DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 76     <-- 76 -->        PDF

PROSLAVA 200-te OBLJETNICE ROĐENJA JOSIPA RESSELA


Proslava 200-te obljetnice rođenja Josipa Ressela nakon dvogodišnjih priprema
pod naslovom »Savjetovanje Ressel — Kras jučer i danas« održana je 23. i 24.
rujna 1993. godine na području nekadašnjeg rada Ressela.


Organizatori proslave bila su šumarska društva Austrije (Oesterreichischer
Forstverein), Hrvatske (Hrvatsko šumarsko društvo), Italije (Regione autonoma
Friuli — Venezia Giulia, Direzione regionale della foreste e dei parchi) i Slovenije
(Zveza društev inženirjev in tehnikov gozdarstva in lesarstva Slovenije). Zveza je
bila i izvršni organizator proslave


Pokrovitelji proslave bili su predsjednik Republike Milan K u č a n i radna zajednica
ALPE-JADRAN.


Cjelokupna proslava sastojala se od tematskog dijela tj. referata o Josipu Resselu
i o kraškoj problematici, od ekskurzija i otkrivanja spomenploče Josipu Resselu.


TEMATSKI DIO


Tematski dio, tj. referati, održan je 23. rujna u Portorožu s referatima o radu
i značaju Josipa Ressela prijepodne i referatima o »Kras jučer i danas« poslije
podne te završnom večerom sudionika.


Savjetovanje je otvorio predsjednik Zveze društev inženirjev in tehnikov gozdarstva
in lesarstva Slovenije prof. dr. Milan Hočeva r a slijedili su govori
predsjednika Republike Slovenije Milana K u č a n a, državnog sekretara za šumarstvo
mr. Franza F e r 1 i n a te pozdravi predstavnika šumarskih društava Hrvatske,
Italije, Austrije, Bavarske i Mađarske. U ime Hrvatskog šumarskog društva
nazočne je pozdravio prof. dr. Branimir Prpić .


Kao »najljepši način, da se strukovni nasljednici poklone geniju šumara Josipa
Ressela« izdan je njegov »Plan ponovnog pošumljivanja općinskih zemljišta
u Istri«. Knjigu je predstavio prof. dr. Boštjan A n k o, koji ju je priredio za tisak.
Plan je predočen faksimilom Resselova rukopisa, pisan goticom i tiskan latinicom,
te prijevodi, prema redosljedu u knjizi, na slovenskom, češkom, hrvatskom i talijanskom
jeziku.


»Život i rad J. Ressela iz kuta gledanja četiri države«, kako glasi naslov u programu
prvog dijela rada prikazali su:


Mayer , dr. Friedrich: Dok je još mornarica imala šumu,


P i š k o r i ć, dipl. ing. Oskar: Josip Ressel u hrvatskom šumarstvu,
Johann , dr. Elisabeth: Šumar Josip Ressel,
Staccioli , dr. Valerio: Ressel izumitelj brodskog vijka,
Sambolek , dipl. ing. Miroslav: Brodovi, njihovi vijci i šumar Joseph Ressel.