DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 98 <-- 98 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Posebno izdanje 4 Uzgoj i iskorišćivanje šumskog bogatstva Hrvatske Zagreb 1993. Ovaj svezak Posebnih izdanja Glasnika za šumske pokuse na 423 stranice donosi 39 »izlaganja sa znanstvenog skupa«, te po jedan pregledni i stručni članak. Prema uvodnom članku — S. Matica: Unapređenje proizvodnje šumskih ekosustava Hrvatske — izlaganja su sa simpozija »Doprinos znanosti razvoju šumarstva Hrvatske« koji je — prema izvješću M. Glavaša i P. B. Krpana u Šum. listu br. 11—12/1992. — održan na Brionima od 20. do 23. listopada 1992. godine. Prema G 1 a v a š - K r p a n u bilo je održano 49 referata, što znači da se deset referata ne nalaze u ovoj knjizi. Broj referata na ovom skupu ukazuje na mozaik obrađenih tema od općih ili širih do specifičnih za pojedino radno ili prostorno područje. Stoga se informacija o cjelokupnom radu ovog simpozija može dobiti samo čitanjem ovog izdanja Glasnika za šumske pokuse. Nešto će pojedinci neposredno i koristiti. Saznat će nešto više o našem šumarstvu prema viđenju Šumarskog fakulteta. Stoga će ovdje biti riječi samo o nekim referatima. Kako »uzgoj i iskorišćivanje šumskog bogatstva« ovisi o čovjeku, to je »problem tvorbe konzistentne šumske politike u Hrvatskoj«, o kojoj raspravljaju R. Sabadi i H. Jakova c, svakako na prvom mjestu (str. 243—248). Autori naglašavaju da »šumarstvo dakako treba pripremiti za potpunu promjenu koncepta gospodarenja šumama u uvjetima tržišnog gospodarstva. Preduvjet je dakako — čitamo u nastavku — tvorba političkih uvjeta, a to je odbacivanje dirigi rane privrede i samoupravljanja (te) borba protiv monopola njegovim ograničavanjem «. Stoga »Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva mora zadržati vrhovni nadzor ... a na određenim mjestima potrebni su najkvalificiraniji stručnjaci koje imamo, a ako ih nemamo, valja se tu i tamo obratiti čak i inozemstvu«. Inozemnim vjerojatno stoga, što će politički činitelji više cijeniti njihovo mišljenje nego domaćih stručnjaka, iako između tih mišljenja i prijedloga nema razlike.1 Nadalje podvlače, da se »državne šume imaju smatrati nedodirljivima« (podcrtali autori) a Javno poduzeće »Hrvatske šume « mora biti nedjeljivo poduzeće i neprofitno a »ako ostvari prihode veće od rashoda u okvirima racionalnog poslovanja, ima svu pozitivnu razliku utrošiti za unapređenje šuma kojima gospodari«. Dodao bih i za razvoj privatnih šuma, kojih je u Hrvatskoj oko 500.000 ha. To u ostalom proizlazi i iz teksta autora da »mali seoski kombinirani poljoprivredno-šumarski posjed treba biti sustavom fiskalnih i inih mjera potican na razvoj gdje je maksimizacija korištenja ekološkog potencijala staništa također konačnim ciljem «. Iz članka S. Matic a »Brojnost pomlatka glavne vrste drveća kao temeljni preduvjet kvalitetne obnove, podizanja i njege šuma (str. 365—379) saznajemo da je »pri osnivanju sastojina prirodnom ili l Strani eksperti dolazili su i prije ovamo i na temelju jednog izvješća kojeg sam dobio na livid, zaključio da se nije reklo ništa novo. Rekavši to kolegi VI. Š t e t i ć u (v. biografiju u Šum. listu 1978. god., str. 564) odgovorio mi je da to stoji, ali izvanšumarski krugovi više cijene mišljenje inozemnog nego domaćeg stručnjaka! |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 99 <-- 99 --> PDF |
umjetnom obnovom te pri pošumljavanju novih površina posebno kod hrasta lužnjaka minimalan broj glavnih vrsta drveća u sastojini trebao bi bi biti oko 15.000 do 20.000 po ha«. Uz brojčane podatke to je vidljivo i iz fotografija »petogodišnje kulture hrasta lužnjaka« na pokusnim plohama. U prilog tome navodim podatke iz jedne kulture alepskog bora posađene frontofskim radom 1946. godine nedaleko mjesta Kozino (kod Zadra). Razmak sadnih mjesta bio je cea 1,2 m i u svakom su posađene po dvije biljke koje su se gotovo sve održale. U starosti od 10 godina prosječni prsni promjer iznosio je 10 cm a visina preko 5 metara, dakle Sortiment za celulozno drvo. Dakako, da je kasnije za optimalnu sastojinu postupnom intervencijom potrebno smanjivati broj jedinka — stabala. J. Karavla i M. Idžotić objavili su iskaz »autoktone i aloktone dendroflore nekih brijunskih otoka« (str 87— —100). Na tri otoka — Veliki i Mali Borijun te Vanga — u ljetu 1992. godine bilo je 121 vrsta golosjemenjača, 214 vrsta dvosupnica i 25 vrsta jednosupnica. Dodajemo, da je pretežni broj vrsta unijet poslije 1947. godine, kada je brionsko otočje postalo reprezentativni objekt predsjednika Josipa Broza Tita. Također treba zabilježiti, da je u tom razdoblju sadnja bila povjerena inž. šum. Nikoli Š e- p i ć u (biografija u Šum. listu 1977., str. 554). šumaru kojemu nestručnjaci, bez obzira na njihov položaj, nisu mogli nametnuti svoje mišljenje. Svakako da su »za šumarstvo te različite vrste, križanci i kultivari sjemenska baza i matični materijal za razmnožavanje reznicama i cjepljenjem«. Iz iskaza izdvajamo tri vrste eukafipta (E. camaldulensis, E. globulus i E. viminalis) koje je Šepić uzeo iz rasadnika Srednje šumarske škole za krš u Splitu,2 međutim dodajemo, da je na Brionima 1987. godine osnovan i arboretum površine 1,87 ha o kojemu kao »znanstveno-nastavnom i turističkom objektu « izvješćuju Z, Borzan , M. Vida ković i Š. Meštrović (str. 73— —86). Uz referate sa Simpozija u ovoj knjizi nalaze se i dva »stručna rada«: Đ. Rauš i J. Vukelić priopćili su današnje stanje »šumske vegetacije u području utjecaja HE »Novo Vir je« tj. na području na kojem se planira podići hidroelektrana na Dravi. Projekt datira od prije deset godina, tada kao HE »Re- paš«, koji je storniran, jer bi njome bitno bio narušen kompleks repaških hrastovih šuma. Novim projektom veći zahvati u šumskom kompleksu ne bi bilo, ali će svakako akumulacija utjecati na stanje susjednih šuma te je stoga dobro došlo snimanje sadašnjeg stanja. Drugi »stručni članak« je Đ. R a u š a »Značenje i uloga Glasnika za šumske pokuse« tijekom 66 godina (1926—1992) njegova izlaženja u Zagrebu. Prikaz sadrži popis glavnih urednika s fotografijama, statistiku radova po specijalnosti, objavljenih radova sa savjetovanja i simpozija u »Glasniku«, popis svih autora u Glasniku za šumske pokuse« (1926—1992) te Bibliografiju najvažnijih radova objavljenih u redovnim izdanjima u 28 knjiga. O. Piškorić 2 O pokusnim sadnjama eukalipt vrsta opširnije u člancima O. Siškorića i ž. Vrdoljaka u Šumarskom listu 1956. |