DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1993 str. 101     <-- 101 -->        PDF

zemljište graniči s obalom. Ti farmeri imaju male pilane koje pogone poljoprivredni
traktori. Veliki trupci koriste se za proizovdnju građevnog drva i
ploča za oblaganje zidova. Manji i kraći trupci cijepaju se i koriste pri ograđivanju
pašnjaka i prostora za ovce i konje. Budući da su ti trupci impregnirani
solju iz slane vode, kolci i stupovi ograde mogu izdržati više od 40 godina
u tlu a da ne strunu. Kad se ovakvo drvo koristi za ogrijev, slane pare iz vatre
korodiraju i razaraju željezne peći.


Sjeverno od Munadarnes-a


Munadarnes je najsjevernija farmi na Islandu koja je još uvijek naseljena
i posluje na morskoj obali. Farme koje se nalaze sjevernije uz morsku obalu
nisu naseljene, a doneseno drvo i zaustavljeni trupci se uglavnom ne koriste tijekom
posljednjih 20 godina. Budući da nema ceste pored tih obala, područje
je pregledano putujući ribarskim brodom. Prolazeći obalom moglo se vidjeti
velike gomile trupaca po cijelom vodenom rubu. Kod Skjaldabjarnarvik-a I.
Samset i H. Ragnarsson izašli su na obalu. Farmu koja se nalazi ondje, naselio
je poznati viking Hellabjern. On je bio neprijatelj kralja Haralda koji je
ujedinio cijelu Norvešku u jednu kraljevinu 872. godine. Uskoro poslije toga Hellabjorn
se je naselio na zemljištu pored obale. On je doplovio ondje njegovim
vikingškim brodom napunjenjim Vikinzima, njihovim ženama i djecom, keltskim
robovima, govedima, konjima i ovcama, te opremom i oružjem. Hellabjorn je
podigao njegovu prvu farmu na poluotoku Skjaldabjarnarvik, a kasnije drugu
farmu u Bjarnanes-u. U jednom od zaliva I. Samset je mjerio složajeve donesenih
trupaca koji pokrivaju ploštinu od 6,4 daa (0,64 ha). Volumen trupca
dužih od 1 m i debljih od 10 cm bio je 339 m:i. Osim toga, bilo je i 150 m3 sitnog
drva, usitnjenog ledom ili jakim valovima pri izbacivanju donesenih trupaca
na stijene i kamenje duž morske obale. Prosječni volumen naplavljenog drva iznosi
76 m:l/daa (760m:l/ha). Većina toga drva sakupljena je tijekom proteklih 20
godina, odnosno godišnje 3,8 m3/daa (38 m:!/ha). Trupci su bili dužine od 1 do
15,4 metara, promjera od 9 do 67 cm i volumena od 0,01 do 1,66 m3. Starost stabala
iz kojih su trupci nastali bila je od 55 do 365 godina (Slika 2). S obzirom
na vrste drveća u izmjerenoj masi bilo je 47% bora, 43%, ariša, 7%, smreke, 1%
jele i 2% topole. Akademik Ivan Stefanovič Melekov, jedan je od vodećih sovjetskih
šumara, bogatog znanja o njihovim šumama. On smatra da, tako veliko
učešće ariša u donesenom drvu, zajedno s činjenicom da se u tom drvu nalazi
i jela (Abies sibirica), pokazuje da to drvo mora biti porijeklom iz rijeka Istočnog
Sibira kao što su Ob, Jenisej i Lena. U okviru istraživanja na ovom
projektu, I. Samset posjetio je otok Jan Mayen u studenom 1990. godine. Taj
otok nalazi se na 71° geografske širine. Južna strana morskih struja iz Sjevernog
ledenog mora prolazi pored otoka Jan Mayen prije nego što stignu do Islanda.
U uzorcima drva koje su našli ondje, bilo je 25% ariša i 70% bora. Kvaliteta
tog drva bila je slična kvaliteti drva koje su našli na Islandu.


Transport drva preko Sjevernog ledenog mora


Brod »Jeanette« jedrio je u Sjeverno ledeno more i potonuo razoren ledom
u blizini Novosibirskih otoka 1881. godine. Ostaci broda našli su se kasnije na


559