DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 83     <-- 83 -->        PDF

II. Opis šuma.
III. Utvrđivanje načina budućeg gospodarenja: svrha gospodarenja, gospodarstveno
razdjeljenje, izbor vrsti uzgoja, izbor vrsti drveća, izbor ophodnje, način
sječe, upotreba nuzgrednih užitaka, propisi glede gojidbe i njege šuma, izradbe i
izvoza šumskih proizvoda, godišnji prihod i sastavak osnova za buduće desetgodište,
trajanje gospodarstvene osnove.
IV. Ustanovljenje prihoda za buduće desetgodište: visoke šume, niske i srednje
šume, pretvorbe u vrsti uzgoja, izvanredni prihod i prethvat.
V. Sastavak osnove za buduće desetgodište: posebna porabna osnova, gojitbena
osnova, osnova za gradnju šumskih puteva, sgrada i inih građevina.
VI. Uskladba gospodarstvene osnove.
B. Sastavak gospodarstvenog programa.
C. Očevidnost i kontrola gospodarstvene osnove (programa).
D. Revizija gospodarstvene osnove.
E. Zaključne ustanove.
Zatim su priloženi svi potrebni obrasci koje propisi iz naputka predviđaju:
opis međa, iskaz površina, opis sastojina (za visoke šume čiste i oplodne sječe, za
visoke preborne šume, za srednje šume), skrižaljka dobnih razreda i opća porabna
osnova za visoke šume čiste i ophodne sječe, iskaz o proračunavanju godišnjeg
prihoda, opća porabna osnova za visoke preborne šume, opća porabna osnova za
srednje šume, posebna porabna osnova za glavni i međutimni užitak i kontrolna
knjiga o šumskih užitcih, osnova steljarenja.


Naputak je sastavljen na visokoj znanstvenoj osnovi temeljeći osnovne postavke
na dostignućima znanosti toga vremena. Stručno je razumljiv i prihvatljiv
pa ipak je naišao na kritike određenog kruga stručnjaka toga vremena.


Jedan od najznačajnijih kritičara »Naputka« gosp. Ante Kern u svom članku:
»Praksa uređivanja šuma uopće a kod zemljišnih zajednica napose« u Šumarskom
listu 1916. i 1917. godine iznaša svoj kritički prikaz. No i sam Kern u svom uvodnom
dijelu naglašava veliku stručnu vrijednost i značenje naputka a najveća je
zamjerka da se na donošenju osnova dugo radi i da nema zainteresiranih stručnjaka
koji bi više godina radili u taksacijama i tako sami dovršili započete radove
umjesto da ostave nekom tko bez pravih informacija nastavlja njihov rad. To se
mora shvatiti kao kritika organizaciji službe, a ne koncepciji naputka i njegovim
odrednicama.


U svom osvrtu pod naslovom »Tridesetgodišnjica Hrvatskog naputka za sastav
šumsko gospodartvenih osnova« gosp. inž. R. Kolibaš 1933. g. podržava kritiku A.
Kerna u potpunosti te daje određena zapažanja i vlastita iskustva posebno u svezi
obračuna drvne zalihe i etata.


Bez obzira na kritike ili pohvale po tom su naputku šumarski stručnjaci u Hrvatskoj
sastavljali osnove gospodarenja sve do 1948. godine. »On je odigrao historijsku
ulogu u uređivanju šuma« (Klepac, 1965).


»Naputak« je detaljno propisivao sve radove, a kako se po njemu radilo gotovo
45 godina ili oko trećinu ophodnje za naše najvrednije vrste drveća, to je