DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Intenzivno gospodarenje u sjemenjačama na površini od 1 milijun ha treba
omogućiti u prvom redu reprodukciju postojećih šuma (ili tzv. jednostavnu biološku
reprodukciju), kao i njihovo poboljšanje u zdravstvenom i kvalitetnom pogledu,
s time da se s ostvarenom dobiti postepeno izvrši konverzija degradiranih
šuma i ostvari proširena biološka reprodukcija pošumljivanjem neobraslih šumskih
površina. To su tri polazišta za hrvatsku šumarsku politiku.


U tom smjeru nova osnova gospodarenja predviđa da će se jednostavna biološka
reprodukcija izvršiti svake godine na površini od 48.341 ha, od čega otpada
91% na državne šume.


Proširena biološka reprodukcija, tj. nova pošumljivanja, predviđena su spomenutom
osnovom na površini od 7.436 ha svake godine, tako da bi se tijekom
30 godina, tj. do 2025. godine pošumilo 200.000 ha neobraslih proizvodnih šumskih
površina.


U spomenutoj osnovi planirana je zaštita šuma, i to posebno zaštita od požara,
s time da se osim organiziranja protupožarne službe svake godine izgradi 1.394 km
protupožarnih prosjeka i puteva.


Zaštita od bolesti i štetnika predviđena je ovako: preventivna zaštita šuma na
površini od 59.360 ha i primjena represivnih mjera pretežno biološkim preparatima
na površini od 13.436 ha godišnje.


S obzirom na slabu prosječnu otvorenost hrvatskih šuma (6,8 km/1000 ha),
planira se izgraditi od 1993. do 1995. god. 1950 km novih prometnica.


Osnova gospodarenja predviđa ukupnu godišnju sječu u svim hrvatskim šumama
u bruto iznosu od 5,5 milijuna m3 drva ili takozvani godišnji etat rezultat
je opsežnih obračuna za svaku gospodarsku jedinicu posebno, s napomenom da
njih ima u Hrvatskoj 941. Obračun je izvršen i kontroliran po metodama koje se
osnivaju na načelu trajnosti i obnovljivosti šumskog resursa, uzimajući u obzir višestruku
funkciju šuma (gospodarsku, ekološku i socijalnu). Projekcija razvoja
šumskog gospodarenja do 2025. godine pokazuje da je trajnost prihoda osigurana
u narednim razdobljima, uz poboljšanje postojećeg stanja šuma i šumskog fonda.


Godišnji bruto etat u iznosu od 5,5 milijuna m3 drva je 1.83% od postojeće
hrvatske drvne zalihe (300 milijuna m:! drva). U odnosu na prirast hrvatskih šuma
spomenuti etat iznosi oko 60% od tečajnog godišnjeg prirasta.


Godišnji bruto etat od 5,5 milijuna m3 drva podudara se s godišnjom sječom
šuma u ovim godinama: 1974., 1975., 1976., 1978., i 1979. Poslije toga, godišnja sječa
šuma u Hrvatskoj smanjena je da bi se, eto sada, ponovo vratila na takozvano
»predratno stanje«.


U državnim šumama Hrvatske godišnji bruto etat iznosi 4,8 milijuna m3 drva,
a njegov je sastav ovakav:


Tehničko drvo 2,3 milijuna m3 ili 48%
(Trupci 82%, T. o. 18%)
Ogrjev 1,8 milijuna m3 ili 37%
Otpad 0,7 milijuna m3 ili 15%


Ukupno 4,8 milijuna m3


Neto etat iznosi 4,1 milijuna m3. Šumskogospodarska osnova predviđa otpad u
iznosu od 0,7 milijuna m3, što će reći da će postotak iskorišćenja drva u Hrvata
skim državnim šumama biti 85%. Ako se to ostvari, može se smatrati da je u