DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Na pokusnom objektu u Draganićkim lugovima tijekom vegetacijske sezone 1990. i 1991. godine, jednom mjesečno su uzimani i analizirani uzorci lišća 12 stabala 1. i 12 stabala 3. stupnja oštećenja. Sve analize uzoraka biljnog materijala provedene su u laboratoriju Odjela za ekologiju Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Dušik je određen metodom Kjeldahla. Za određivanje sadržaja ostalih elemenata prehrane, biljna je tvar razlagana smjesom sumporne i perklorne kiseline. Iz ekstrakta je fosfor dobiven kolorimetrijski, kalij plamenfotometrijski, a ostali elementi prehrane metodom atomske absorpcione spektrometrije (AA Perkin — Elmer 300 S). Sumpor je određen na S-analizatoru firme Lećo. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM Istraživanja stanja ishrane hrasta lužnjaka s manjim (stupanj 1) i jačim (stupanj 3) oštećenjem, provedena su na 3 lokacije; u Jastrebarskom (stacionar 1), Draganićkim (stacionar 10) i Rečičkim (stacionar 15) lugovima. Detaljni podaci o vegetaciji i tlu istraživanih objekta, izneseni su u doktorskoj disertaciji Branimira May era (1989). Zato u ovom radu tlo nije posebno istraživano. Na stacionarima 1 i 15 zastupljen je pseudoglej na zaravni distrični sa šumom hrasta lužnjaka i običnog graba. Kod prvog stacionara radi se o tipičnoj zajednici (Carpino betuli Quercetum roboris typ., Rauš 69), dok na zadnjem stacionaru u omjeru smjese uz lužnjak i grab pridolazi i bukva (Carpino betuli Quercetum roboris fagetosum, Rauš 69). Na stacionaru 10 tlo je močvarno, amfiglejno, nekarbonatno, vertično, hidromeliorirano sa šumom hrasta lužnjaka i jasena (Genisto elatae Quercetum roboris caricetosum Horv.). Rezultati kemijskih analiza lišća prikazani su na priloženim slikama. Iz njih proizlazi da je na stacionarima 1, 10 i 15 kod stabala 3. stupnja oštećenja došlo do sniženja koncentracije dušika, kalija i kalcija, te u manjoj mjeri fosfora i magnezija. Hrast na močvarno glejnom tlu (stacionar 10) obilježavaju niske koncentracije magnezija u lišću u odnosu na hrast na pseudogleju (stacionar 1 i 15). Pogoršanje stanja ishrane lužnjaka može se objasniti pojačanim ispiranjem hraniva iz lišća i tla, oštećivanjem korijenskog sustava i mikorize, inhibiranjem mikrobiološke aktivnosti uslijed zakiseljavanja i kontaminacije tla, ali i slabljenjem fiziološke kondicije stabla koja odumiru. Pogoršanje ishrane lužnjaka može se ovdje prvenstveno pripisati pogoršanju hidroloških uvjeta i sastojinske klime izazvane njegovim sušenjem. To je od posebnog značenja za pristupačnost hraniva. Na ishranu vrlo negativno utječe zbijanje tla, te iznošenje iz sastojine čitavih stabala, posebno onih dijelova biomase koji sadrže puno hraniva (granjevina, kora). Znakovitu ulogu u prometu hraniva u šumskim ekosustavima ima podstojna etaža, prizemno rašće i mikrobiološki odnosi u tlu. Sve je to u ovim sastojinama poremećeno. Praćenje kretanja koncentracija hraniva u lišću lužnjaka provedena su tijekom 1990. i 1991. godine na stacionaru 10 u Draganićkim lugovima. Koncentracije dušika u lišću bile su najviše na početku vegetacijske sezone i stalno su se smanjivale prema jeseni. Kod stabala 1. stupnja oštećenja, one su u pravilu bile više nego kod stabala 3. stupnja oštećenja. Koncentracije fosfora obilježava njihovo sniženje tijekom ljeta. U drugom dijelu vegetacijske sezone vitalnija stabla pokazivala su povoljniju ishranu fosforom. Koncentracije kalija u svim su terminima i u obe godine bile izazito više kod manje oštećenih stabala. Kretanje koncentracija kalcija karakterizira njihov stalan porast sa starenjem lišća. Tu smo pojavu utvrdili i objasnili u više naših radova (Komlenović, 1973 i dr.). Kod jako oštećenih stabala hrasta došlo je i do promjena u ultrastrukturi kloroplasta. Kloroplasti nemaju tilakoida, već su se pojavili brojni plastoglobuli, koji se grupiraju. Te promjene upućuju na ubrzane procese senesencije. ZAKLJUČCI Iz rezultata istraživanja i diskusija proizlaze niže navedeni zaključci. Kod jako oštećenih stabala hrasta lužnjaka na tri lokaliteta u Pokupskom bazenu, utvrđeno je sniženje koncentracija dušika, kalija, kalcija i magnezija u lišću, u odnosu na malo oštećena stabla. Kretanje koncentracija elemenata prehrane u lišću tijekom vegetacijske sezone pokazuju sličnu sliku bez obzira na oštećenost stabala. Koncentracije kalija bile su niže kod jače oštećenih stabala lužnjaka tijekom čitave vegetacije, a koncentracije dušika i fosfora niže prvenstveno u drugom dijelu vegetacijske sezone. Jače oštećena stabla sadržavala su u lišću više sumpora. Kloroplasti jako oštećenih stabala nemaju normalnu strukturu, već strukturu koja karakterizira ubrzane procese starenja lišća. |