DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Kako u budućnost? Tako, da bi mornarica sama upravljala šumama za svoje potrebe. Ako uprava državnih rudnika upravlja svojim šumama, zašto to ne bi mogla i mornarica? U tu svrhu za zakrivljene Sortimente došle bi u obzir samo državne šume u Istri i na otoku Krku površine 957 kat. jutara (787 kat. jut. u Motovunskoj šumi i 170 kat. jut. na Krku). Za piljenu građu predlaže 10300 kat. jutara u četiri kompleksa od kojih je jedan i nabiskupska hrastova šuma kod Zagreba površine 2000 kat. jut. 3. ZAKLJUČAK Plan za ponovno pošumljivanje općinskih zemljišta u Istri više je nego plan. To je zapravo elaborat kojeg je plan samo dio cjeline. Dio, jer Ressel raspravlja o općim prirodnim i o društvenim uvjetima, o potrebi ne samo za proizvodnju brodograđevnog drva nego i o koristima za istarskog seljaka poboljšanjem ispaše i posrednim poboljšanjem klimatskih elemenata. Kako je to po svom opsegu posve nov posao, Ressel planira i organizaciju cijele akcije, način financiranja te čuvanja pošumljenih površina. Znajući da iz državne blagajne za taj posao nema sredstava, u izvršenje plana uključuje stanovništvo besplatnim radom, jer će i ono imati neposredne koristi, a organizacijom čuvanja potencira brigu lokalnog stanovništva za uspjeh rada. Smatra da će blaže kazne više doprinjeti čuvanju nego strože. Zapravo kazne i ne predviđa, jer naknada oštećenog i nije kazna nego naknada štete. Ressel je ovaj Elaborat izradio 1842. godine tj. u vrijeme, kada je bio mornarički šumarski agent u Motovunu, dakle na dužnosti koja nije obuhvaćala i brigu o općinskim zemljištima, a po nalogu »njegove svjetlosti gospodina zemaljskog guvernera«. To upućuje na zaključak, da je Ressel bio i pokretač pošumljivanja u cilju osiguranja građevnog materijala za brodogradnju. To premašuje i dužnosti intedanta, jer sam piše (Murko, str. 153) da je »glavni zadatak mornaričkog gospodarskog činovnika zapravo samo preuzimanje drva«, pa je to manje bila dužnost agenta u podređenoj agenturi. Međutim Ressel je još 1821. godine, za vrijeme rada i boravka u Pleterju, predlagao nov način rezerviranja hrastovine za potrebe brodogradilišta, pa stoga nije mogao ostati ravnodušan prema toj problematici ni kada se nalazio u službi institucije koje je to drvo trebala. Plan pošumljivanja nije samo neostvaren nego se nije počeo ni ostvarivati. Takvom su se planu nesumnjivo suprostavljali »skolastički« šumari, koji »nemju uši da čuju ni oči da vide« kako piše u Povijesti mornaričkih šuma niti ići dalje od onoga što su za vrijeme školovanja čuli. O tome svjedoči i njegovo pismo upućeno C. i kr. namjesništvu iz 1851. godine u kojem ostaje na postavkama iznijetim u Planu poduprtim novim spoznajama (da npr. sjetva borovice uspijeva u cijeloj Istri i na najtežim staništima). Povijest mornaričkih šuma, od prošlosti preko sadašnjosti do perspektive u budućnosti, jedan je od rijetkih dokumenata o šumarstvu u određenom vremenu. U njoj nalazimo odgovor i na pitanje zašto su danas gotovo sve istarske maloposjedničke šume u niskom uzgoju. Nalazimo i potvrdu, da tome mije uzrok venecijanska vladavina, kako se donedavno is |