DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Taj naš opis naveli smo za »Hrvatske šume« u jednostavnim potezima da bi bio zanimljiviji čitateljima i razumljiviji našoj stručnoj javnosti. Naš postdiplomant iz studija »organizacije i ekonomike šumarstva« Stjepan Klasić, dipl. inž. šum., koji je godine 1980. magistrirao s radnjom »Ekonomski opravdane cijene proizvodnje ukupnog šumskog transporta po drvnim sortimenlima Šumarije Koska po planu za 1978. godinu« — 4. siječnja 1993. javno je odbranio svoju disertacijsku radnju upravo o navedenoj problematitci. Naslov te disertacijske radnje je bio: »ORGANIZACIJSKO-EKONOMSKA PRIPREMA GOSPODARSKOG RAČUNA U RADNIM JEDINICAMA ŠUMARSTVA« (radni naslov bio je: »Istraživanje financijsko-ekonomskih elemenata u pripremi djelatnosti biološke reprodukcije drva i radilišta iskorišćivanja šuma«). Ta radnja odnosila se na godinu 1981., i to na Šumariju Koska, kao dijelu šumskogospodarskog područja »Krndije« (Šumskog gospodarstva »Krndija Našice) i SŠGO »Slavonska šuma« Vinkovci. U njoj su prihodi razrađeni u dvije varijante: »A« prema propisanim cijenama drvnih sortimenata, »B« prema predvidivim realnim cijenama drvnih sortimenata pri tadašnjoj intenzivnoj inflaciji. Napominje se, da je Šumarija Koska tada imala površinu 9.174 ha (89,69% obraslo, 9,55% neobraslo, 0,76%, neplodno) s godišnjim tečajnim drvnim prirastom 61.392 m3, prosječnim godišnjim šumskouređajnim etatom 29.000 m3 (jedva 47% tečajnog drvnog prirasta! od kojeg glavni prinos čini 12.000 m3 a prinos proreda čak 17.000 m3 (58,6%) brutto sječne drvne mase. To su nizinske, pretežito mješovite sjemenjače hrasta lužnjaka i poljskog jasena (s primjesama graba, klena, bagrema, brijesta like, johe, vrbe i topole) — jednodobne, oplodne sječe. Stupanj otvorenosti prometnicama (šumskim i javnim) godine 1991. s tvrdom podlogom iznosio je 17,1 m/ha, a srednja dužina privlačenja do1 prometnica s tvrdom podlogom 233 m. Iz opisa se vidi: radi se o vrijednoj šumi s hrastom lužnjakom, ali već prije godine 1945. preiskorišćenoj, pa se 53% tečajnog drvnog prirasta naturalno investira u šumskobiološku produkciju, planski približavajući osnovne drvne zalihe njihovim normalnim veličinama, što obećava optimalne buduće drvne priraste! Iako novčanu cijenu tog neposječenog dijela tečajnog drvnog prirasta zasad šumarstvu nitko ne regresira, pa se ukupna cijena šumskobiološke reprodukcije prevaljuje na samih 47%, tečajnog drvnog prirasta, što približno podvostručuje »cijenu proizvodnje« po jedinicama drvnih sortimenata na panju faktične posječene drvne mase — zbog dragocjene hrastovine, iako i ona potječe pretežito od financijski problematičnih proreda, Šumarija Koska daje cjelini njezina šumskogospodarskog područja interne objektivne viškove od svoje jednostavne biološke produkcije drva 7.679.769 dinara, od svoje proširene šumskobiološke reprodukcije 27.585 dinara, a u ime svojeg internog objektivnog manjka za izgradnju stalnih šumskih prometnica potražuje od njezinog šumskogospodarskog područja 4.698.348 dinara. To su sve »interni« pozitivni, odnosno negativni, objektivni ekstradohoci šumskobiološke produkcije sječnog drva! Prema tome, zaposleni Šumarije Koska dobijaju plaće koje ovise samo o navedenim financijskim i tehničkim normativima, te o subjektivnim ekstradohocima u svezi s ostvarenim uštedama, odnosno premašivanjima, svih planskih normativa. Na osnovi brojnih detaljnih planskih konkretno normalnih kalkulacija sječe i izrade, te ukupnog šumskog transporta drva raznim sredstvima za rad pri raznim objektivnim uvjetima, uvažavajući pritom i »zakon mase komada« (Stiick |