DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 90     <-- 90 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


Mirko Vidaković: ČETINJAČE, MORFOLOGIJA I VARIJABILNOST,
Zagreb 1993, str. 741, 463 slike, većinom u boji, izdavači:
Grafički zavod Hrvatske i »Hrvatske šume«.


To je drugo izdanje »Četinjače« u proširenom obliku. U knjizi je obrađeno
preko 2.200 vrsta, nižih taksona, kultivara i hibrida od kojih je veliki broj
egzota.


Najprije dolazi opća materija važna za razumijevanje prikaza vrsta i nižih
taksona. Slijedi kratki prikaz o klasifikaciji biljaka, o definiciji vrste, o morfološkim
karakteristikama, o rasprostranjenju biljaka itd. Iza toga naveden je
sistematski opis svih porodica i rodova golosjemenjača. Zatim je opisana morfologija
i varijabilnost pojedinih vrsta. Prikazan je način generativnog i vegetativnog
razmnožavanja s podacima o cvatnji, o oplodnji, o fruktifikaciji i si.
Za svaku vrstu drveća navedeno je područje njezina rasprostranjenja. Sve je
to popraćeno s vrlo instruktivnim fotografijama, grafikonima i crtežima.


Na kraju knjige nalazi se potpuno kazalo botaničkih naziva a zatim slijedi
pregled narodnih i izvedenih naziva rodova, vrsta i nižih taksona uključujući
i kultivare.


Autor knjige Mirko Vidaković je dipl. inženjer šumarstva, doktor šumarskih
znanosti Zagrebačkog sveučilišta, počasni doktor Sveučilišta u Šopronju, redoviti
član Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti, pisac velikog broja znanstvenih
i stručnih članaka itd. Nema potrebe predstavljati ga šumarskoj javnosti,
jer je dobro poznat, pošto je bio dugogodišnji sveučilišni profesor iz dendrologije
i šumarske genetike na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.


Profesor Mirko Vidaković je napisao ovo opsežno djelo oslanjajući se na
ideju da prikaže šumsko drveće i grmlje sa gledišta evolucije i njihove varijabilnosti
koja je uvjetovana naslijeđem i okolinom te djelovanjem čovjeka. U
tome se razlikuje Vidakovićeva dendrologija od ostalih koje su objavljene u nas
i u svijetu. To je razlog da je prvo izdanje knjige (1982) naišlo na veliko odobravanje
i zanimanje pa je vrlo brzo bilo rasprodano. Ali i svjetska šumarska
javnost zanimala se također za Vidakoviceve »Četinjače«. To je ponukalo autora
da se potrudio prevesti svoju knjigu na engleski jezik uz pomoć profesorice
Maje Soljan. Engleska verzija »Četinjača« pod naslovom »Conifers«, izdana je
1991., na str. 754. U biti engleska verzija je prijevod ovog drugog, proširenog
hrvatskog izdanja. O njoj je bilo govora u Hrvatskoj Akademiji znanosti i umjetnosti
u Zagrebu kada je ondje bila — 17. svibnja 1991. — predstavljena (v.
Sum. list br. 6—9/1991. str. 400-^04). Tom prilikom bilo je rečeno da je Vidakovićeva
monografija »Conifers« novi prilog hrvatske šumarske znanosti svjetskoj
znanstvenoj literaturi iz područja taksonomije, dendrologije, biologije, genetike
i uzgoja cmogoričnih vrsta drveća. Danas ću reći da je drugo ili bolje
reći treće izdanje »Četinjače« slijedeći veliki prilog hrvatskoj šumarskoj literaturi.
Zašto veliki prilog? Zato što je znanstveno obrađen golemi broj crno


548