DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 83 <-- 83 --> PDF |
II. Opis šuma. III. Utvrđivanje načina budućeg gospodarenja: svrha gospodarenja, gospodarstveno razdjeljenje, izbor vrsti uzgoja, izbor vrsti drveća, izbor ophodnje, način sječe, upotreba nuzgrednih užitaka, propisi glede gojidbe i njege šuma, izradbe i izvoza šumskih proizvoda, godišnji prihod i sastavak osnova za buduće desetgodište, trajanje gospodarstvene osnove. IV. Ustanovljenje prihoda za buduće desetgodište: visoke šume, niske i srednje šume, pretvorbe u vrsti uzgoja, izvanredni prihod i prethvat. V. Sastavak osnove za buduće desetgodište: posebna porabna osnova, gojitbena osnova, osnova za gradnju šumskih puteva, sgrada i inih građevina. VI. Uskladba gospodarstvene osnove. B. Sastavak gospodarstvenog programa. C. Očevidnost i kontrola gospodarstvene osnove (programa). D. Revizija gospodarstvene osnove. E. Zaključne ustanove. Zatim su priloženi svi potrebni obrasci koje propisi iz naputka predviđaju: opis međa, iskaz površina, opis sastojina (za visoke šume čiste i oplodne sječe, za visoke preborne šume, za srednje šume), skrižaljka dobnih razreda i opća porabna osnova za visoke šume čiste i ophodne sječe, iskaz o proračunavanju godišnjeg prihoda, opća porabna osnova za visoke preborne šume, opća porabna osnova za srednje šume, posebna porabna osnova za glavni i međutimni užitak i kontrolna knjiga o šumskih užitcih, osnova steljarenja. Naputak je sastavljen na visokoj znanstvenoj osnovi temeljeći osnovne postavke na dostignućima znanosti toga vremena. Stručno je razumljiv i prihvatljiv pa ipak je naišao na kritike određenog kruga stručnjaka toga vremena. Jedan od najznačajnijih kritičara »Naputka« gosp. Ante Kern u svom članku: »Praksa uređivanja šuma uopće a kod zemljišnih zajednica napose« u Šumarskom listu 1916. i 1917. godine iznaša svoj kritički prikaz. No i sam Kern u svom uvodnom dijelu naglašava veliku stručnu vrijednost i značenje naputka a najveća je zamjerka da se na donošenju osnova dugo radi i da nema zainteresiranih stručnjaka koji bi više godina radili u taksacijama i tako sami dovršili započete radove umjesto da ostave nekom tko bez pravih informacija nastavlja njihov rad. To se mora shvatiti kao kritika organizaciji službe, a ne koncepciji naputka i njegovim odrednicama. U svom osvrtu pod naslovom »Tridesetgodišnjica Hrvatskog naputka za sastav šumsko gospodartvenih osnova« gosp. inž. R. Kolibaš 1933. g. podržava kritiku A. Kerna u potpunosti te daje određena zapažanja i vlastita iskustva posebno u svezi obračuna drvne zalihe i etata. Bez obzira na kritike ili pohvale po tom su naputku šumarski stručnjaci u Hrvatskoj sastavljali osnove gospodarenja sve do 1948. godine. »On je odigrao historijsku ulogu u uređivanju šuma« (Klepac, 1965). »Naputak« je detaljno propisivao sve radove, a kako se po njemu radilo gotovo 45 godina ili oko trećinu ophodnje za naše najvrednije vrste drveća, to je |