DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*331-5 Sum. list CXVII (1993) 465 RADNE VRIJEDNOSTI STUDENATA I ŠUMARSKIH INŽENJERA Josip BISKUP* SAŽETAK: U sklopu longitudinalinih socioloških istraživanja u hrvatskom šumarstvu Kabinet za sociologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu otpočeo je sukcesivna istraživanja u regrutiranjuvisokostručnih kadrova u šumarstvu Republike Hrvatske. V tu svrhu svake se godine provodi temeljito anketiranje studenata šumarstva. Znanstvena anketa obuhvaća problematiku socijalnogporijekla, materijalnog položaja, uspjeha na studiju, zadovoljstvastudijem i vrijednosnih orijentacija studenata prema radu. U ovom članku iznosimo stavove studenata prema vlastitojsamoaktivnosti, tj. prema radu. Prezentiramo mikroanalizu mišljenja studenata sva četiri godišta i provodimo komparativnu analizu odgovora u dva provedena istraživanja — 1991. i 1992. godine, te uspoređujemo odgovore s mišljenjem dipl. inženjera. Utvrdili smo da intrinzične (duhovne) vrijednosti zauzimaju znatno više mjesto (AM = 3.63) nego entrinzične (materijalne) vrijednosti (AM = 2.41). Nastupom rata odnos se nije znatnije izmijenio. Ti rezultati u skladu su sa stavovima studenata drugihfakulteta hrvatskih visokih učilišta. Ključne riječi: Šumarska sociologija, radne vrijednosti, studenti šumarstva, šumarski inženjeri 1. UVOD Vrijednosne orijentacije danas je vrlo znakovito izučavati, jer se radi o duhovnoj obnovi hrvatskog društva. Dakle, dolazi do promjene vrijednosnih orijentacija pučanstva. Zanimalo nas je da li se to manifestira kod naših studenata šumarstva i dipl. inženjera. Govorilo se o degradaciji pravih vrijednosti, o potrošačkom mentalitetu društva, o narušenom sustavu vrijednosti, ako smo ga uopće imali. Bila je naglašena utilitarna i pragmatički vrijednosna orijentacija. Naime, svaki sustav vrijednosti temelji se na moralnim načelima, na pogledu na svijet i na idejnim stavovima. Prema tome, lako se može zaključiti da svaki društveno- politički sustav ima i svoj sustav vrijednosti. Teoretičari su načinili različite klasifikacije vrijednosti (Biskup , 1991). Međutim, mi smo istražili samo vrijednosne orijentacije studenata prema * Prof. dr. Josip Biskup, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 41000 Zagreb, Svetošimunska 25 465 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 8 <-- 8 --> PDF |
radu pa smo promatrali deset vrijednosti koje smo klasificirali u dvije skupine — skupinu intrinzičnih i skupinu ekstrinzičnih vrijednosti. Psihosociolozi su, istražujući koji faktori utječu na formiranje ličnosti svakog individuuma, vodili brojne rasprave. Na kraju se pokazalo da nemaju pravo ni nativisti (G a 11 o n, 1869), koji smatraju da na oblikovanje ličnosti presudan utjecaj ima nasljeđe, ni empiristi (Locke, 1894), koji su smatrali da sredina, tj. obitelj, škola i socijalna sredina imaju presudan utjecaj na formiranje ličnosti. Pokazalo se da su se približili istini, ali da nemaju u potpunosti pravo ni zastupnici teorije konvergencije (Stern , 1913), koji su uzimali u obzir oba prethodna faktora — i nasljeđe i okolinu. Danas je socijalna znanost došla do spoznaje da uz prethodna dva čimbenika na oblikovanje ličnosti ima znatan utjecaj — aktivnost individuuma. Stvorena je »dinamička teorija razvoja« (Cooley, 1922). Naime, ako nema samoaktivnosti pojedinca, niti njegove genijalne predispozicije niti najbolje škole neće vrijediti mnogo. Ako, dakle, rečeno primijenimo na naše studente šumarstva, proizlazi da uspjeh na studiju u mnogome ovisi od SAMOAKTIVNOSTI studenata i sustava vrijednosti koje je usvojio (Biskup , 1992). 