DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*424.7.001 (Quercus robur L.) Šumarski list CXVIII (1994) 11 ODNOS OŠTEĆENOSTI HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.), TE NJEGOVE PREHRANE RELATIONSHIP BETWEEN THE DAMAGE OCCURRING IN THE PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) AND ITS NUTRITION Nikola KOMLENOVIĆ* SAŽETAK: Kod jako oštećenih stabala hrasta lužnjaka na tri lokaliteta u Pokupskom bazenu utvrđeno je sniženje koncentracija dušika, kalija, kalcija i magnezija u Ušću. Kretanje koncentracija elemenata prehrane u Ušću hrasta lužnjaka tijekom vegetacijske sezone, pokazuju sličnu sliku bez obzira na oštećenost stabala. Koncentracije kalija bile su niže kod jako oštećenih stabala u svim terminima uzimanja uzoraka. U pojedinim dijelovima vegetacijske sezone utvrđen je i niži sadržaj drugih hraniva (N, P, Ca). Ultrastruktura kloroplasta jako oštećenih stabala upućuje na intenzivne procese senesencije. Ključne riječi: Quercus robur, oštećenost, stanje ishrane UVOD U velikom broju radova utvrđen je utjecaj imisija Imisije na prehranu drveća utječu i posredno, što na prehranu šumskog drveća (Baule 1984, Hiittl smo prikazali i na shemi iznesenoj u našim ranijim 1986, Komlenović 1989, 1992, Komlenović i radovima (Komlenović 1989, 1992). Rastovski 1992, Zottl i Hiittl 1986 i dr.). Djelo Istraživanje prehrane obične smreke na Velebitu i vanje sumpor dioksida i produkta njegove konverzije u Gorskom kotaru pokazala su da je u razdoblju od kao i utjecaj dušičnih spojeva na prehranu drveća sa 20 godina došlo do značajnog pada koncentracija mag svim je logičan, jer su dušik i sumpor biogeni elementi. nezija u njenim iglicama (Komlenović 1989). Ova Zbog sve većeg opterećenja atmosfere dušičnim spoje je pojava zapažena već ranije na Schwarzwaldu, Hillsu vima, u našim je kulturama nedostatak dušika danas i Vogezima, ali i u kulturama običnog bora u istočnom značajno manji nego prije dvadesetak godina. dijelu Njemačke. Pored imisija to se u Njemačkoj tu U blizini Željezare Sisak i na području grada Zamači intenzivnim iskorišćivanjem biomase kroz duže greba utvrđene su povišene koncentracije željeza u vremensko razdoblje, te nepovoljnim utjecajem monoiglicama četinjača. kultura smreke na tlo. Tu do izražaja dolazi i genetska Djelovanje sumpor dioksida na prehranu šumskog specifičnost prehrane, jer je nedostatak magnezija jače drveća sumporom, utvrdili smo u više područja Repuizražen kod određenih provenijencija. Tako npr. na blike Hrvatske, i te rezultate prikazali u nizu naših Schwarzwaldu na distričnim smeđim tlima jedna proveradova (K omlenović i Pezdric 1987, Komlenonijencija smreke najčešće ima niske koncentracije magvić 1989, Komlenović et ali. 1990, Komlenović nezija (ispod 0,07% Mg), što je popraćeno i vidljivim i Rastovsk i 1992 i dr.) simptomima nedostatka magnezija. METODE RADA Shodno našoj shemi o utjecaju imisija na šumske Krajem mjeseca kolovoza na 3 lokaliteta u Pokupekosustave (Komlenovi ć 1989), pristupili smo istraskom uzeli smo i analizirali uzorke lišća dominantnih živanju stanja ishrane hrasta lužnjaka. stabala lužnjaka 1. i 3. stupnja oštećenja. * Dr. Nikola Komlenović, Šumarski institut Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Na pokusnom objektu u Draganićkim lugovima