DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*151.2 (497.13) (Castor fiber L.) Šumarski list CXVIII (1994) 17 POTENCIJALNA STANIŠTA DABRA (Castor fiber L.) U HRVATSKOJ I MOGUĆNOST NJEGOVOG PONOVNOG NASELJAVANJA POTENTIAL HABITATS OF THE BEAVER IN CROATIA AND THE POSSIBILITY OF ITS RE-INHABITATION Marijan GRUBEŠIĆ* SAŽETAK: Povijesni areal dabra obuhvaća cijelu Hrvatsku. No kao i u cijeloj Europi, tako i u Hrvatskoj nestaje iz svojih staništa koncem 19. st. Praznina u njegovim staništima popunjava se već dvadesetih godina ovog stoljeća akcijom ponovnog naseljavanja. Dabar je uspješno ponovno udomljen u većini zemalja zapadne Europe, pa se pretpostavlja da i u Hrvatskoj postoje uvjeti za naseljavanje dabra. Istraživanja aktivnih dabrovih staništa u Bavarskoj dala su osnovu za početak istraživanja potencijalnih staništa u Hrvatskoj. Tijekom 1993. godine provedena su preliminarna i detaljna istraživanja nekoliko lokaliteta u Posavini i Podravini kao potencijalnih staništa dabra. Nakon strogih kriterija u ocjeni staništa došlo se do saznanja da u Hrvatskoj postoje izuzetno povoljna staništa za dabra, te da bi eventualna reintrodukcija ove životinjske vrste, prema iskustvima drugih zemalja, trebala imati pozitivan ishod. Ključne riječi: dabar, reindtrodukcija, potencijalna staništa, obalna vegetacija UVOD Povijesni areal dabra (Castot fiber L.) prostire se rasprostranjen u cijeloj Hrvatskoj potvrđuju brojni tona površini gotovo cijele Europe. Do danas nedovoljno ponimi (nazivi mjesta koji u korijenu imena imaju riječ razjašnjeni uzroci doveli su do naglog pada brojnosti dabar ili bobar) (Korenči ć 1979). te vrste tijekom 17. i 18. stoljeća u cijelom području Dvadesetih godina ovog stoljeća počinje postupno rasprostranjenja. Rezultat negativnog trenda kretanja vraćanje dabra u prvobitna staništa. Ta akcija počinje brojnog stanja dabrova bio je nestanak tog najvećeg u Švedskoj 1922. godine, slijedi je Finska, a nakon glodavca sjeverne polutke u 19. stoljeću s većine vode drugog svjetskog rata i ostale zemlje zapadne i srednje nih površina u Europi. U 20. stoljeću nalazimo dabra Europe (Švicarska, Njemačka, Austrija i druge). kao autohtonu vrstu na samo četiri odvojena lokaliteta Dabar više nije u tako nepovoljnom položaju kao u Europi: (1) Francuska — na rijeci Rhone, (2) Nje što je bio početkom ovoga stoljeća, ali se još uvijek mačka — na rijeci Elbi (Laba), (3) Norveška — u nalazi na popisu najugroženijih vrsta u zapadnoj Euro južnom dijelu i (4) Rusija na nešto širem području pi. Radi ilustracije napominjemo da je na osnovi netom (Fraye 1978). (Karta 1) završenih istraživanja u Bavarskoj registrirano između 800 i 1200 jedinki na oko 200 aktivnih lokaliteta. Pisani dokumenti svjedoče o obitavanju dabra na prostoru Hrvatske sve do konca 19. stoljeća, a na Zbog činjenice da dabar danas obitava u Austriji početku 20. stoljeća više se ne spominje niti kod nas i susjednoj Mađarskoj, bilo bi poželjno da se kao vrsta (Kesterčane k 1896, Hirt z 1938). Da je bio šire ponovno vrati i u staništa Hrvatske. * mr. se. Marijan Grubešić, Šumarski fakultet, Zagreb. |