2. METODA RADA Istražujući problematiku vrijednosnih stavova prema radu studenata šumarstva šumarskog fakulteta u Zagrebu, koristili smo se transformiranom »ljestvicom intenziteta« Likertovog tipa (Murph i i Likert , 1938), i to tako što smo zamolili ispitanike da navedenih deset vrijednosti rangiraju svaku od njih od 1 do 5, od »posve nevažnog« do »krajnje važnog«. Da bismo dobili objektivne odgovore, postavili smo u znanstvenom upitniku slijedeće pitanje: Koliko Vam je važno, kad se zaposlite, da obavljate posao koji omogućava: 1) dobru zaradu 2) ugled u društvu 3) razne povlastice 4) mogućnost napredovanja 5) djelovanje na mišljenje i ponašanje drugih 6) rad u čistoj okolini 7) da Vaše sposobnosti dođu do izražaja 8) da možete dati znatan doprinos razvoju društva 9) da možete samostalno odlučivati 10) da imate mogućnost rješavanja netipičnih problema Istraživanje smo proveli u dva navrata — prije rata i godinu dana kasnije tijeko>m rata. To nam je omogućilo da se koristimo i metodom komparacijerezultata i da utvrdimo je li došlo do kakvih promjena u valoriziranju radnih vrijednosti. U prvom istraživanju, 1991. godine, proveli smo cenzus (popis), tj. istražili smo oko 90 posto populacije studenata šumarstva — sve one koji su dolazili na nastavu i tražili potpis. Broj anketiranih bio je N = 372 ispitanika. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 9 <-- 9 --> PDF |
U ponovnom istraživanju, 1992. godine, zbog ratnih uvjeta, nismo proveli cenzus, jer je znatan broj studenata izostajao s nastave, nego smo imali uzorak od N = 290 ispitanika — 55.8 od upisanih studenata šumarstva. Ispitali smo i 106 diplomiranih inženjera. Razliku smo testirali na razini Hi-kvadat testa i koeficijent kontingencije (Ck). Varijable su nam bile I, II, III. i IV. godina studija, te spol i uspjeh u srednjoj školi i na Fakultetu, odnosno materijalni status studenata i roditelja. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Odgovore studenata, koje smo dobili u dva uzastopna istraživanja, o radnim vrijednostima studenata, promatramo segmentarno — po godinama studija, a zatim i globalno na razini studenata šumarstva Šumarskog fakulteta u Zagrebu i uspoređujemo ih s odgovorima diplomiranih inženjera, s područja Republike Hrvatske. Da bi ta naša mikroanaliza bila što ilustrativni ja, donosimo tablice po godinama studija, aritemetičke sredine pojedinih rangova i kompariramo ih u dva uzastopna istraživanja. Na kraju sve podatke rezimiramo na razini Fakulteta i hrvatskog šumarstva. Vrijednosne orijentacije prema radu studenata šumarstva I. godine Tablica 1. N = 94 —96 12 3 4 5 6 OPIS Posve Nevažno Srednje Važno Krajnje Aritmetičku nevažno važno važno blUUJilct i % f % i % f % f % X 1. Rad uokolini čistoj 3 3.1 3 3.1 15 15.3 31 31.6 42 42.8 4.13 2. Dobra 0 4 28 22 41 4.05 zarada 0 4.1 28.6 22.4 41.8 3. Istraživanje sposobnosti 4. Samostalnost 3 4 3.1 6 9 6.1 36 37 36.7 21 31 21.9 29 16 29.6 3.71 3.47 u odlučivanju 5. Doprinos društvu 4 4.2 4.2 17 9.1 17.3 36 37.8 36.7 21 31.6 21.4 17 16.3 17.3 3.28 6. Mogućnost napredovanja 7. Ugled u društvu 7 14 7.1 14.3 8 16 8.2 16.3 44 33 44.9 33.7 22 20 22.4 20.4 15 12 15.3 12.2 3.07 3.00 8. Razne 23 19 32 15 8 2.65 povlastice 9. Zbog kreativnosti 24 23.5 24.5 20 19.4 20.4 30 32.6 30.5 17 15.3 17.3 4 8.2 4.2 2.55 10. Zbog dominacije 36 36.7 33 33.7 16 16.3 5 5.1 6 6.1 2.08 IAM = 3.42 EAM = 2.97 SAM = 3.13 467 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Na prvoj godini, pri istraživanju 1992. u mjesecu svibnju, imali smo uzorak od 98 ispitanika, ali ni na jedno pitanje nisu svi ispitanici dali odgovor, pa se total kretao između 94 i 96 ispitanika. To je znakovito zbog izračunavanja aritmetičke sredine. Studenti prve godine na prvo mjesto od ponuđenih deset vrijednosti stavljaju rad u čistoj okolini, dakle, ekološku, tj. intrinzičnu vrijednost. Toj vrijednosti daju vrlo visoku ocjenu — AM = 4.13, od najviše moguće — 5. Na drugom je mjestu ekstrinzična vrijednost — dobra zarada. I ta vrijednost ima dosta visoku ocjenu — AM = 4.05. Studenti prve godine preferiraju i kreativnost, pa na treće mjesto stavljaju mogućnosti da na radnom mjestu izraze svoje sposobnosti. Toj intrinzičnoj vrijednosti pripala je ocjena AM = 3.71. Studenti znatno cijene autonomiju i slobodu odlučivanja. Samostalnost odlučivanja zauzima četvrto mjesto — AM = 3.47. I na petom mjestu našla se još jedna intrinzična vrijednost To je mogućnost doprinosa razvoju društva — AM = 3.28. Budući da je aritmetička sredina svih istraživanja vrijednosti SAM = 3.13, interpretirane vrijednosti nalaze se iznad prosjeka. Dakle, u toj skupini našle su se četiri intrinizične i samo jedna ekstrinzična vrijednost. Studenti prve godine najmanje cijene autoritarnost — AM = 2.08, Vrijednosne orijentacije prema radu studenata šumarstva II. godine Tablica 2. OPIS 1. Rad u čistoj okolini 2. Dobra zarada 3. Izražavanje sposobnosti 4. Samostalnost u odlučivanju 5. Doprinos društvu 6. Mogućnost napredovanja 7. Ugled u društvu 8. Zbog kreativnosti 9. Razne povlastice 10. Zbog dominacije N = 56 — 57 1 2 3 4 5 6 Posve nevažno Nevažno Srednje važno Važno Krajnjevažno Aritmetička sredina f % f % f % f % f % X 0 1 6 23 26 4.32 0 1.8 10.6 40.3 45.5 2 3 15 21 16 3.81 3.5 5.3 26.3 36.8 28.1 3 3 15 21 15 3.74 5.3 5.3 26.3 36.8 26.3 3 1 25 20 8 3.51 5.3 1.8 43.8 35.1 14.0 2 8 19 17 10 3.45 3.5 14.0 33.3 29.9 17.5 5 5 17 23 6 3.36 8.7 8.7 29.9 40.3 10.6 9 7 22 14 4 2.95 15.8 12.3 38.6 24.5 7.0 9 9 25 11 2 2.79 15.8 15.8 43.8 19.3 3.5 15 11 25 6 0 2.39 26.3 19.3 43.8 10.6 0 24 10 18 3 1 2.05 42.1 17.5 31.5 5.3 1.8 IAM = 3.56 EAM = 2.91 SAM = 3.24 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Mogli bismo zaključiti: budući da se ovdje radi o studentima prve godine, oni su se upisali na studij šumarstva zbog rada u čistoj okolini, a zatim zbog osigurane materijalne pozicije. Dalje studenti naglašeno cijene