DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 73 <-- 73 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI ZNANSTVENI SIMPOZIJ FLORA I VEGETACIJA HRVATSKE U POVODU STOTE OBLJETNICE ROĐENJA AKADEMIKA IVE PEVALEKA HRVATSKOG BOTANIČARA Obljetnice su prilika da se za kratko prisjetimo pojedinih događaja, ustanova ili ličnosti značajnih za povijest, kulturu, znanost — uopće značajnih za sveukupni prosperitet naroda. Hrvatski narod brojčano nije velik, ali se i on može podičiti povijesnim događajima, starošću svojih gradova, značajem svojih institucija, posebno mnogobrojnim pojedincima koji su na raznim poljima ljudskoga uma postigli svjetske uspjehe. Upravo se je tako 1993. godine navršilo stotinu godina od rođenja hrvatskoga botaničara, akademika Ive Pevaleka , dugogodišnjeg profesora botanike na Gospodarsko-Šumarskom, Poljoprivredno-Šumarskom i napokon na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tim je povodom Šumarski fakultet uz suradnju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Agronomskog fakulteta i Javnog poduzeća »Hrvatske šume«, organizirao znanstveni simpozij pod motom »Flora i vegetacija Hrvatske«, kao prilog povijesnoj valorizaciji hrvatske botaničke znanosti i sveučilišne nastave. Simpozij je održan od 20. do 22. svibnja 1993. godine — njegov svečani dio održan je u Koprivnici i Novigradu Podravskom, rodnom mjestu akademika Pevaleka, a znanstveni dio je održan u Koprivnici. Da je simpozij uspio onako, kako su to ocijenili mnogobrojni sudionici i gosti svakako je najveća zasluga šumarskih djelatnika Uprave šuma Koprivnica i Šumarije Koprivnica koji su u svakoj prilici bili na usluzi Organizacijskom odboru simpozija u nizu poslova koje je trebalo izvršiti u razmjerno kratkom vremenu. Svečani dio Simpozija (20. svibnja) svojom su nazočnošću uveličali gospodin ministar poljoprivrede i šumarstva, ing. Ivan Tanaj, akademik Mirko Vidaković, predsjednik počasnog odbora Simpozija, ujedno predstavnih Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. dr. Mladen Figurić, dekan Šumarskog fakulteta, prof. dr. Slavko Matić, prodekan Šumarskog odejla, prof. dr. Milan Glavaš, predstojnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta, prof. dr. Đurđica Vasilj, dekan Agronomskog fakulteta, ing. Josip Dundović, direktor Javnog poduzeća »Hrvatske šume«, dr. Joso Gračan, direktor Šumarskog instituta u Jastrebarskom, te domaćini — gradonačelnik grada Koprivnice, gospodin Vinko Špičko i generalni direktor Prehrambene industrije »Podravka «, gospodin Zvonimir Majdenčić. Pozivu se je odazvao kao posebno dragi gost i sin akademika Ive Pevaleka, gospodin doktor Branko Pevalek. Poslije dijela svečanosti koji je održan u Koprivnici, sudionici su se uputili u Novigrad Podravski, gdje je sudionike pozdravio načelnik općine Novigrad Podravski gospodin Ivan Crikvenec. Uz prigodni umjetnički program što su ga izveli učenici osnovne škole »Blaž Mađer« iz Novigrada Podravskog, pod rav 531 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 74 <-- 74 --> PDF |
nanjem profesorice Ane Mihoković, u lijepo uređenom perivoju škole otkrivena je spomen-ploča, ugrađena u kamenu gromadu nedalekog griča Kalnika, kao trajni spomen na akademika Ivu Pevaleka. Svečani dio Simpozija završio je u ugodnom druženju do kasno u noć. Za znanstveni dio Simpozija (21. svibnja) odazvali su se svojim znanstvenim prilozima botaničari Hrvatske i Slovenije i time doprinjeli uspjehu znanstvenoga dijela Simpozija. Iz Hrvatske su se pozivu odazvali znanstvenici Šumarskog, Agronomskog i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, te Šumarskog instituta, a iz Slovenije su u radu Simpozija sudjelovali akademik Mitja Zupančič, dr. Lojze Marinček i dr. Andrej Seliškar iz Znanstvenoraziskovalnoga centra »Jovan Hadži« Slovenske akademije znanosti in umetnosti u Ljubljani, kao i prof. dr. Tone Wraber i mr. Nejc Jogan iz Biološkog instituta Biotehniške fakultete u Ljubljani. Ukupno je bilo održano 28 znanstvenih priopćenja. Zadnji dan (22. svibnja) održana je stručna, botanička ekskurzija na Đurđevačke peske, jedinstveni prirodoznanstveni fenomen Republike Hrvatske, a završni dio Simpozija održan je ponovno u Koprivnici, u ugodnoj atmosferi izletišta »Crna gora«, slično onako kao što su »mudrim razgovorima uz jelo i piće« svoje »simpozione« održavali stari Grci. Organizacijskom su odboru, bilo kao njegovi članovi, bilo kao dužnosnici pojedinih ustanova tijekom čitavoga vremena priprema Simpozija pružali nesebičnu pomoć ing. Anđelko Serdarušić, upravitelj Uprave šuma Koprivnica