Palmerston North, 1986, 28-30. land veterinary association, Deer branch course: No Brna, J., Nikolandić, D., Majera, M.: Juvenilan i sub3, 1986, 8-16. adultan razvoj jelenčića (C. elaphus L.) u ograđenom Asher, G.: Management of Farmed Fallow Deer. New uzgajalištu. Znanost i praksa u poljoprivredi i pre |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 34 <-- 34 --> PDF |
hrambenoj tehnologiji, Poljoprivredni fakultet, OsiCollie, J.: The Basic Principles of Farming Deer. New jek, 1989, 1-24. Zealand Deer Farmers Association 11th Annual Con Brna, J., Urošević, B., Manojlović, L.: Juvenilan i ference, Palmerston North, 1986, 15-19. subadultan razvoj jelena (C. elaphus) u farmskom Fraser, R.: Feed Management Budget. Proceedings of a uzgoju. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambedeer course for veterinarians, New Zealand veterinary noj tehnologiji, Poljoprivredni fakultet, Osijek, 1992, association, Deer bransch course: No 5, 1988, 17-23. 196-206. Brna, J., Nikolandić, D., Majera, M.: Prilog poznavaLosos, S. Podebradsky, Z.: Ekonomika, Farmovechovy nju reproduktivnih svojstava jelena (C. elaphus) u jelenovitych, Practice, 1989, 83-96. farmskom uzgoju. Znanost i praksa u poljoprivredi i McCall, J.: An approach to Deer Grazing Management. prehrambenoj tehnologiji, Poljoprivredni fakultet. New Zealand Deer Farmers Association 11th Annual Osijek, 1992, 25-32. Conference, Palmerston North, 1986, 24-27. Brna, J., Manojlović, L.: Reprodukcijska uspješnost lo patara {Dama dama) u farmskom uzgoju. Radovi. Pavlek, V.: Kalkulacije u stočarstvu. Poljoprivredni naŠumarski institut, Jastrebarsko, 1992, 133—142. kladni zavod, Zagreb, 1962, 192. stranice. Brna, J., Manojlović, L., Manojlović, R.: Rast lopaRauš, D.: Šume i šumarstvo u obnovi i razvoju istočne tara u farmskom uzgoju {Dama dama L.). Rukopis, Hrvatske. Obnova i razvoj istočne Hrvatske, Bizo1993. vačke Toplice, 1992, 37-60. SUMMARY: The fallow deer farming in the location Zidine — Višnjica not far from Slatina has been considered economically. Biological indicators, farming-investments and basic costs as well returns/ha pasture cover have been presented. Profitability of three variants farming fallow deer/ha pasture cover, has been considered. |