duhovne vrijednosti. Aritmetička sredina svih istraživanja radnih vrijednosti kod studenata šumarstva II. godine iznosi SAM = 3.24. Međutim, kao što se vidi iz Tablice 2 ideal duhovnih vrijednosti nije toliko naglašen kao kod studenata prve godine. Iako su intrinzične vrijednosti na ljestvici preferencije znatno iznad ekstrinznčnih, one iznose samo IAM = 3.56, a to je znatno manje nego na prvoj godini. Ekstrinzične vrijednosti su na razini prve godine — EAM = 2.91. Niti segmentarna analiza ne pokazuje znatne razlike. Dakle, je došlo do promjene stavova. I sada se na prvom mjestu nalazi intrinzična vrijednost rad u čistoj okolini — AM = 4.32. Ta je vrijednost još jače naglašena nego kod studenata prve godine što pokazuje da studenti nisu promijenili mišljenje i nisu se razočarali u prvobitnom stavu o studiju. Ostale vrijednosti ravnomjeno su raspoređene na tablici. Ekstrinzična vrijednost dobra zarada, iako se i ovdje nalazi na drugom mjestu, znatno je manje naglašena nego kod studenata prve godine studija — AM = 3.81. Vrijednosne orijentacije prema radu studenata šumarstva III. godine Tablica 3. N = 38 —42 12 3 4 5 6 OPIS Posve nevažno Nevažno Srednje važno Važno Krajnjevažno ´aritmetička sredina f % f % f % f % f o/o X 1. Rad uokolini čistoj 3 6.8 3 6.8 4 9.1 10 22.6 22 50.0 4.07 2. Dobra 3 1 6 14 18 4.02 zarada 6.8 2.3 13.6 31.8 41.0 3. Istraživanje sposobnosti 4. Samostalnost 3 2 6.8 1 3 2.3 11 14 25.0 9 10 20.5 14 10 31.8 3.79 3.59 u odlučivanju 5. Mogućnost napredovanja 6. Doprinos društvu 4 4 4.5 9.1 9.1 1 3 6.8 2.3 6.8 14 14 31.8 31.8 31.8 14 9 22.7 31.8 20.5 7 10 22.7 15.9 22.6 3.48 3.45 7. Zbog krettivnosti 5 11.4 2 4.5 16 36.4 14 31.8 3 6.8 3.20 8. Ugled u društvu 8 18.2 10 22.7 16 36.4 5 11.4 3 6.8 2.64 9. Razne 13 9 8 8 4 2.55 povlastice 10. Zbog dominacije 14 29.5 31.8 9 20.5 20.5 15 18.2 34.1 1 18.2 2.3 3 9.1 6.8 2.29 IAM = 3.62 EAM = 3.00 SAM = 3.31 Odgovori studenata treće godine sličniji su odgovorima studenata prve godine, pa iz toga zaključujemo da ne postoji zakonomjernost promjena stavova tijekom studija. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 12 <-- 12 --> PDF |
I ovdje je na prvom mjestu intrinzična vrijednost rad u čistoj okolini — AM = 4.07, a zatim visoko je ocijenjena ekstrinzična vrijednost dobra zarada, slično kao na prvoj godini — AM = 4.02. Moglo bi se reći da rad u čistoj okolini i dobra zarada predstavljaju dva najjača motivacijska faktora koja djeluju na studente šumarstva. Na trećoj godini od ekstrinzičnih vrijednosti poslije »dobre zarade« najviše mjesto (5) zauzima mogućnost napredovanja — AM = 2.64. Sve ostale vrijednosti, koje se nalaze iznad prosjeka, intrinzične su vrijednosti. Aritmetička sredina intrinzičnih vrijednosti kod studenata treće godine šumarstva znatno je viša od onih prethodnih godina — SAM = 3.62. Vrijednosne orijentacije prema radu studenata šumarstva IV. godine Tablica 4. N = 82 — 84 1 2 3 4 5 6 OPIS Posve Srednje Krajnje Aritmetički Nevažno Važno važno važno sredina nevažno f % f % f % f % f % X 1. Rad u čistoj 2 4 10 32 37 4.15 na drugom dobra zarada — AM = 3.93. Poslije te ekstrinzične vrijednosti slijede intrinzične vrijednosti