DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 76 <-- 76 --> PDF |
PROSLAVA 200-te OBLJETNICE ROĐENJA JOSIPA RESSELA Proslava 200-te obljetnice rođenja Josipa Ressela nakon dvogodišnjih priprema pod naslovom »Savjetovanje Ressel — Kras jučer i danas« održana je 23. i 24. rujna 1993. godine na području nekadašnjeg rada Ressela. Organizatori proslave bila su šumarska društva Austrije (Oesterreichischer Forstverein), Hrvatske (Hrvatsko šumarsko društvo), Italije (Regione autonoma Friuli — Venezia Giulia, Direzione regionale della foreste e dei parchi) i Slovenije (Zveza društev inženirjev in tehnikov gozdarstva in lesarstva Slovenije). Zveza je bila i izvršni organizator proslave Pokrovitelji proslave bili su predsjednik Republike Milan K u č a n i radna zajednica ALPE-JADRAN. Cjelokupna proslava sastojala se od tematskog dijela tj. referata o Josipu Resselu i o kraškoj problematici, od ekskurzija i otkrivanja spomenploče Josipu Resselu. TEMATSKI DIO Tematski dio, tj. referati, održan je 23. rujna u Portorožu s referatima o radu i značaju Josipa Ressela prijepodne i referatima o »Kras jučer i danas« poslije podne te završnom večerom sudionika. Savjetovanje je otvorio predsjednik Zveze društev inženirjev in tehnikov gozdarstva in lesarstva Slovenije prof. dr. Milan Hočeva r a slijedili su govori predsjednika Republike Slovenije Milana K u č a n a, državnog sekretara za šumarstvo mr. Franza F e r 1 i n a te pozdravi predstavnika šumarskih društava Hrvatske, Italije, Austrije, Bavarske i Mađarske. U ime Hrvatskog šumarskog društva nazočne je pozdravio prof. dr. Branimir Prpić . Kao »najljepši način, da se strukovni nasljednici poklone geniju šumara Josipa Ressela« izdan je njegov »Plan ponovnog pošumljivanja općinskih zemljišta u Istri«. Knjigu je predstavio prof. dr. Boštjan A n k o, koji ju je priredio za tisak. Plan je predočen faksimilom Resselova rukopisa, pisan goticom i tiskan latinicom, te prijevodi, prema redosljedu u knjizi, na slovenskom, češkom, hrvatskom i talijanskom jeziku. »Život i rad J. Ressela iz kuta gledanja četiri države«, kako glasi naslov u programu prvog dijela rada prikazali su: Mayer , dr. Friedrich: Dok je još mornarica imala šumu, P i š k o r i ć, dipl. ing. Oskar: Josip Ressel u hrvatskom šumarstvu, Johann , dr. Elisabeth: Šumar Josip Ressel, Staccioli , dr. Valerio: Ressel izumitelj brodskog vijka, Sambolek , dipl. ing. Miroslav: Brodovi, njihovi vijci i šumar Joseph Ressel. |