DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 88     <-- 88 -->        PDF

AKTUALNO


ŠUMSKOGOSPODARSKA OSNOVA HRVATSKE KAO UPORIŠTE ZA
HRVATSKU ŠUMARSKU POLITIKU


Na temelju zakona o šumama od 1990. godine (Narodne novine, 52/90) izrađena
je šumskogospodarska osnova za jedinstveno šumskogospodarsko područje Republike
Hrvatske.


Osnovu je izradila služba za uređivanje šuma javnog poduzeća »Hrvatske šume
« u Zagrebu pod rukovodstvom Mr. Gašpara Fabijanića, uz suradnju šumarskih
inženjera: Marijana Šagovca, Ivice Milkovića, Dubravka Janeša i Gorana Kovača.


Komisija šumarskih stručnjaka imenovana od Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva Vlade Republike Hrvatske, u sastavu: akademik Dušan Klepac (predsjednik),
prof. dr. Branimir Prpić, prof. dr. Šime Meštrović, dr. Karlo Bezak i Mr.
Miroslav Benko, pregledala je spomenutu osnovu i predložila je Ministarstvu na
odobrenje dne 23. srpnja 1993. godine.


Nova šumskogospodarska osnova izrađena je na temeljnim podacima iz 1986.
godine na osnovi sedamgodišnje analize gospodarenja (1986.—1992.), tako da će ona
vrijediti od 1986.—1995. godine, s napomenom da se oslanja na projekciju gospodarenja
do 2025. godine, koja projekcija je sastavni dio osnove.


Površina šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj iznosi 2,457.648 ha
ili 43% od teritorija Hrvatske. Površina svih šuma (tj. obraslog šumskog zemljišta)
u Hrvatskoj je 2.06L509 ha. Iz tog slijedi da u Hrvatskoj ima 396.139 ha neobraslog
šumskog zemljišta. Od toga je samo 80% (okruglo 300.000 ha) sposobno za šumsku
proizvodnju.


Što se tiče vlasništva, država ima 81%, a privatnici 19% šuma i šumskog
zemljišta.


Hrvatske su šume sastavljene od ovih vrsta drveća: bukva (35%), hrastovi (27%),
grab (8%), jasen (3%), ostale tvrde listače (7%), meke listače (4%), jela i smreka
(13%), borovi (2%), i ostalo (1%).


Gospodarenje hrvatskim šumama može se obilježiti uglavnom ovim trima šumarskim
djelatnostima:


— oplodne i prebirne sječe s njegom šuma (čišćenje, prorjeđivanje i sanitarne
sječe) na površini od 1 milijun ha;



konverzije (pretvorba) degradiranih šuma u sjemenjače na oko 1 milijun ha
(to je drugi milijun hektara šuma);

nova pošumljavanja ili tzv. proširena biološka reprodukcija na neobraslom,
ali produktivnom šumskom zemljištu na oko 300.000 ha.
Takvo gospodarenje proizlazi iz naše stvarnosti, jer u Hrvatskoj ima oko 1 milijun
ha šuma iz sjemena, dok je drugi milijun ha sastavljen od degradacij skih
šumskih oblika: panjača (647.053 ha), makija (31.974 ha), gariga (11.408 ha), šikara


(192.784 ha) i ostalog (116.781ha).
440