DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 50 <-- 50 --> PDF |
ske gore prema istoku, što znači da je ustvari krajnji ogranak Alpa prema istoku. Trakošćansko jezero je umjetno. Stvoreno je branom kod kupališta, a zaustavlja površinske vode oborinskog područja zapadnog dijela sliva Bednje. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 9,8°C, a prosječna godišnja količina oborina 1.005 mm. Geološku podlogu čine paleozojski pješčenjaci, škriljavci i brusilovci. Tla ove gospodarske jedinice su pretežno distrična smeđe tipična i ilimerizirano — luvisol. Najzastupljenija biljna zajednica (94%) je šuma jele s rebračom (Blechno abietetum boreale, Horvat), a uz koju dolaze još šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum boreale, Horvat) i brdska šuma bukve (Fagetum illyricum boreale montanum, Horvat). Najzastupljeniji EGT je II-C-10. Bukovo jelove šume ove jedinice fitocenološki spadaju u ilirske bukovo jelove šume, čije se tipične sastojine te asocijacije nalaze u Gorskom kotaru, te sjevernom i srednjem Velebitu, gdje zauzimaju pojas od 650—1.200 m nadmorske visine, dok su ovdje u pojasu 250—300 m. Vodopropusna litološka podloga s bogatom mrežom potoka donekle kompenzira za jelu najpovoljnije prilike hladnijih i više vlažnih terena Gorskog kotara. Iz tog se razloga čiste jelove sastojine nalaze u potočnim jarugama i često na sjevernim strmim padinama. Površina gospodarske jedinice Trakošćan iznosi 983,76 ha, od čega je obraslog tla 958,15 ha. Podijeljena je na 24 odjela, odnosno 99 odsjeka prosječne površine 9,68 ha. Usporedimo li podatke iz 1955. i 1985. godine (tab. 1), vidimo da se učešće bukve i listača ukupno povećalo, dok je došlo do znatnog smanjenja učešća jele. 1985. godine utvrđen je ukupni prirast od 5.640 m3, odnosno godišnji tečajni prirast 5,89 m3/ha ili prosječni postotak prirasta 2,3%. Osnovom iz 1985. godine utvrđeno je 9 uređajnih razreda (tab. 2). Stanje drvnih masa tijekom četiri revizije Tablica 1. Stanje drvnih masa Vrsta drva 1955. g. 1965. g. 1975. g. 1985. g. m3 % m3 % m:i % m3 % Bukva 92.325 40 79.838 38 91.029 41 116.215 47 Hrast 15.158 6 15.985 7 11.763 5 13.957 6 Grab — — — — 835 — 4.347 2 OTL — — — — 5.025 2 8.291 3 OML — — — — 156 — 506 — Jela 99.399 43 79.779 38 80.198 35 56.931 23 Smreka 19.658 8 29.210 14 29.935 13 36.917 15 O. bor 6.773 3 6.083 3 7.760 4 8.299 4 O. čet. — — — — 129 — 368 — Ukupno: 233.313 100 210.895 100 226.830 100 245.831 100 Uk. obr. povr. ha 932,00 946,56 959,69 958,18 m3/ha 250 223 236 257 |