i njegov privremeni zamjenik ing. Dražen Videc, te ing. Marijan Šajfer, upravitelj Šumarije Koprivnica, kao odgovorni rukovoditelji institucija koje su preuzele organizacijske poslove na terenu. Najveći organizacijski teret podnio je ing. Jadranko Vlahinja, nositelj najvećega dijela aktivnosti i zaduženja u Koprivnici i neposredni pokretač i izvršitelj mnogobrojnih predviđenih i nepredviđenih poslova tijekom čitavoga razdoblja priprema i trajanja Simpozija, član organizacijskog odbora iz Šumarije Koprivnica, te ing. Stjepan Ivaniš, član organizacijskog odbora iz Uprave šuma Koprivnica koji je u nizu prilika bio sudionicima Simpozija požrtvovni domaćin. U pojedinim dijelovima organizacije nesebično su Organizacijskom odboru pomagali prof. Marko Mihoković, ravnatelj osnovne škole »Blaž Mađer« u Novigradu Podravskom, za postavljanje spomen-obilježja i uzorno uređenje perivoja, prof. Ana Mihoković pripremila je sa školskom djecom prigodni umjetnički program, prof. Ivan Zvonimir Senjan iz Virja i »Filatelističko društvo Virje« izdali su svečanu, prigodnu poštansku omotnicu s prigodnim sadržajem, a dr. Radovan Kranjčev, direktor gimnazije u Koprivnici i ing. Mirko Kovačev, upravitelj Šumarije Đurđevac, uključili su se u organizacijske poslove oko stručne ekskurzije na Đurđevačke peske. Napokon, novčanim su sredstvima uspjehu Simpozija pripomogli Javno poduzeće »Hrvatske šume«. Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta i Agronomski fakultet. Prehrambena industrija »Podravka« stavila je sudionicima Simpozija na raspolaganje svoju uzorno uređenu, svečanu dvoranu i počastila sudionike u svom lijepo uređenom restoranu društvene prehrane. Organizacijski odbor Simpozija svima najsrdačnije zahvaljuje, a to je u pismenom obliku bio učinio i Šumarski fakultet, organizator Simpozija »Flora i vegetacija Hrvatske«. Prof. dr. Ivo Trinajstić 532 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 75 <-- 75 --> PDF |
PRIOPĆENJA NA SIMPOZIJU FLORA I VEGETACIJA HRVATSKE TRINAJSTIC, I.: Akademik Ivo Pevalek (1893—1967) — u povodu 100-godišnjice rođenja RAUS, Đ., T. ĐURIŠIĆ: Flora specijalnog botaničkog rezervata Mali Kalnik (prethodno priopčenje) REGULA, LJ.: Neke florne osobitosti zagorske Ravne gore HULINA, N.: Flora istočnog dijela Medvednice SEGULJA, N.: Neke osobitosti flore nacionalnoga parka Plitvička jezera TOPIC, J.: Korovna flora Podravine PAVLETIC, ZL, Z. LIBER: Analiza distribucije crnog graba (Ostrya carpinifolia Scop.) u dinarskom području DUBRAVEC, K. D.: 0 raširenosti vrste Echinocystis lobata (Michx.) Torr, et Gray u Hrvatskoj WRABER, T.: Carlina fiumensis Simonk,, endemit hrvaške flore TRINAJSTIC, I.: Rodovi Degenia Hayek i Pevalekia Trinajstić (Brasicaceae) — planinsko-sredozemna alopatrička diferencijacija JOGAN. N.: Phleum bertolonii DC. tuđi na Hrvaškem MITIĆ, B.: Taksonomski značaj morfološko-anatomskih karakteristika listova roda Iris L. (Iridaceae) FRANJIC, J.: Odnos dužine i širine plojke lista kao pokazatelj varijabilnosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) KAJBA, D.: Neke karakteristike hibrida B. x blatusae (»Blatusae«) Pevalek, corr. (— B. pendula Roth x B. pubescens f. Blatusae Pevalek) LOVASEN-EBERHARDT, Ž.: Palinofloristička istraživanja kontinentalnog dijela Hrvatske ZUPANCIC, M., A. SELISKAR: Fitocenoze hrvaških avtorjev v Sloveniji LUKAĆ, G.: Sinekološki pristup metodama fitocenoloških istraživanja RAUS, D.: Vegetacija ritskih šuma Podravine u okolici Legrada na ušću Mure u Dravu MARINCEK, L.: Prispevek k poznavanju sintaksonomije ilirskih gozdov belega gabra SUGAR, I.: As. Pistacio-Rhamnetum alaternus Sugar 1985 u biljnom pokrovu Hrvatske MARKOVIC, LJ.: Fitocenološka pripadnost sastojina čičoke (Helianthus tuberosus L.) u zapadnoj Hrvat skoj MATIĆ, S.: Uloga pionirskih vrsta drveća u biološkoj pripremi staništa PRPIC, B„ SELETKOVIC, Z., IVKOV, M., I. TIKVIĆ: Utjecaj sklopa krošanja na intercepciju u po plavnoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto-Quercetum roboris Horv., 1938) u stacionaru Opeke LINDIC, V., VRBEK, B., J. MEDVEDOVIC: Ekološko-gospodarski tipovi šuma srednje Podravine PERNAR, N., J. VUKELIC: O nekim odnosima između kemijskih svojstava tla i sastava prizemnog rašća u bukovim šumama istočnoga Kalnika VUKELIC, J., M. ORŠANIC: Vegetacijske i šumsko uzgojne značajke specijalnoga rezervata šumske vegetacije »Ponikve« na Medvednici ŠPANJOL, 2.: Problematika nacionalnih parkova u Republici Hrvatskoj KRANJCEV, R.: Neke vegetacijske i florističke osobitosti koprivničko-đurđevačke Podravine |