DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 93 <-- 93 --> PDF |
ŠUMARSKA SOCIOLOGIJA DR. JOSIPA BISKUPA Ovoga proljeća hrvatska društvena znanost dobila je još jedan značajan znanstveni prilog proučavanju društva — Šumarsku sociologiju sveučilišnog profesora i znanstvenog savjetnika na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ovom studijom »prevladano je mišljenje da je sociologija teoretska znanost koja je usmjerena samo na proučavanje društva u totalitetu«, kako u Predgovoru knjizi kaže autor, koji nastavlja »Spor o tome da li je sociologija znanost o općim zakonima razvitka društva i o funkcioniranju i transformaciji pojedinih sistema ili znanost o izučavanju tipičnog u društvenim pojavama (Weberovi »idealni tipovi «, Sorokin), ili pak znanost o konkretnim društvenim fenomenima, nalazi svoje rješenje u integraciji označenih dimenzija. Sociologija polazi od konkretnih istraživanja preko sagledavanja tipičnog, zajedničkog u društvenim pojavama do izučavanja strukture i dinamike pojedinih sistema u povijesti i do izučavanja općih zakona strukture i razvitka društva. « ´ »Rezultati istraživanja u industriji, a danas se time posebno bavi ne samo industrijska sociologija nego i organizacija rada, dakle rezultati tih istraživanja pokazali su da su za produktivnost na radnom mjestu odlučniji psihosocijalni faktori nego stredstva rada, tj. strojevi i kompjutori«.2 Konačno, »Čovjeka ne može više ignorirati niti visokorazvijena industrijska proizvodnja, niti arhaični ruralni oblici 1 Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb, 1969, tom 6, str. 59. 2 Vidjeti: S. Haladin: Industrijska sociologija, Fakultet građevinskih znanosti, Zagreb, 1983. proizvodnje i rada«, nastavlja dalje autor, ističući da se »sociološka komponenta nije eksplicitno i sveobuhvatno istraživala. O čovjeku i njegovoj ulozi u radu govori se u šumarstvu ponajviše u svezi s organizacijom rada, ergonomijom i zaštitom na radu. Tek u ponekim zemljama istraživane su psihosocijalne komponente u šumarstvu«.´´ Kao redovni profesor i znanstveni savjetnik na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dr. Josip BISKUP obavio je pionirski posao konstituiranja »Sociologije rada u šumarstvu« kao posebne sociološke grane sa suradnicima na Šumarskom fakultetu koji u sklopu Zavoda za istraživanja u šumarstvu od 1968. godine provodi longitudionalna sociološka istraživanja u šumarstvu. Tako je nakon petnaestogodišnjega istraživanja i proučavanja u šumarstvu, uz pomoć brojnih suradnika medu šumarskim stručnjacima, sociologa s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za društvene znanosti u Zagrebu, studenata društvenih znanosti i šumarstva te novinara anketara uspio objaviti tridesetak radova s toga područja i tako konstituirati »Sociologiju rada u šumarstvu«, a pod naslovom »ŠUMARSKA SOCIOLOGIJA « izdati studiju koja obuhvaća 224 stranice knjige. Izdavanjem ovoga djela profesor dr. Josip Biskup se danas u krugovima naučno- istraživalačkih djelatnika utemeljiteljem šumarske sociologije. Milan Neff 3 Vidjeti: E. Teikari: Metsatyontekijoiden tvoviithyvyys (Job satisfaction among forest workers), Tyotehoseuran julkaisuja 208, Helsinki, 1979. |