DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 17 <-- 17 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*451.1 (497.13) Sum. list CXVII (1993) 475 UTJECAJ ŠUMSKE ISPAŠE PITOMIH SVINJA NA POMLAĐIVANJE NIZINSKIH ŠUMA U POSAVINI Goran GUGIĆ* Sažetak: Istraženo je pitanje utjecaja pitomih svinja na pomlađivanje drveća u šumskim zajednicama parka prirode Lonjsko polje. Uspoređeni su bili podaci o pomlađivanju drveća, zdravstvenom stanju i o stanju šteta nanesenih od divljači u sastojinama, što su (a) bez utjecaja svinja, (b) pod utjecajem divljih svinja (33 komada/1000 ha) odn. (c) pod utjecajem pitomih svinja (625 komada/1000 ha). Osim toga bile su snimljene površine rovanja u pokusnim krugovima, maksimalna dubina rovanja, te broj iskopanih stabala za divlje i za pitome svinje. Autor na temelju nađenih rezultata kritički iznosi svoje stavove. 1. UVOD U skoro svim većim uzriječnim pokrajinama Hrvatske, a naročito u Posavini, može se još dan danas naići na ostatke tradicionalnog svinjogojstva, na koje se s međunarodnog gledišta obraća puno pozornosti zbog njihove jedinstvenosti i vrijednosti za zaštitu prirode. (Schneider-Jacoby & Em, 1990). Svinjari za ispašu i žirenje starih autohtonih pasmina svinja koriste hrastove i jasenove nizinske šume. Lonjsko polje, koje je proglašeno parkom prirode zakonom od 20. ožujka 1990. sigurno je najveći i najznačajniji primjer takvog načina seljačkog iskorišćivanja šume, koji je za vrijeme srednjeg vijeka bio rasprostranjen posvuda u Europi (Ten Cate, 1972) i koji je tada spadao, kao tzv. žirovina, u izuzetno važnu stavku šumskih prihoda (Hilf & Röhrih, 1938). U Hrvatskoj je žirenje i ispaša zabranjena tek nakon drugog svjetskog rata, a današnje mišljenje šumarske znanosti gleda na svinje kao biotske štetočine (ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA III, 1987, str. 346). Samo su Amerikanci i Australijanci (Hone et all., 1989) ispitivali nešto intenzivnije problematiku, jer su očekivali probleme s podivljalim svinjama u nacionalnom parku Namadgi (Australija), odnosno Hawaii Volcanoesnacionalnorn parku (SAD). Cilj je našega rada stjecanje prvih spoznaja o utjecaju svinja na ekosustave nizinskih šuma. * Goran Gugić, dipl. ing. šum., Lehrenheit für Wildbiologie und Windtiermanagement Forstwissenschaftliche Fakultät, LMU München. |