DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 94 <-- 94 --> PDF |
IZ AGRONOMSKOG GLASNIKA BR. 1—2. i 3/1993. Dipl. ing. M. Kurtel a (Agronomski fakultet u Zagrebu) u članku Valorizacija stanja drvorednog zelenila saopćio je rezultate svojih istraživanja o stanju, točnije propadanju, stabala u drvoredima sedam zagrebačkih ulica. Vrste su Aesculus hipocastanum L„ Acer platanoides L. i Tilia sp. a godine istraživanja 1976, 1977. i 1991. Životno stanje stabala ocijenjeno je vizuelnom metodom stanja (oštećenosti) krošnje, podjelivši ga u četiri klase s po 25% oštećenja svake klase, dakle I-IV. Životne funkcije stabala autor je utvrdio na osnovu mjerenja dužine izbojaka, težine izbojaka i težine lišća. Sve ove veličine smanjivale su se s pojačanim oštećenjem krošnje pa su, sumarno uzeto, te vrijednosti za stabla IV. klase oštećenosti 1976. i 1977. godine bile »približno iste ili čak i više u odnosu na sve četiri klase u 1991. godini.« To znači da stabla i uz smanjenje krošnje sušenjem pojedinih grana i grančica nema snage da žive grane opskrbi dovoljnim količinama hraniva. Stablo, da se poslužimo Babić — Stambukovim nazivom kopnica za AIDS ili SIDU, kopni. Rezultat je, da se između 1976. i 1991. godine broj stabala u navedenim ulicama u prosjeku smanjio za 34%. U prosjeku jer je javor stradao sa 76% i »pokazao se najmanje prilagodljiv stresnim uvjetima grada«. Prema dostupnim mi podacima u šumskim sastojinama javor je na industrijske polutante daleko otporniji od bukve i hrasta. Doduše Seletković* daje podatke i za »ostale listače « a to su gorski javor, javor mliječ, grab i voćkarice koje iskazuju znatno manja oštećenja nego bukva i hrast. * Z. Seletković : Utjecaj industrijskih polutanata na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u šumskim ekosistemima slavonskog gorja. Glasnik za šumske pokuse vol. 27, str. 104. I. Ciglar i Ž. Budinščak (Agronomski fakultet u Zagrebu) pod naslovom Dinamika populacije faune u proizvodnim i neproizvodnim jabučicima«, (u br. 1—2), točnije u intenzivnoj i u ekstenzivno j proizvodnji, saopćili su rezultate svojih istraživanja provedenih u 1990. i 1991. godini o brojčanom stanju insekata kako štetnih tako i predatori. U voćnjaku intenzivnog uzgoja, dakle u kojem se primjenjuju pesticidi za zaštitu od bolesti i štetnika, bilo 46 vrste insekata a u ekstenzivnom u kojem takvih zaštitnih mjera nije bilo broj vrsta iznosio je 79. Međutim uz veći broj vrsta »jačine populacije svake pojedine vrste (bila je) slaba, nije ustanovljena »pojava jake populacije niti jedne vrste«, ali nije bilo ni značajnijih šteta na stablima jabuka. Stoga autori zaključuju da »u voćnjaku gdje se ne primjenjuju pesticidi nisu poremećeni pojedini važni prirodni limitirajući čimbenici i pojave jakih populacija tj. sačuvana je prirodna ravnoteža između fitofaga i entomofaga, prisutna konkurencija, interferencija, nema selekcije sojeva s povećanim potencijalom razmnožavanja. Isključen je stimulirajući učinak nekih tvari dodatne ishrane, ili pesticida itd.« Stoga je »važnost predatora i parazita, tj. njihova nazočnost, značajna pa se u redovnim metodama zaštite uz praćenje štetne faune mora redovito provoditi i praćenje korisne faune«. Prof. Ana S k e n d e r (Poljoprivredni fakultet u Osijeku) sa suradnicima provela je »istraživanja djelotvornosti mehaničkog i kemijskog suzbijanja korova u soji« (br. 3.) u dvjema »klimatskim vrlo različitim godinama«. Za kemijsko suzbijanje korišten je preparat Dualin. Rezultat je sažet u jednoj rečenici: »Bitno je |