DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Na pokusnom objektu u Draganićkim lugovima tijekom
vegetacijske sezone 1990. i 1991. godine, jednom
mjesečno su uzimani i analizirani uzorci lišća 12
stabala 1. i 12 stabala 3. stupnja oštećenja.


Sve analize uzoraka biljnog materijala provedene
su u laboratoriju Odjela za ekologiju Šumarskog instituta,
Jastrebarsko.


Dušik je određen metodom Kjeldahla. Za određivanje
sadržaja ostalih elemenata prehrane, biljna je
tvar razlagana smjesom sumporne i perklorne kiseline.
Iz ekstrakta je fosfor dobiven kolorimetrijski, kalij plamenfotometrijski,
a ostali elementi prehrane metodom
atomske absorpcione spektrometrije (AA Perkin —
Elmer 300 S).


Sumpor je određen na S-analizatoru firme Lećo.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM


Istraživanja stanja ishrane hrasta lužnjaka s manjim
(stupanj 1) i jačim (stupanj 3) oštećenjem, provedena
su na 3 lokacije; u Jastrebarskom (stacionar 1), Draganićkim
(stacionar 10) i Rečičkim (stacionar 15) lugovima.


Detaljni podaci o vegetaciji i tlu istraživanih objekta,
izneseni su u doktorskoj disertaciji Branimira
May era (1989). Zato u ovom radu tlo nije posebno
istraživano.


Na stacionarima 1 i 15 zastupljen je pseudoglej na
zaravni distrični sa šumom hrasta lužnjaka i običnog
graba. Kod prvog stacionara radi se o tipičnoj zajednici
(Carpino betuli Quercetum roboris typ., Rauš 69), dok
na zadnjem stacionaru u omjeru smjese uz lužnjak i
grab pridolazi i bukva (Carpino betuli Quercetum roboris
fagetosum, Rauš 69). Na stacionaru 10 tlo je
močvarno, amfiglejno, nekarbonatno, vertično, hidromeliorirano
sa šumom hrasta lužnjaka i jasena (Genisto
elatae Quercetum roboris caricetosum Horv.).


Rezultati kemijskih analiza lišća prikazani su na
priloženim slikama. Iz njih proizlazi da je na stacionarima
1, 10 i 15 kod stabala 3. stupnja oštećenja došlo
do sniženja koncentracije dušika, kalija i kalcija, te u
manjoj mjeri fosfora i magnezija.


Hrast na močvarno glejnom tlu (stacionar 10) obilježavaju
niske koncentracije magnezija u lišću u odnosu
na hrast na pseudogleju (stacionar 1 i 15).


Pogoršanje stanja ishrane lužnjaka može se objasniti
pojačanim ispiranjem hraniva iz lišća i tla, oštećivanjem
korijenskog sustava i mikorize, inhibiranjem
mikrobiološke aktivnosti uslijed zakiseljavanja i kontaminacije
tla, ali i slabljenjem fiziološke kondicije stabla
koja odumiru.


Pogoršanje ishrane lužnjaka može se ovdje prvenstveno
pripisati pogoršanju hidroloških uvjeta i sastojinske
klime izazvane njegovim sušenjem. To je od
posebnog značenja za pristupačnost hraniva.


Na ishranu vrlo negativno utječe zbijanje tla, te
iznošenje iz sastojine čitavih stabala, posebno onih
dijelova biomase koji sadrže puno hraniva (granjevina,
kora). Znakovitu ulogu u prometu hraniva u šumskim
ekosustavima ima podstojna etaža, prizemno rašće i
mikrobiološki odnosi u tlu. Sve je to u ovim sastojinama
poremećeno.


Praćenje kretanja koncentracija hraniva u lišću lužnjaka
provedena su tijekom 1990. i 1991. godine na
stacionaru 10 u Draganićkim lugovima.


Koncentracije dušika u lišću bile su najviše na početku
vegetacijske sezone i stalno su se smanjivale
prema jeseni. Kod stabala 1. stupnja oštećenja, one
su u pravilu bile više nego kod stabala 3. stupnja
oštećenja.


Koncentracije fosfora obilježava njihovo sniženje
tijekom ljeta. U drugom dijelu vegetacijske sezone
vitalnija stabla pokazivala su povoljniju ishranu fosforom.
Koncentracije kalija u svim su terminima i u obe
godine bile izazito više kod manje oštećenih stabala.


Kretanje koncentracija kalcija karakterizira njihov
stalan porast sa starenjem lišća. Tu smo pojavu utvrdili
i objasnili u više naših radova (Komlenović, 1973
i dr.).


Kod jako oštećenih stabala hrasta došlo je i do
promjena u ultrastrukturi kloroplasta. Kloroplasti nemaju
tilakoida, već su se pojavili brojni plastoglobuli,
koji se grupiraju. Te promjene upućuju na ubrzane
procese senesencije.


ZAKLJUČCI


Iz rezultata istraživanja i diskusija proizlaze niže
navedeni zaključci.


Kod jako oštećenih stabala hrasta lužnjaka na tri
lokaliteta u Pokupskom bazenu, utvrđeno je sniženje
koncentracija dušika, kalija, kalcija i magnezija u lišću,
u odnosu na malo oštećena stabla.


Kretanje koncentracija elemenata prehrane u lišću
tijekom vegetacijske sezone pokazuju sličnu sliku bez


obzira na oštećenost stabala. Koncentracije kalija bile
su niže kod jače oštećenih stabala lužnjaka tijekom
čitave vegetacije, a koncentracije dušika i fosfora niže
prvenstveno u drugom dijelu vegetacijske sezone.


Jače oštećena stabla sadržavala su u lišću više sumpora.


Kloroplasti jako oštećenih stabala nemaju normalnu
strukturu, već strukturu koja karakterizira ubrzane
procese starenja lišća.