mogućnost izražavanja sposobnosti — AM = 3.84, autonomija u odlučivanju — AM = 3.62 i doprinos društvu — AM = 3.47. Zaključujemo da godine provedene na studiju ne utječu znatno na promjenu mišljenja o pojedinim radnim vrijednostima i njihovoj važnosti. okolini 2. Dobra zarada 3. Istraživanje sposobnosti 4. Autonomija odlučivanja 5. Doprinos društvu 6. Mogućnost napredovanja 7. Zbog kreativnosti 8. Ugled u društvu 9. Razne povlastice 10. Zbog dominacije IAM = 4.02 Ni studentiorijentacijama. 2.2 4.4 11.0 35.1 40.7 3 2 24 24 31 3.93 3.3 2.2 26.4 26.4 34.0 1 4 26 28 24 3.84 U 4.4 28.6 30.7 26.4 3 3.3 2 2.2 M 36.3 29 31.9 15 16.4 3.62 5 5.5 9 9.9 25 27.5 30 32.9 14 15.4 3.47 6 10 27 28 12 3.36 6.6 11.0 2.9.7 30.7 13.2 13 11 27 20 12 3.14 14.3 12.1 29.7 21.9 13.2 19 11 33 14 6 2.72 20.8 12.1 36.3 15.4 6.6 23 18 28 9 6 2.49 25.3 19.8 30.7 9.9 6.6 31 34.0 15 16.5 22 24.2 10 11.0 4 4.4 2.28 EAM = 2.96 SAM = 3.4? četvrte godine nisu promijenili mišljenje o vrijednosnim Na prvom je mjestu rad u čistoj okolini — AM = 4.15, a |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Globalni pregled vrijednosnih orijentacija studenata šumarstva sva četiri godišta Tablica 5. N = 2.73 — 2.84 12 3 4 5 6 OPIS Posve nevažno Nevažno Srednje važno Važno Krajnjevažno Aritmetička sredina f % f % f % r % f % X 1. Rad uokolini čistoj 8 2.9 11 4.0 31 11.4 96 35.2 127 46.5 4.18 2. Dobra 8 10 73 79 106 3.96 zarada 2.9 3.6 26.5 28.6 38.4 3. Istraživanje sposobnosti 4. Autonomija u odlučivanju 5. Dorinos 10 12 15 3.7 4.4 14 15 37 5.1 5.5 88 109 94 32.3 39.6 79 90 77 28.6 32.7 82 49 51 30.0 17.8 3.77 3.54 3.41 društvu 5.5 13.5 34.3 28.1 18.6 6. Mogućnost napredovanja 7. Ugled u društvu 22 50 8.0 18.1 24 44 8.7 15.9 102 104 37.2 37.7 87 53 31.6 19.2 40 25 14.5 9.1 3.36 2.85 8. Zbog kreativnosti 51 18.6 42 15.3 98 35.8 62 22.6 21 7.7 2.85 9. Zbog povlastica 10. Zbog dominacije 74 105 26.1 38.0 61 67 21.5 24.3 93 71 32.7 25.7 38 19 13.4 6.9 18 14 6.3 5.1 2.52 2.17 IAM = 3.55 EAM = 2.97 SAM = 3.26 Rezultat istraživanja vrijednosnih orijentacija svih studenata šumarstva u 1992. godini ilustrativno prikazuje Tablica 5. Gledajući globalno sve četiri godine, proizlazi da ispitanici na prvo mjesto stavljaju duhovnu vrijednost rad u čistoj okolini — AM = 4.18 Na drugom je mjestu ektrinzična vrijednost dobra zarada — AM = 3.96, a zatim slijede tri intrinzične vrijednosti i to: mogućnost izražavanja vlastitih sposobnosti — AM = 3.77, pa samostalnost u odlučivanju — AM = 3.54 i doprinos društvu — AM = 3.41. Tek tada dolazi druga materijalna vrijednost — mogućnost napredovanja, tj. postizavanje boljeg statusa koji donosi i veće materijalne mogućnosti — AM = 3.36. S tim je povezan i ugled u društvu — AM = 2.85. Isto mjesto zauzima i intrinzična vrijednost — mogućnost kreativnosti u radu — AM = 2.85. Dva posljednja mjesta zauzimaju dvije ektrinzične vrijednosti — povlastica i dominacija. Našli smo, zatim, aritmetičku sredinu svih ekstrinzičnib vrijednosti. Ona iznosi EAM — 2.97, a aritmetička sredina svih intrinzičnih vrijednosti — IAM = 3.55. Budući da je srednja aritmetička sredina svih istraživačkih vrijednosti SAM = 3.26, evidentno je da su intrinzične znatno iznad, a ekstrinzične ispod prosjeka. Budući da smo isto takvo istraživanje proveli i godinu dana ranije (1991), usporedili smo dobivene rezultate. Međutim, iako srno očekivali da će zbog |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 14 <-- 14 --> PDF |
