DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 25 <-- 25 --> PDF |
je pad razine vode ispod kritičnog minimuma za dabra. Na pojedinim mjestima dolazi i do presušivanja korita. Zbog toga dio pod brojem IV nije predviđen za zadržavanje dabra, već samo kao mjesto gdje bi eventualno dabar zalazio u povoljnijim prilikama što se tiče razine vode, odnosno taj bi dio mogao poslužiti kao komunikacija za veze dviju susjednih obitelji. Kako je vidljivo iz tablice, uglavnom je razina vode, izuzev spomenutog dijela, između 50 i 200 cm, što zadovoljava potrebe dabra. Širina vodotoka Širina vodotoka nije element staništa koji značajnije utječe na obitavanje dobra. Širina svih istraženih vodotoka kreće se između 7 i 15 metara. To je sasvim dovoljan prostor za nesmetano kretanje dobra u njegovoj dnevnoj migraciji. Na nekim dijelovima Česme i kanalu Nova Lonja, primijećena je tzv. »grada«, odnosno umjetne prepreke od granja koje služe za zadržavanje riba koje se na tom mjestu love, no to ne predstavlja problem, jer u nekim slučajevima dabar gradi sličnu branu, znatno čvršću i kvalitetniju. Ove prepreke mogle bi biti problem ukoliko se na ostavljene propuste na toj »gradi« postave mreže za hvatanje ribe i ostave bez kontrole, jer bi moglo doći do zaplitanja dabra u mrežu i utapanja. Dosadašnji ribolov odvijao se uglavnom samo udicama, a ribolov mrežom bio je uz neposrednu nazočnost ribolovca. Kolebanje razine vode Tijekom terenskih radova nije bilo moguće utvrditi kolebanje razine vode, jer se taj elemenat prati tijekom cijele godine i nema izražene dnevne oscilacije. Vrijednosti ovog elementa prati se na mjernim stanicama Hidrometeorološkog zavoda - Hidrološkog sektora čiji će podaci biti pribavljeni, analizirani i tek će se tada moći ocijeniti njegov mogući utjecaj za dabra. Prema oznakama na terenu i stablima, te na osnovi iskaza stručnog osoblja šumarije Novoselec, tijekom godine mogući su viši vodni valovi ukoliko je izuzetno visok vodostaj rijeke Save. Tada dolazi do povišenja razine voda u cijelom istraženom području za oko 300 cm. Tako visoka razina vode ostaje vrlo kratko (dan ili dva) i zatim se povlači. Vjerojatno to ne bi bio značajniji problem za dobra, jer je on iskonski prilagođen povremenim visokim vodnim valovima pa čak i bujičnim tokovima. No u svakom slučaju ovaj element i odnos dabra prema njemu, bit će jedna od interesantnijih stvari za praćenje i istraživanje. Sastav vegetacije Sastav vegetacije uz obalu i na uskom priobalnom pojasu nesumnjivo je, uz adekvatni vodotok, najhitniji element dabrovih staništa. Upravo radi važnosti vegetacijskog sustava, koji je glavni izvor hrane, građevnog materijala i zaklona za dabra, tom je elementu posvećena posebna pozornost prilikom istraživanja. Nastojalo se u svakom segmentu odrediti realna struktura vegetacijskog pokrova, kako bi na kraju dobili stvaran prikaz stanja na terenu, odnosno u potencijalnom staništu dabra. Analizom dobivenih podataka iz tablice 2, vidljivo je da je u prva tri dijela daleko najzastupljenije drveće (37,2-56,3%) i grmlje (21,4-31,3), (drvenasta vegetacija). Trščaci ili bolje reći močvarna vegetacija zastupljeni su s oko 15-20% te je i taj element zastupljen u zadovoljavajućem omjeru. Ova kategorija posebno je značajna radi izvora hrane u vrijeme vegetacijskog razdoblja. Livade odnosno pašnjaci nešto više su zastupljeni u trećem dijelu (21,4%), ali ne predstavljaju veći značaj obzirom na vrlo prikladni sastav drvenaste, grmaste i zeljaste vegetacije. Livade su znatno zastupljene u četvrtom i petom dijelu (58,1% odnosno 80%) te su isti zbog premalo drveća, grmlja i zeljastog raslinja neprikladni za dugotrajnije obitavanje dabra i predstavljaju spojne elemente prva tri dijela. Oranice se ne nalaze nigdje u blizini vodotoka, odnosno u zoni aktivnosti dabra, što predstavlja posebnu pogodnost jer nema bojazni od šteta na poljoprivrednim kulturama. Sastav vegetacije obalnog i priobalnog pojasa u prva tri dijela (9650 metara vodotoka), garancija su da dabar ima dobre uvjete ishrane i dobar zaklon za sebe i svoje nastambe. Preostala dva dijela koja nisu uvrštena u najpogodnije za trajniji boravak dabra pružaju unatoč lošem sastavu vegetacije određene mogućnosti prehrane i kraćeg boravka, odnosno postupni prijelaz dabrova iz jednog dijela u drugi. Uvjeti ishrane Uvjeti cjelogodišnje ishrane dabra u potpunosti ovise o sastavu vegetacije. Dabar kao biljojed pronalazi hranu u neposrednoj okolici nastambe. U vrijeme trajanja vegetacijskog razdoblja uglavnom se hrani zeljastim biljem, korijenjem te mladim izbojcima i lišćem mekih listača koje rastu uz vodotoke. Uglavnom drvenastu pa i grmastu vegetaciju predstavljaju razne vrste vrba i topola. Zeljasta vegetacija (u tablicama pod zajedničkom kolonom — trščaci) od posebnog je značaja upravo zbog utjecaja na prehrambeni potencijal. Učestalost i raznolikost zeljaste vegetacije — trščaka, jamstvo je solidnog prehrambenog potencijala dabrova. Za vrijeme mirovanja vegetacije, sužava se izbor hrane jer svo zeljasto bilje tada nestaje, no dabru ostaje znatna količina hrane u drvenastom raslinju. Dabar se zimi hrani mladom (živom) korom mekih listača. Nalazi je uglavnom na mlađim stabalcima vrba i topola, izdancima istih vrsta u grmastom obliku. Posebno su za uzimanje hrane pogodni tzv. malati — gusto samonikli podmladak vrbe i topole. Ukoliko u staništu ponestane mladih stabalaca koja imaju mladu i živu koru, tada dabar obara i deblja stabla kako bi došao do mlade kore u krošnji tog stabla. Dabar ne može za hranu koristiti već odumrlu koru ili drvo jer u probavnom traktu nema mogućnosti probaviti celulozu. Lokalitet Žutica daje na svoja tri dijela izuzetno dobru i bogatu prehrambenu ponudu. |