DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 19 <-- 19 --> PDF |
caricetosurn remotae Horv. 1938) i na gredama tipična šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971) Za svaku od ovih šumskih zajednica ispitivali smo različite stupnjeve opterećenja: Red 1: sastojine bez bitnog utjecaja svinja, Red 2: sastojine opterećene s 33 komada divljih svinja/1000 ha i Red 3: sastojine opterećene s 625 komada pitomih svinja/1000 ha. Za svaki red izabrali smo sastojine koje su prema gospodarskim osnovama bile predviđene za pomlađivanje. Drugi su kriteriji izbora: — gotovo ista starost sastojina — gotovo ista mješovitost vrsta drveća — blizina vodotoka, jer smo naslućivali da je to bitan činitelj za proširenje bagremca (Amorpha frucitosa) — iste uzgojne uvjete. Pri tome se pojavio problem, da je ophodnja svih sastojina reda 3 kraća (hrast 120 g., hrast i jasen 90 g., jasen 80 g.) od ophodnji sastojina redova 1 i 2 (hrast 160 g., hrast i jasen 120 g., jasen 80 g.). Kroz sve te sastojine stavili smo prema prilikama najdužu liniju, na kojoj mo podijelili pokusne krugove na 10 m2 (Zöhrer, 1980) površine. Za svaku asocijaciju snimili smo po redu u 28 pokusnih krugova pomlađivanje drveća i grmlja te bolesti i samo svježe štete nanesene od divljači. Osim toga ocijenili smo rovanu površinu i mjerili maksimalnu dubinu rovanja u pokusnom krugu. Najzad smo prebrojali sva stabla koja su bila iskopana u većem pokusnom krugu od 100 m2. Svi rezultati redova prvog i drugog odnosno prvog i trećeg statistički su uspoređivani i ispitivani Mann—Whitney-testom. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 3.1. Utjecaj svinja na pomlađivanje Pregled o stanju pomlađivanja svih ispitivanih sastojina prikazuje graf 1. Prosječan broj podmlatka biljaka (tj. drveća i grmlja) po hektaru je najveći: — u sastojinama šume hrasta lužnjaka i običnoga graba koje su opterećene sa 625 kom. pitomih svinja/ha, — u sastojinama šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom te šume poljskog jasena, koje su opterećene s 33 kom. divljih svinja/1000 ha. Međutim, u svim istraženim asocijacijama pomlađivanje drveća je veće u neopterećenim sastojinama. Drveće najlošije uspjeva u sastojinama s divljim svinjama. U tim sastojinama je i udio podmlatka grmlja velik: u šumi hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i u šumi poljskog jasena dostižu grmovi 43%, odnosno 48% od pomlađivanja drvenastih vrsta. Ipak, u svim šumskim zajednicama i u svakom stupnju opterećenja ima podmlatka drveća. |