DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 124 <-- 124 --> PDF |
IVO SERTIĆ, dipl. ing. šumarstva (1913—1993) U Karlovcu je nakon kratke i teške bolesti umro naš umirovljeni kolega Ivo Sertić, dipl. ing. šumarstva. Na ispraćaju na vječni počinak na karlovačkom groblju Švarča nazočni su bili mnogobrojni djelatnici Uprave šuma Karlovac te mnogobrojni građani. U ime Uprave šuma, te mnogobrojnih kolega oprostio se od pokojnika Mr. Ivo Mrzljak, koji je tom prigodom rekao: DRAGI PRIJATELJI I KOLEGE! U nedjelju 16. svibnja 1993. godine umro je u 81. godini života IVO SERTIĆ, diplomirani inženjer šumarstva — šumarski savjetnik u mirovini. Taj veliki mirni čovjek, Gospodin, otišao je mirno i tiho, upravo onako kako je u dostojanstvu živio svoj život vrijedan najdubljeg poštovanja. Rođen je 2. travnja 1913. godine u KRNJAUSI u Bosni i Hercegovini, gdje je njegov otac tada radio u šumarskoj struci. Djetinjstvo je proveo u STAJNICI u Lici, odakle odlazi u Sušak u srednju školu. Iza toga polazi studij šumarstva u Zagrebu. Šumarski fakultet završava 1935. godine. Rad u šumarskoj struci počinje kao vježbenik u Direkciji na Sušaku, gdje ostaje do 1938. godine kada prima mjesto upravitelja šumarije u RAVNOJ GORI. Za vrijeme službovanja u Ravnoj Gori osniva obitelj — ženi se svojom suprugom ŠARLOTOM koja mu je rodila dva sina — Mladena 1942. godine, koji je sada diplomirani inženjer građevinarstva i DRAŽENA 1943. godine koji je nastavio obiteljsku tradiciju i kao diplomirani inženjer šumarstva radi u Upravi šuma Karlovac. Iz Ravne Gore dolazi služba u šumariji NOVI VINODOLSKI. Tu je Ivo upravitelj do 1952. godine. Slijedi povratak u šumariju Ravna Gora gdje je upravitelj do 1955. godine. Tada dolazi KARLOVAC, Iskorištavanje šuma u Drvnoj industriji Karlovac. Osnivanjem Šumskog gospodarstva Karlovac 1960. godine, iskorišćivanje šuma opet je u šumarstvu i Ivo Sertić dolazi u Šumsko gospodarstvo Karlovac na mjesto šefa Iskorišćivanja šuma. Vodi Iskorišćivanje šuma do sedamdesetih godina kada postaje savjetnik u kom svojstvu radi sve do umirovljenja 1977. godine. Sve te godine ispunjene su poštenim i vrijednim radom šumarskog stručnjaka koji je svoje iskustvo i svoje znanje rado poklanjao mlađim kolegama. Bez nametljivosti i sa mjerom — gospodski. Dragi Ivo, bilo je pravo zadovoljstvo s Tobom surađivati i raditi u toj našoj lijepoj šumarskoj struci. Hvala ti na svemu što si za nju učinio u Tvome |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 125 <-- 125 --> PDF |
prebogatom radnom vijeku. Hvala ti za svu ljepotu druženja s tobom. Hvala na ljepoti uspomena koje si nam ostavio i koje ćemo ponijeti u našim sjećanjima i u našim srcima. Privržen svojoj obitelji, sve si nas oduševljavao svojim pripovjedanjem o vremenu provedenom u igri sa svojim unucima, koji su došli dok si još bio u službi. Bili su to dirljivi izlivi ljubavi jednog prekrasnog djeda — nonića — kako si sam znao reći, prema svojim unucima, prema svojoj obitelji. Svima nama koji smo te poznavali mnogo i dugo ćeš nedostajati. Međutim najviše ćeš nedostajati svojoj dragoj obitelji kojoj izražavamo našu najdublju sućut, Tvojoj supruzi Sarloti, sinovima Mladenu i Draženu, snahama MarioliniZlati, tvojoj unučadi Borisu, Ivani, Marini i Jurju kojima će njihov dragi »nonić « jako, jako nedostajati, te Tvojoj cjelokupnoj rodbini. Dragi naš Ivo za sve što si učinio, za svu ljepotu i dobro kojima si nas obdario neka ti je vječna Slava i Hvala. Mr. Ivo Mrzljak |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 126 <-- 126 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne, stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu Saveza i društava. Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tablice) tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. Ukoliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. Ukoliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tablica, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer sa smanjenjem se postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tablice mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, pisaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablice, crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak može biti i fotokopija. Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBN O NAPLAĆUJ U po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv svojeg žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |