DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Uvjeti pošumljivanja


Zamisao vlade za podizanje novih šuma u Istri Ressel pozdravlja kao
veličanstvenu, a ta se zamisao »u znatnom dijelu može ostvariti u kratkom
razdoblju«. Bitni razlozi za uspjeh akcije je suglasnost javnosti, jer


— »današnja generacija imala je brodograđevnog drva a sada ga više
nema, te osjeća njegovo pomanjkanje,
— istoj generaciji u ravničarskoj Istri nedostaje ogrjevnog drva,
— zbog posječenih šuma smanjena je količina kiše ljeti i slabe ljetine
češće su negoli u doba kada je bilo više šuma,
— istarskom seljaku smanjena je količina trave na pašnjacima kao posljedica
sječe visokog drveća,
— sama potražnja za brodograđevnim drvom opravdava uloženi trud
pošumljivanja.«
Povoljni uvjeti za pošumljivanje su:


— »jer je na raspolaganju površina od 107.001 jutro koja se može odmah
pošumiti u prvom razdoblju bez ugrožavanja istarskom seljaku uzgoja
stoke, te
— jer su površine koje bi se pošumljivale pod neposrednom upravom
javne oblasti tj. u općinskom vlasništvu po ostali zemljoposjednici ne mogu
spriječiti.«
— »kako je Istra bila bogata na brodograđevnoj hrastovini to nova proizvodnja
nije dvojbena, samo treba pripomoći prirodi na obnovi šuma,
— s raspoloživih 36.823 radnika s jedno- ili dvodnevnim dobrovoljnim
radom može se ostvariti postavljeni cilj.«
Očekivana vrijednost koristi pošumljivanja


Svaki svoj prijedlog, pa i za izum, Ressel ocjenjuje i s ekonomskog stajališta,
pa tako radi i kad je u pitanju pošumljivanje istarskih površina, odnosno,
kako sam navodi (Lit. 2, str. 188), točnije povećanje nacionalnog bogatstva.


Jedan od prethodnih poslova same izrade plana bio je zahtjev pokrajinskoj
upravi za podatke o broju stanovništva i broju stoke u Istri te iskaz
općinskih zemljišta (lit. 2, str. 202). Prema tim podacima za pošumljivanje
i uzgajanje visokih šuma na raspolaganju su bile ove površine:


općinskih pašnjaka 182.358 jutara,


općinskih niskih šuma i kresanika 35.469 jutara,


polovica općinskih neplodnih zemljišta 12.581 jutro


svega 230.408 jutara.


Predviđa uzgoj 30 stabala po jutru ili u svemu 6.912.240 stabala. Vrijednost
drva, rada i prijevoza računa sa 4 zlatne forinte po stablu, što znači
da bi se »narodno gospodarstvo« povećalo za 27,648.960 zlatnih forinti. Kako