DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— Staništa dabra nalaze se gotovo uvijek na aluvijalnim tlima. — Analiza klimatskih elemenata istraživanog područja u Bavarskoj (srednja godišnja temperatura zraka, srednja godišnja količina oborina, Langov kišni faktor) i usporedba istih elemenata za područja u kojima se nalaze potencijalna staništa dabra u Hrvatskoj, pokazala je visok stupanj koincidencije. — Usporedba biljnih zajednica nizinskog područja Bavarske i naših u Podunavlju, Posavini i Podravini, ukazuje na veliku sličnost. Nakon obimnog posla u obradi prikupljenih podataka u Bavarskoj, odnosno u aktivnim staništima dabra u porječjima rijeka Salzach, Inn, Isar i Dunav, pristupilo se istraživanju staništa u Hrvatskoj. Nakon tih, relativno optimističkih rezultata, prije početka rada na terenu bilo je potrebno dobiti barem načelnu podršku nadležnih institucija koje gospodare tim područjem. One su upoznate s našim nastojanjima, a ujedno je od njih zatražena načelna suglasnost za pokretanje akcije ponovnog naseljavanja dabra u Hrvatsku. Priopćenja i molbe za suglasnost upućene su odgovarajućim državama i drugim institucijama. Zamoljene državne institucije dale su pozitivno mišljenje i podršku za pokretanje akcije. Zbog ograničenog vremena i materijalnih sredstava predviđenih za istraživanja, bilo je potrebno pažljivo isplanirati tijek istraživanja i ograničiti područje istraživanja na samo neke lokalitete. Da bi se odabrala barem dva prikladna staništa za dabra koja neće biti u međusobnom doticaju, a ujedno nisu predaleko, jer bi to povećalo troškove istraživanja, odlučeno je najprije preliminarno istražiti nekoliko lokaliteta. PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA Orijentacijski je područje koje bi trebalo istražiti određeno na osnovi poznavanja nekih lokaliteta, podataka suradnika s terena i podataka koji se mogu očitati na kartama (Ml:25000). Uzevši u obzir ta tri izvora, odlučeno je preliminarno istražiti područja uz rijeku Savu i rijeku Dravu. Prvo područje obuhvatilo je prostor Posavine i Lonjskog polja od Zagreba i nizvodno do Siska i Kutine. Uglavnom su u razmatranje uzete manje pritoke Preliminarno Preliminarno istraživanje sastojalo se od kratkotrajnog obilaska pojedinih lokacija. Na osnovi »blic« analize pojedinih elemenata važnih za staništa dabra, lokacija je uvrštavana u one koje ulaze u uži izbor za detaljno istraživanje, ili se eliminirala kao nepogodna za obitavanje dabra. Preliminarno istraživanje baziralo se na iskustvu pri istraživanju dabrovih staništa u Bavarskoj. Prilikom preliminarnog istraživanja ispunjavao se obrazac u koji su se unosili podaci o: dužini obale, sastavu vegetacije uz obalu, dubini vode (najmanjoj), kolebanju razine vode kroz godinu, karakteru staništa, općoj ocjeni uvjeta za dabra i dr. Sam način rada daje dovoljno podataka o tome da li se lokalitet može svrstati u povoljno ili nepovoljno stanište dabra. Ako je lokalitet svrstan u povoljno, uslijediti će detaljna istraživanja kojima će se dobiti točniji i potpuniji podaci. Preliminarnim istraživanjem obuhvaćeno je 9 lokaliteta u Posavskom području, uključujući i Lonjsko polje, te 6 lokaliteta u Podravini. Detaljniji podaci o pojedinom lokalitetu nalaze se u tablici br. 1. (Tablica 1) i stajaće vode, dok sama rijeka Sava nije predviđena kao stanište dabra zbog niza nepogodnosti, kao što su zagađenost vode i velike oscilacije vode. Drugo područje koje je predviđeno za istraživanje je prostor uz rijeku Dravu od Donje Dubrave do Repaša, zaključno s Malom i Velikom Čambinom. I u ovom slučaju izuzeta je sama matica rijeke Drave. Uglavnom se kao staništa predviđaju rukavci, odnosno stara korita Drave. istraživanje Nakon obavljenog preliminarnog istraživanja na 15 lokaliteta (na dva područja) odlučeno je, na osnovi općih ocjena uvjeta, da će se detaljno istražiti samo lokaliteti s ocjenom 4 i 5 (vrlodobar i odličan). U daljnji postupak uvršteno je pet lokaliteta u Posavini i isto toliko u Podravini. Preliminarno istraživanje pokazalo je da ima više pogodnih staništa za dabra i da je odabir područja koja su predviđena za potencijalna staništa bio dobar. Kako je odlučeno da će se dabrove jedinke za početak ispustiti na samo dva lokaliteta, izabrani su oni koji imaju najbolju povezanost vodotoka s preostalim prostorom, zatim oni koji se nalaze na društvenim površinama, posebno pod nadzorom J. P. »Hrvatske šume«, oni koji imaju najprikladniji vegetacijski sastav i koji su manje pod utjecajem čovjeka tj. oni koji se ne uznemiravaju te ih je lako čuvati. Budući da će se u početnoj fazi jedinke ispusti na užem prostoru, mora postojati mogućnost kasnijeg prirodnog rasprostranjenja na širem području. Te kriterije zadovoljili su lokaliteti: Žutica (Redni br. 8 i 9) vodotoci Česma i Lonja koji čine jednu cjelinu, te rukavci Stara Drava kod Legrada. |