DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 8     <-- 8 -->        PDF

radu pa smo promatrali deset vrijednosti koje smo klasificirali u dvije skupine
— skupinu intrinzičnih i skupinu ekstrinzičnih vrijednosti.


Psihosociolozi su, istražujući koji faktori utječu na formiranje ličnosti
svakog individuuma, vodili brojne rasprave. Na kraju se pokazalo da nemaju
pravo ni nativisti (G a 11 o n, 1869), koji smatraju da na oblikovanje ličnosti
presudan utjecaj ima nasljeđe, ni empiristi (Locke, 1894), koji su smatrali
da sredina, tj. obitelj, škola i socijalna sredina imaju presudan utjecaj na
formiranje ličnosti. Pokazalo se da su se približili istini, ali da nemaju u potpunosti
pravo ni zastupnici teorije konvergencije (Stern , 1913), koji su
uzimali u obzir oba prethodna faktora — i nasljeđe i okolinu.


Danas je socijalna znanost došla do spoznaje da uz prethodna dva čimbenika
na oblikovanje ličnosti ima znatan utjecaj — aktivnost individuuma.
Stvorena je »dinamička teorija razvoja« (Cooley, 1922). Naime, ako nema
samoaktivnosti pojedinca, niti njegove genijalne predispozicije niti najbolje
škole neće vrijediti mnogo.


Ako, dakle, rečeno primijenimo na naše studente šumarstva, proizlazi
da uspjeh na studiju u mnogome ovisi od SAMOAKTIVNOSTI studenata i
sustava vrijednosti koje je usvojio (Biskup , 1992).


2. METODA RADA
Istražujući problematiku vrijednosnih stavova prema radu studenata
šumarstva šumarskog fakulteta u Zagrebu, koristili smo se transformiranom
»ljestvicom intenziteta« Likertovog tipa (Murph i i Likert , 1938), i to
tako što smo zamolili ispitanike da navedenih deset vrijednosti rangiraju
svaku od njih od 1 do 5, od »posve nevažnog« do »krajnje važnog«. Da bismo
dobili objektivne odgovore, postavili smo u znanstvenom upitniku slijedeće
pitanje:


Koliko Vam je važno, kad se zaposlite, da obavljate posao koji omogućava:


1) dobru zaradu


2) ugled u društvu


3) razne povlastice


4) mogućnost napredovanja


5) djelovanje na mišljenje i ponašanje drugih


6) rad u čistoj okolini


7) da Vaše sposobnosti dođu do izražaja


8) da možete dati znatan doprinos razvoju društva


9) da možete samostalno odlučivati


10) da imate mogućnost rješavanja netipičnih problema


Istraživanje smo proveli u dva navrata — prije rata i godinu dana kasnije
tijeko>m rata. To nam je omogućilo da se koristimo i metodom komparacijerezultata i da utvrdimo je li došlo do kakvih promjena u valoriziranju radnih
vrijednosti.


U prvom istraživanju, 1991. godine, proveli smo cenzus (popis), tj. istražili
smo oko 90 posto populacije studenata šumarstva — sve one koji su dolazili
na nastavu i tražili potpis. Broj anketiranih bio je N = 372 ispitanika.