rata doći do većih promjena u vrijednosnim orijentacijama studenata prema radu, to se nije desilo. Doduše, pokazala se neznatna razlika, ali ona statistički nije značajna. Utvrdili smo da je HI-kvadrat za ekstrinzične vrijednosti X2 = 0.1134, a koeficijent kontigencije samo Ck = .0620, uz šest stupnjeva slobode (SS = 6). Za intrinzične vrijednosti razlika je još beznačajnija (X2 == 0.0154, a Ck = .0202. Potkraj 1992. godine i početkom 1993. anketirali smo diplomirane inženjere šumarstva. Zanimalo nas je hoćemo li dobiti naglašene razlike u ocjenjivanju vrijednosti u odnosu na stavove studenata. Međutim, kao što se vidi iz Tablice 6, i ovdje je prvo mjesto zauzela intrinzična vrijednost čista okolina. Vrijednosne orijentacije prema radu diplomiranih inženjera šumarstva R. Hrvatske N — TOTAL = 106 N — ODGOVORA = 96 — 101 Tablica 6. 1 2 3 4 5 6 OPIS Posve nevažno Nevi ižno Srednje važno Važno Krajnjevažno ´aritmetička sredina f % f °/o f 7o f % f */. X 1. Cista 1 4 6 53 32 4.16 okolina 0.9 3.7 5.7 50.0 30.3 2. Doprinos društvu 2 1.9 2 1.9 7 6.6 58 54.7 28 26.4 4.11 3. Istraživanje sposobnosti 3 2.8 2 1.9 10 9.4 55 51 9 27 25.5 4.04 4. Autonomija u odlučivanju 5. Dobra 1 2 0.9 1 0 0.9 12 13 11.3 63 64 59.5 20 22 18.9 4.03 4.02 zarada 1.9 12.3 60.4 20.7 4.7 6. Mogućnost napredovanja 7. Zbog kreativnosti 1 4 0.9 3.7 1 4 0.9 3.7 24 15 22.6 14.1 53 58 50.0 54.7 18 16 17.1 15.3 3.89 3.80 8. Ugled u društvu 2 1.9 19 17.9 30 28.3 43 40.6 4 3.7 3.29 9. Razne 22 28 32 15 1 2.43 povlastice 10. Zbog dominacije 45 20.7 42.3 33 26.4 31.1 13 30.3 12.2 5 14.1 4.7 3 0.9 2.8 1.87 Dipl. inženjeri: IAM = 4.03 EAM = 3.10 SAM = 3.57 Studeni: IAM = 3.55 EAM = 2.27 SAM = 3.26 Iznenađenje bi moglo biti jedino to što ovdje dobra zarada ne zauzima drugo mjesto nego tek peto — AM = 4.02,a ispred su se našle još tri intrinzične vrijednosti. Najmanje poželjne materijalne vrijednosti dominacija i povlastice zauzimaju dva posljednja mjesta i daleko su ispod prosjeka. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Ako odgovore inženjera usporedimo s odgovorima studenata, proizlazi da je orijentacija na duhovne vrijednosti kod inženjera još više naglašena nego kod studenata. 4. ZAKLJUČAK Istražujući vrijednosne orijentacije prema radu studenata šumarstva Šumarskog fakulteta u Zagrebu i diplomiranih inženjera šumarstva Republike Hrvatske, Kabinet za sociologiju istražio je deset vrijednosnih kategorija, od kojih pet ima oznaku intrinzičnih (duhovnih), a pet ekstrinzičnih (materijalni) vrijednosti. Utvrdili smo da na temelju ljestvice Likertovog tipa ne postoje statistički značajne razlike u vrijednosnim procjenama ni studenata ni diplomiranih inženjera šumarstva. Istražili smo vrijednosne orijentacije studenata prema radu u mjesecu svibnju 1991. i 1992. godine, te diplomiranih inženjera šumarstva potkraj 1992. i početkom 1993. godine. U prvom istraživanju anketirana su 372 