DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 65 <-- 65 --> PDF |
U tim farmama se uzgaja čak 104.719 grla jelena lopatara (u SR Njemačkoj 55% od ukupnog broja). Farmski uzgoj običnog jelena u nekim zemljama poput Španjolske, Mađarske i Velike Britanije ima prioritet u odnosu na uzgoj lopatara, no u cijeloj Europi on zaostaje za lopatarom po broju farmi i broju uzgajanih grla. Tako se obični jelen uzgaja na 1.281 farmi s ukupnim brojem od 51.981 komada. U uzgoju običnog jelena prednjače Velika Britanija (300 farmi, fond od 20.000) i SR Njemačka (840 farmi, fond od 14.400 grla). Zanimljiv je prikaz porasta broja farmi za uzgoj jelena lopatara i običnog jelena te broja grla u farmskom uzgoju za razdoblje između 1981. i 1991. godine (SI. 5. i 6). Iz grafikona je vidljivo da je farmski uzgoj oživio početkom osamdesetih godina ovog stoljeća, te da je nagli trend porasta farmi i broja grla zadržen do danas. Zasigurno će inicijativa organizacije FAO, uključujući i seminar u Nitri, dati poticaj za daljnji rad i ulaganja u farmski uzgoj divljači. Prikazano stanje odnosi se samo na dvije, istina najzastupljenije, vrste krupne divljači, iako ni ostale vrste i njihov broj ne smijemo zanemarivati. Pored uzgoja krupne divljači u farmski uzgoj ubrajaju se i fazanerije, odnosno centri za umjetni uzgoj pernate divljači. Iz iskustva znamo da je taj oblik farmskog uzgoja jedan od najstarijih i najbolje usavršen, kako kod nas tako i u ostalim europskim zemljama. Kada analiziramo podatke o uzgoju pernate divljači u farmama i njenom značaju za lovni turizam te kada im pridodamo podatke o farmskom uzgoju krupne divljači, vidimo da je to vrlo razvijena »industrija« bez koje bi danas teško mogli zamisliti lovnu djelatnost kod nas ali i u drugim zemljama. Glavnina visokotrofejnih grla jelena običnog, jelena lopatara, muflona i divlje svinje odstrijeljenih posljednjih godina na prostoru Europe potječe izravno ili neizravno (preko potomaka) iz nekog oblika farmskog uzgoja divljači. Lov pernate divljači ne bi imao tako veliki opseg i odstrelnu kvotu da nema uzgoja u fazanerijama. Fazanerije u Hrvatskoj godišnje proizvode oko 300.000 kljunova fazana, trčki i divljih pataka, koje se uglavnom ispuštaju u lovišta radi udomljavanja i povećanja odstrelne kvote napose u lovnom turizmu. ZAKLJUČAK Bogatstvo populacije divljači u prirodnim staništima Hrvatske ne smije se nikako dovesti u pitanje i ugroziti ga farmskim uzgojem jer su to najvrijedniji elementi s kojima se Hrvatska predstavlja u svijetu. Davanje prioriteta farmskom uzgoju divljači nije bio cilj ovog članka, ali pokazuje progres tog načina uzgoja u Europi, te otvara mogućnosti daljnjeg unapređivanja. Hrvatska nije izvan tih trendova, iako nije prikazana u prethodnim grafikonima, jer iskustva u uzgoju divljih svinja, muflona i jelena lopatara u intenzivnom (farmskom) uzgoju ima zapaženu tradiciju, a posebno uzgoj pernate divljači. |