DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Iver Samset:


RJEŠENJE PROBLEMA RESURSA PRIRODNOM TEHNIKOM
TRANSPORTA DRVA


(Naturens egen transportteknikk leste et ressursproblem)


Norveški institut za šumarstvo i istraživanje
(Nork institutt for skogforskning)
As-NLH, 1990. str. 31.


Kad su se prvi vikinzi naselili na Island tijekom 870—930. A. D., trećina tog
otoka bila je obrasla šumom. Te šume činila su niska stabla, većinom krive
breze (Betula pubescens). One su mogle dati skloništa i ogrijevno drvo, ali je
u njima teško bilo naći građevno drvo.


Prema islandskim zapisima šume su pokrivale područje od morske obale
do podnožja planina. Tijekom proteklih 1000 godina, a naročito poslije 1700.
godine, poljodjelstvo i pašarenje degradirali su većinu tih šuma. Ispaša ovaca
posebno je djelovala na prirodu. Ovčija paša svih bilina i olujni vjetrovi naglo
su erodirali fina vulkanska tla, uzrokujući duboka oštećenja terena. Zbog toga
i dandanas traje sporenje između šumara i vlasnika ovčarskih farmi. Kad ispaša
stane krajolik se ponovo ozeleni. Na zaštićenim područjima s prikladnom
klimom, šumari su uspješno podizali smrekove i arišove šume. Danas je svega
1% ploštine Islanda obraslo šumama. To su uglavnom brezove šume s malim
prirastom.


Uprkos činjenici da je Island zemlja siromašna šumama, sjeverni i zapadni
dio morske obale i kopna, između najviše razine plime i najniže razine oseke,
pokriveni su velikim trupcima (vidi SI. 1). Klimatski uvjeti nisu omogućavali
rast velikih stabala tijekom proteklog razdoblja od najmanje 10000 godina. Veliki
trupci nalazili su se također u dubokim močvarnim tlima. Na otoku Jan
Mayer, sjeverno od Islanda, našli su se trupoi koji su ondje proveli više od
4000 godina. Te interesantne činjenice poznate su više od 200 godina.


Knjiga o naseljima bila je napisana oko 200 godina poslije vremena naseljavanja
vikinga. Ona opisuje odakle su se vikinzi doselili i gdje su se naselili.
Naplavljeno drvo i zaustavljeni trupci mogli su biti važni izvori doseljenicima
pri izgradnji njihovih prvih domova.


Naplavljeno drvo i zaustavljeni trupci na dragim obalama


Najveća količina zaustavljenog drva su trupci bora (Plnus sp.) i ariša (Larix
sp.). Postoje i manje količine ostalih vrsta drveća kao na primjer breze, topole,
smreke i jele. Najveća količina ariša i činjenica da je pronađena jela (Abies si