DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 98 <-- 98 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Posebno izdanje 4 Uzgoj i iskorišćivanje šumskog bogatstva Hrvatske Zagreb 1993. Ovaj svezak Posebnih izdanja Glasnika za šumske pokuse na 423 stranice donosi 39 »izlaganja sa znanstvenog skupa«, te po jedan pregledni i stručni članak. Prema uvodnom članku — S. Matica: Unapređenje proizvodnje šumskih ekosustava Hrvatske — izlaganja su sa simpozija »Doprinos znanosti razvoju šumarstva Hrvatske« koji je — prema izvješću M. Glavaša i P. B. Krpana u Šum. listu br. 11—12/1992. — održan na Brionima od 20. do 23. listopada 1992. godine. Prema G 1 a v a š - K r p a n u bilo je održano 49 referata, što znači da se deset referata ne nalaze u ovoj knjizi. Broj referata na ovom skupu ukazuje na mozaik obrađenih tema od općih ili širih do specifičnih za pojedino radno ili prostorno područje. Stoga se informacija o cjelokupnom radu ovog simpozija može dobiti samo čitanjem ovog izdanja Glasnika za šumske pokuse. Nešto će pojedinci neposredno i koristiti. Saznat će nešto više o našem šumarstvu prema viđenju Šumarskog fakulteta. Stoga će ovdje biti riječi samo o nekim referatima. Kako »uzgoj i iskorišćivanje šumskog bogatstva« ovisi o čovjeku, to je »problem tvorbe konzistentne šumske politike u Hrvatskoj«, o kojoj raspravljaju R. Sabadi i H. Jakova c, svakako na prvom mjestu (str. 243—248). Autori naglašavaju da »šumarstvo dakako treba pripremiti za potpunu promjenu koncepta gospodarenja šumama u uvjetima tržišnog gospodarstva. Preduvjet je dakako — čitamo u nastavku — tvorba političkih uvjeta, a to je odbacivanje dirigi rane privrede i samoupravljanja (te) borba protiv monopola njegovim ograničavanjem «. Stoga »Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva mora zadržati vrhovni nadzor ... a na određenim mjestima potrebni su najkvalificiraniji stručnjaci koje imamo, a ako ih nemamo, valja se tu i tamo obratiti čak i inozemstvu«. Inozemnim vjerojatno stoga, što će politički činitelji više cijeniti njihovo mišljenje nego domaćih stručnjaka, iako između tih mišljenja i prijedloga nema razlike.1 Nadalje podvlače, da se »državne šume imaju smatrati nedodirljivima« (podcrtali autori) a Javno poduzeće »Hrvatske šume « mora biti nedjeljivo poduzeće i neprofitno a »ako ostvari prihode veće od rashoda u okvirima racionalnog poslovanja, ima svu pozitivnu razliku utrošiti za unapređenje šuma kojima gospodari«. Dodao bih i za razvoj privatnih šuma, kojih je u Hrvatskoj oko 500.000 ha. To u ostalom proizlazi i iz teksta autora da »mali seoski kombinirani poljoprivredno-šumarski posjed treba biti sustavom fiskalnih i inih mjera potican na razvoj gdje je maksimizacija korištenja ekološkog potencijala staništa također konačnim ciljem «. Iz članka S. Matic a »Brojnost pomlatka glavne vrste drveća kao temeljni preduvjet kvalitetne obnove, podizanja i njege šuma (str. 365—379) saznajemo da je »pri osnivanju sastojina prirodnom ili l Strani eksperti dolazili su i prije ovamo i na temelju jednog izvješća kojeg sam dobio na livid, zaključio da se nije reklo ništa novo. Rekavši to kolegi VI. Š t e t i ć u (v. biografiju u Šum. listu 1978. god., str. 564) odgovorio mi je da to stoji, ali izvanšumarski krugovi više cijene mišljenje inozemnog nego domaćeg stručnjaka! |