DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 93     <-- 93 -->        PDF

ŠUMARSKA SOCIOLOGIJA DR. JOSIPA BISKUPA


Ovoga proljeća hrvatska društvena
znanost dobila je još jedan značajan
znanstveni prilog proučavanju društva —
Šumarsku sociologiju sveučilišnog profesora
i znanstvenog savjetnika na Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.


Ovom studijom »prevladano je mišljenje
da je sociologija teoretska znanost
koja je usmjerena samo na proučavanje
društva u totalitetu«, kako u Predgovoru
knjizi kaže autor, koji nastavlja »Spor o
tome da li je sociologija znanost o općim
zakonima razvitka društva i o funkcioniranju
i transformaciji pojedinih sistema
ili znanost o izučavanju tipičnog u društvenim
pojavama (Weberovi »idealni tipovi
«, Sorokin), ili pak znanost o konkretnim
društvenim fenomenima, nalazi
svoje rješenje u integraciji označenih dimenzija.
Sociologija polazi od konkretnih
istraživanja preko sagledavanja tipičnog,
zajedničkog u društvenim pojavama do
izučavanja strukture i dinamike pojedinih
sistema u povijesti i do izučavanja
općih zakona strukture i razvitka društva.
« ´


»Rezultati istraživanja u industriji, a
danas se time posebno bavi ne samo industrijska
sociologija nego i organizacija
rada, dakle rezultati tih istraživanja pokazali
su da su za produktivnost na radnom
mjestu odlučniji psihosocijalni faktori
nego stredstva rada, tj. strojevi i
kompjutori«.2


Konačno, »Čovjeka ne može više ignorirati
niti visokorazvijena industrijska
proizvodnja, niti arhaični ruralni oblici


1 Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb,
1969, tom 6, str. 59.
2 Vidjeti: S. Haladin: Industrijska sociologija,
Fakultet građevinskih znanosti, Zagreb, 1983.


proizvodnje i rada«, nastavlja dalje autor,
ističući da se »sociološka komponenta
nije eksplicitno i sveobuhvatno istraživala.
O čovjeku i njegovoj ulozi u radu
govori se u šumarstvu ponajviše u svezi
s organizacijom rada, ergonomijom i zaštitom
na radu. Tek u ponekim zemljama
istraživane su psihosocijalne komponente
u šumarstvu«.´´


Kao redovni profesor i znanstveni savjetnik
na Šumarskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu, dr. Josip BISKUP obavio
je pionirski posao konstituiranja »Sociologije
rada u šumarstvu« kao posebne sociološke
grane sa suradnicima na Šumarskom
fakultetu koji u sklopu Zavoda za
istraživanja u šumarstvu od 1968. godine
provodi longitudionalna sociološka istraživanja
u šumarstvu.


Tako je nakon petnaestogodišnjega istraživanja
i proučavanja u šumarstvu, uz
pomoć brojnih suradnika medu šumarskim
stručnjacima, sociologa s Filozofskog
fakulteta u Zagrebu, Instituta za
društvene znanosti u Zagrebu, studenata
društvenih znanosti i šumarstva te novinara
anketara uspio objaviti tridesetak
radova s toga područja i tako konstituirati
»Sociologiju rada u šumarstvu«, a
pod naslovom »ŠUMARSKA SOCIOLOGIJA
« izdati studiju koja obuhvaća 224 stranice
knjige.


Izdavanjem ovoga djela profesor dr.
Josip Biskup se danas u krugovima naučno-
istraživalačkih djelatnika utemeljiteljem
šumarske sociologije.


Milan Neff


3 Vidjeti: E. Teikari: Metsatyontekijoiden tvoviithyvyys
(Job satisfaction among forest workers),
Tyotehoseuran julkaisuja 208, Helsinki, 1979.