tijekom vegetacijske sezone 1990. i 1991. godine, jednom mjesečno su uzimani i analizirani uzorci lišća 12 stabala 1. i 12 stabala 3. stupnja oštećenja. Sve analize uzoraka biljnog materijala provedene su u laboratoriju Odjela za ekologiju Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Dušik je određen metodom Kjeldahla. Za određivanje sadržaja ostalih elemenata prehrane, biljna je tvar razlagana smjesom sumporne i perklorne kiseline. Iz ekstrakta je fosfor dobiven kolorimetrijski, kalij plamenfotometrijski, a ostali elementi prehrane metodom atomske absorpcione spektrometrije (AA Perkin — Elmer 300 S). Sumpor je određen na S-analizatoru firme Lećo. REZULTATI ISTRAŽIVANJA S RASPRAVOM Istraživanja stanja ishrane hrasta lužnjaka s manjim (stupanj 1) i jačim (stupanj 3) oštećenjem, provedena su na 3 lokacije; u Jastrebarskom (stacionar 1), Draganićkim (stacionar 10) i Rečičkim (stacionar 15) lugovima. Detaljni podaci o vegetaciji i tlu istraživanih objekta, izneseni su u doktorskoj disertaciji Branimira May era (1989). Zato u ovom radu tlo nije posebno istraživano. Na stacionarima 1 i 15 zastupljen je pseudoglej na zaravni distrični sa šumom hrasta lužnjaka i običnog graba. Kod prvog stacionara radi se o tipičnoj zajednici (Carpino betuli Quercetum roboris typ., Rauš 69), dok na zadnjem stacionaru u omjeru smjese uz lužnjak i grab pridolazi i bukva (Carpino betuli Quercetum roboris fagetosum, Rauš 69). Na stacionaru 10 tlo je močvarno, amfiglejno, nekarbonatno, vertično, hidromeliorirano sa šumom hrasta lužnjaka i jasena (Genisto elatae Quercetum roboris caricetosum Horv.). Rezultati kemijskih analiza lišća prikazani su na priloženim slikama. Iz njih proizlazi da je na stacionarima 1, 10 i 15 kod stabala 3. stupnja oštećenja došlo do sniženja koncentracije dušika, kalija i kalcija, te u manjoj mjeri fosfora i magnezija. Hrast na močvarno glejnom tlu (stacionar 10) obilježavaju niske koncentracije magnezija u lišću u odnosu na hrast na pseudogleju (stacionar 1 i 15). Pogoršanje stanja ishrane lužnjaka može se objasniti pojačanim ispiranjem hraniva iz lišća i tla, oštećivanjem korijenskog sustava i mikorize, inhibiranjem mikrobiološke aktivnosti uslijed zakiseljavanja i kontaminacije tla, ali i slabljenjem fiziološke kondicije stabla koja odumiru. Pogoršanje ishrane lužnjaka može se ovdje prvenstveno pripisati pogoršanju hidroloških uvjeta i sastojinske klime izazvane njegovim sušenjem. To je od posebnog značenja za pristupačnost hraniva. Na ishranu vrlo negativno utječe zbijanje tla, te iznošenje iz sastojine čitavih stabala, posebno onih dijelova biomase koji sadrže puno hraniva (granjevina, kora). Znakovitu ulogu u prometu hraniva u šumskim ekosustavima ima podstojna etaža, prizemno rašće i mikrobiološki odnosi u tlu. Sve je to u ovim sastojinama poremećeno. Praćenje kretanja koncentracija hraniva u lišću lužnjaka provedena su tijekom 1990. i 1991. godine na stacionaru 10 u Draganićkim lugovima. Koncentracije dušika u lišću bile su najviše na početku vegetacijske sezone i stalno su se smanjivale prema jeseni. Kod stabala 1. stupnja oštećenja, one su u pravilu bile više nego kod stabala 3. stupnja oštećenja. Koncentracije fosfora obilježava njihovo sniženje tijekom ljeta. U drugom dijelu vegetacijske sezone vitalnija stabla