studenta, a u drugom 290 studenata sva četiri godišta. Zatim, anketirano je 106 diplomiranih inženjera, što je više od 10 posto populacije. Iako smo u istraživanju pošli od radne hipoteze da ne postoji statistički značajna razlika u rangiranju intrinzičnih i ekstrinzičnih vrijednosti, nismo očekivali da će i studenti i inženjeri tako naglašeno stavljati na prvo mjesto intrinzičnu vrijednost rad u čistoj okolini, kao što je slučaj kod studenata drugih, naročito društvenih fakulteta (Mili š a, 1988). Ipak, desilo se upravo tako. Jedino valja naglasiti da studenti na drugo mjesto stavljaju dobru zaradu, a kod diplomiranih inženjera ta materijalna vrijednost dolazi tek na peto mjesto. To objašnjavamo teškim materijalnim uvjetima u kojima žive studenti i procjenom diplomiranih inženjera da materijalna dobra nemaju višu vrijednost od duhovnih. Pomak prema ekstrinzičnim vrijednostima u istraživanju studenata 1992. godine objašnjavamo ratom i otežanim životnim uvjetima. Uzevši u globalu, vrijednosne orijentacije prema radu i studenata, a poglavito inženjera, visoko su pozitivne! LITERATURA — BIBLIOGRAPHY 1. Biskup , J.: Studenti šumarstva 1990/91, Šumarski fakultet, Zavod za istraživanja u šumarstvu. Zagreb, 1991. 2. Biskup , J.: Studenti drvne tehnologije 1990/91, Šumarski fakultet, Drvna tehnologija. Zagreb, 1992. 3. Biskup , J.: Šumarska sociologija (Sociologie forestiere), Šumarski fakultet. Zagreb, 1993. 4. Cooley, C. H.: The human nature and social order. New York, 1922. 5. Gal ton, F.: Natural Inheritance. London, 1869. 6. Locke, J.: Essay concerning Human Understanding. London, 1894. 7. Miliša i dr.: Vrijednosne orijentacije studenata prema radu. Split, 1988. 8. Murphy and Like rt: Public Opinion and the Individual NY Harper, 1938. 9. Stern , W.: Person und Sache. Hamburg, 1933. 10. Supek, R.: Ispitivanje javnog mnijenja, SNL. Zagreb, 1981. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 16 <-- 16 --> PDF |
The Work Merit of Technical and Engineering Forestry Students ABRIDGED ARTICLE In the Republic of Croatia, within the framework of longitudinal sociological research, in the forestry faculty of the Croatian forestry cabinet, commenced successive investigations into the recruitment of highly personnel in the field of forestry. Forestry students were thoroughly surveyed each year. The scientific surveys encompassed the problems associated with extraction, material status, satisfaction and success in study and the merit of orientation towards their work. This article, therefore, outlines the attitudes of technical and engineering students towards their work. It presents a microanalysis of the students´ four yearly thoughts and it includes research studies conducted in both 1991 and 1992. The findings have established that intrinsic (spiritual) merit subjugates the much better known stance (AM 3.79) of extrinsic (material) merit (AM 2.75). The war, has not changed this finding considerably. The results are in congruity with the attitudes of students in other faculties in institutions of higher learning in Croatia. Key words : forestry sociology, work merit, forestry students, technical engineers in forestry. |