DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Konačno naglašava, da su njegovi »ponovljeni višegodišnji pokusi pokazali, da borovica uspijeva i na golom kamenjaru ... ukoliko se njezino sjeme pokrije šakom zemlje«. Iz toga slijedi, da je bilo protivnika korišćenja borovice za podizanje pretkulture i da je njegov elaborat o pošumljivanju iz 1842. godine, dakle poslije osam godina, ostao mrtvo slovo na papiru. I ne samo za ondašnje vrijeme, nego zauvijek. 1.3 Primjedbe o pomanjkanju šuma u rubrikama III, IV, V, VII. i IX. tablice Ovaj tekst datumiran je 8. kolovozom 1857. godine i sadrži primjedbe na neki, neimenovani, elaborat. Tekst »k III. tablici« upućuje da se elaborat bavi pomanjkanjem brodograđevnog drva, a posebno zakrivljenih sortimenata. Stoga predlaže da se za brodska rebra koristi drvo hrasta kitnjaka i lužnjaka konzervirano »mojom metodom (koja) osigurava potrebnu trajnost (čime bi) potreba zakrivljenog drva u cijelosti otpala«, jer je »nemoguće naći zakrivljenih sortimenata za sva rebra ratnog broda Kaiser«. Težište ovoga tekst je na »hrastovini iz Kutjeva (koja je) odlična po svojim oblicima, dimenzijama i kakvoći, a ima je toliko, da se njome može riješiti pomanjkanje drva i za propadajuću trgovačku mornaricu«. Prema Turkoviću0 hrast u kutjevačkim šumama potječe iz XVIII. stoljeća, kada je tadašnji vlasnik, cistercitski samostan u Kutjevu, u bukove sastojine unosio žir hrasta i pitomog kestena, a kasniji vlasnici dobra Isusovci, te šume »čuvali«. U doba Ressela taj posjed bio je pak u posjedu Školske zaklade za civilnu Slavoniju. Prema tome hrastove sastojine u Resselova doba bile su prosječno ispod 100 godina stare. To se može zaključiti i iz dijela Resselovog teksta u kojem predlaže uzgoj stabala sa zakrivljenim deblima. To bi se postiglo na način, upućuje Ressel, da se sastojina podijeli na plohe površine približno 100 č. hv. (360 m2). Na pojedinim plohama posijeku se sva stabla, a druge u šahovskom poretku ostaju neposječena. Tako bi se »prisilila« rubna stabla na krivljenje debala. Tome se suprotstavio kameralni šumar, jer bi to bilo »negospodarstveno«, budući bi pola površine bilo neproizvodno. Ressel je imao u vidu i hrastove šume u Vojnoj krajini; »graničarske pukovnije iz Hrvatske 1852. godine izjavile su da je tamo nalazeća hrastovina jedva dostatna za vlastite potrebe«. Na osnovi takvih činjenica Ressel predlaže da se Kutjevačke šume predaju na isključivo gospodarenje mornaričkoj upravi i tako osigura, »kako za sada tako i za skoru budućnost ratnoj mornarici potrebno drvo«. Prvi pokus za korišćenje ove hrastovine dao je negativan rezultat, jer je »kubična stopa postavno Pula stajala 2 zlatna forinta i 20 krajcara«, ali »sam među ovdašnjim špediterima našao tvrtku Ehrenfeld, koja je ponudila prijevoz drva tijekom deset godina uz cijenu da bi kubična stopa u Puli ili u Veneciji stajala 1 forint i 53 krajcara«. Pod naslovom »k IV, V. i IX. tablici« čitamo: »Borove, ariše i brijestove trebalo bi umjetno posaditi po brdskim grebenima kod Kutjeva, Pleternice 6 Turković , M.: Povijest dobra Kutjevo za vrijeme njegova pripadanja Naukovnoj zakladi 1774—1882., Sušak, 1935. |