pokazivala su povoljniju ishranu fosforom. Koncentracije kalija u svim su terminima i u obe godine bile izazito više kod manje oštećenih stabala. Kretanje koncentracija kalcija karakterizira njihov stalan porast sa starenjem lišća. Tu smo pojavu utvrdili i objasnili u više naših radova (Komlenović, 1973 i dr.). Kod jako oštećenih stabala hrasta došlo je i do promjena u ultrastrukturi kloroplasta. Kloroplasti nemaju tilakoida, već su se pojavili brojni plastoglobuli, koji se grupiraju. Te promjene upućuju na ubrzane procese senesencije. ZAKLJUČCI Iz rezultata istraživanja i diskusija proizlaze niže navedeni zaključci. Kod jako oštećenih stabala hrasta lužnjaka na tri lokaliteta u Pokupskom bazenu, utvrđeno je sniženje koncentracija dušika, kalija, kalcija i magnezija u lišću, u odnosu na malo oštećena stabla. Kretanje koncentracija elemenata prehrane u lišću tijekom vegetacijske sezone pokazuju sličnu sliku bez obzira na oštećenost stabala. Koncentracije kalija bile su niže kod jače oštećenih stabala lužnjaka tijekom čitave vegetacije, a koncentracije dušika i fosfora niže prvenstveno u drugom dijelu vegetacijske sezone. Jače oštećena stabla sadržavala su u lišću više sumpora. Kloroplasti jako oštećenih stabala nemaju normalnu strukturu, već strukturu koja karakterizira ubrzane procese starenja lišća. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 15 <-- 15 --> PDF |
SI. 1: Koncentracije dušika, fosfora, kalija i kalcijau Ušću lužnjaka različitog stupnja oštećenosti Fig. 1: Concentrations of Nitrogen, Phosphorus, Potassium and Calcium in the Leaves of Pedunculate Oak at Various Degrees of Damage JUI 3.stupanj IB Stacionar SI. 2: Koncentracije magnezija, mangana, željeza icinka u Ušću lužnjaka različitog stupnja oštećenja Fig. 2: Concentrations of Magnesium, Manganese, Iron and Zin in the Leaves of Pedunculate Oak at Various Degrees of Damage Ftg Z8.2 388 258 288 Fe pp« 158 SI. 3: Kretanje koncentracija dušika i fosfora u Ušću lužnjaka tijekom 1990. i 1991. Fig. 3: Change in the Concentrations of Nitrogen and Phosphorus in the Leaves of Pedunculate Oak During 1990—1991 P I 1. stupanj fTTT? 3.stupanj Z.b 2 1.5 1 8.5 t 8 B.2S 6.2 8.15 B.l HI »III niesec SI. 4: Kretanje koncentracija kalija i kalcija u Ušću lužnjaka tijekom 1990. i 1991. Fig. 4: Changes in the Concentrations of Potassium and Calcium in the Leaves of Pedunculate Oak During 1990-1991 ["I 1.stupanj PI 3. stupanj n VII HI: Hjesec Mjesec Stacionar |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 16 <-- 16 --> PDF |
SI. 5: Kretanje koncentracija magnezija i sumpora u SI. 6: Kretanje koncentracija željeza i mangana u Ušću lužnjaka tijekom 1990. i 1991. Ušću lužnjaka tijekom 1990. i 1991. Fig. 5: Changes in the Concentrations of Magnesium Fig. 6: Changes in the Concentrations of Iron and and Sulphur in the Leaves of Pedunculate Oak Manganese in the Leaves of Pedunculate Oak During 1990-1991 During 1990-1991 n i sl"i J Uli 3.stupanj P I 3, stupanj B.3 y 8.2S r a.z HgZ8.15f- cippm ^ 6,1168 i 8,85 56n , J_.1 II i.l.l. .1 I.I.I.I I....I. .. i. .1,1 1,1-i, ,LLLU—U ill,1,1 Li t f-il 11 t*1 i-!)´>—\< i|L-l> +>*! J ** till Mil Iljesec Iljesec VII mi 156 NVppis i—l-i i|´,ij—[´ i|t,if Ml Mil MI mi iljesec Hjesec SI. 7: Kretanje koncentracija cinka u Ušću lužnjaka tijekom 1990. i 1991. Fig. 7: Changes in the Concentrations of Zinc in the Leaves of Pedunculate Oak During 1990-1991 [ 1 1.stupanj F] 3. stupanj 38 2S i´ W !i—h MI MI. Iljesec LITERATURA Baule, H., 1984: Zusammenhange zwischen Nahrstoffver-Komlenović, N., Cestar, D., 1984: Istraživanje stanja sorgung und Walderkrankungen. Allgemeine Forst ishrane lužnjaka (Quercus robur L.) u utvrđenim eko- Zeitschrift Nr. 30/31, 1-4. loško-gospodarskim tipovima šuma u R Hrvatskoj. Šumarski institut, Jastrebarsko, radovi 59. Hiittl, R., F., 1986: Forest decline and nutrional disturban ces. XVII World IUFRO Congress, Ljubljana. Komlenović, N., Pezdirc, N., 1987: Koncentracija sumpora u lišću nekih vrsta drveća u Istri i Hrvatskom Komlenović , N., 1973: Koncentracija hraniva u iglicama primorju. Šumarski list, 1—2, 5 — 17. kao indikator stanja ishrane kultura obične smreke Komlenović, N., Rastovski, P., 1992: Research of Nu (Picea abies Karst.), Disertacija, Sveučilište u Zagre trional Status of Silver Fir (Abies alba, Mill.) of bu. Different Damage Degree. 6. IUFRO-Tannensympo Komlenović, N., 1989: Utjecaj S02 i nekih drugih polu sium, Zagreb, 183-190. tanata na šumsko drveće s posebnim osvrtom na R Komlenović, N., Mayer, B., Rastovski, P., 1990: Hrvatsku. Šumarski list, 6-8, 243-260. Opterećenost kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) Komlenović , N., 1992: Fiziologija i prehrana šumskog na području Istre, sumporom i teškim metalima. Šudrveća. Šume u Hrvatskoj, 121-130. marski list, 11-12, 451-461. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1994 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Mayer, B., 1989: Ekološki značaj režima podzemnih i poZottl, H., 1986: Waldschaden und Nahrelementversorgun. vršinskih voda za nizinske šume Pokupskog bazena. Dusseldorff. Geobot. Koolog. Heft 2, 31-41. Disertacija, Sveučilište u Zagrebu. Mayer, B., Komlenović, N., 1974: Izvještaj o rezultaZottl, H., Hiittl, 1985: Schadesymptome und Ernahrung tima četverogodišnjih istraživanja elemanata vodnog szustand von Fichtenbestanden im siidwestdeutschcn režima na području g. j . Draganićki lugovi, 1—30, Alpenvorland. Allgemeine Forst Zeitschrift Nr. 9/10, Dokumentacija Šumarskog instituta Jastrebarsko. 1-3. SUMMARY: The paper represents the results of an investigation into the state of nutrition in Pedunculate Oak trees with slight and severe damages. It was established that in the case of more severely damaged Pedunculate Oak trees in the Pokupsko basin decreased nutrition with potassium, nitrogen, calcium magnesium and phosphorus occurs. An investigation of seasonal nourishment rates showed that the nitrogen concentrations are highest at the begining of vegetation, and they are usually higher in non-damaged trees. Phosphorus shows characteristic lowering concentrations during summer, regardless of damage. With regard to potassium markedly lower concentrations were determined in damaged trees during the whole period of vegetation. Calcium is characterised by a constant increase of its concentration in leaves with increasing age. The leaves of the more severely damaged Pedunculate Oak trees contained relatively more sulphur. Chloroplast ultrastructure in damaged trees of the Pedunculate Oak indicates intensive weathering processes. L5 |