DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Iver Samset: RJEŠENJE PROBLEMA RESURSA PRIRODNOM TEHNIKOM TRANSPORTA DRVA (Naturens egen transportteknikk leste et ressursproblem) Norveški institut za šumarstvo i istraživanje (Nork institutt for skogforskning) As-NLH, 1990. str. 31. Kad su se prvi vikinzi naselili na Island tijekom 870—930. A. D., trećina tog otoka bila je obrasla šumom. Te šume činila su niska stabla, većinom krive breze (Betula pubescens). One su mogle dati skloništa i ogrijevno drvo, ali je u njima teško bilo naći građevno drvo. Prema islandskim zapisima šume su pokrivale područje od morske obale do podnožja planina. Tijekom proteklih 1000 godina, a naročito poslije 1700. godine, poljodjelstvo i pašarenje degradirali su većinu tih šuma. Ispaša ovaca posebno je djelovala na prirodu. Ovčija paša svih bilina i olujni vjetrovi naglo su erodirali fina vulkanska tla, uzrokujući duboka oštećenja terena. Zbog toga i dandanas traje sporenje između šumara i vlasnika ovčarskih farmi. Kad ispaša stane krajolik se ponovo ozeleni. Na zaštićenim područjima s prikladnom klimom, šumari su uspješno podizali smrekove i arišove šume. Danas je svega 1% ploštine Islanda obraslo šumama. To su uglavnom brezove šume s malim prirastom. Uprkos činjenici da je Island zemlja siromašna šumama, sjeverni i zapadni dio morske obale i kopna, između najviše razine plime i najniže razine oseke, pokriveni su velikim trupcima (vidi SI. 1). Klimatski uvjeti nisu omogućavali rast velikih stabala tijekom proteklog razdoblja od najmanje 10000 godina. Veliki trupci nalazili su se također u dubokim močvarnim tlima. Na otoku Jan Mayer, sjeverno od Islanda, našli su se trupoi koji su ondje proveli više od 4000 godina. Te interesantne činjenice poznate su više od 200 godina. Knjiga o naseljima bila je napisana oko 200 godina poslije vremena naseljavanja vikinga. Ona opisuje odakle su se vikinzi doselili i gdje su se naselili. Naplavljeno drvo i zaustavljeni trupci mogli su biti važni izvori doseljenicima pri izgradnji njihovih prvih domova. Naplavljeno drvo i zaustavljeni trupci na dragim obalama Najveća količina zaustavljenog drva su trupci bora (Plnus sp.) i ariša (Larix sp.). Postoje i manje količine ostalih vrsta drveća kao na primjer breze, topole, smreke i jele. Najveća količina ariša i činjenica da je pronađena jela (Abies si |