DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 108 <-- 108 --> PDF |
1. ECE-UN/EC SASTANAK KOORDINACIJSKE GRUPE MEĐUNARODNOG KOOPERATIVNOG PROGRAMA O PROCJENI I PRAĆENJU UČINAKA ONEČIŠĆENJA ZRAKA NA ŠUME (»ICP-FOREST«) Međunarodni kooperativni program o procjeni i praćenju učinaka onečišćenja zraka na šume (»ICP-Forest«) pokrenuo je 1985. godine Izvršni odbor Konvencije o daljinskom prekograničnom onečišćenju zraka (»Ženevska konvencija «). 1986. godine dogovoreno je da se ova istraživanja obave na tri razine. Na razini I. provodi se anketa o stanju šuma te analize tla na bioindikacijskim plohama (16 X 16 km). Ta istraživanja traju do kraja 1995. godine. Na osnovu Strasburške rezolucije (Strasbourg 1990) i zaključaka Helsinške ministarske konferencije (Helsinki 1993) trebalo bi 1994. godine započeti sa istraživanjima na razini II. Ova bi se proučavanja realizirala na trajnim pokusnim plohama postavljenim u karakterističnim šumskim ekosustavima. Na 1. sastanku koordinacijske grupe, održanom 4. — 6. listopada 1993. u Hamburgu, definirana su istraživanja koja će se provesti na razini II. Dok je za razinu I. bilo obvezno da se istraživanjima obuhvate sve plohe po-stavljene prema mreži 16 x 16 km, broj ploha za razinu II. ovisi o mogućnosti pojedine zemlje. Predstavnik Hrvatske pozvan je na sastanak u Hamburgu jer je Hrvatska već prošle godine dostavila rezultate ankete o stanju svojih šuma u Programski koordinacijski centar. Još više zbog toga što smo ove godine prihvatili provesti anketu po novoj metodologiji ECE-UN/EC. Pored toga laboratorij Šumarskog instituta Jastrebarsko uspješno je obavio analize kontrolnih uzoraka tla i biljnog materijala. Time smo dokazali našu osposobljenost za istraživanja navedena u programu rada. Razina II. predviđa intenzivni monitoring stanja šuma s ciljem da se razjasni utjecaj onečišćenja zraka i drugih štetnih agenasa na glavne šumske ekosustave. Kod izbora pokusnih ploha preporuča se voditi računa o slijedećem: — Plohe trebaju obuhvatiti najvažnije vrste drveća i najzastupljenije šumske ekosustave pojedine zemlje. — Kod njihovog postavljanja posebnu pozornost valja obratiti na mogućnost korištenja postojećih podataka o kvaliteti zraka i meteorološkim parametrima. — Za procjenu stanja krošanja i dobivanja podataka o prirastu potrebna je površina od najmanje 0,25 ha. Kako oko svake plohe mora biti zaštitni pojas širine od najmanje 10 m to njihova površina nebj smjela biti manja od 0,5 ha. — Na tim se plohama trebaju provoditi uobičajeni gospodarski zahvati. 566 |