DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 86 <-- 86 --> PDF |
tog područja pod najvišu kategoriju zaštite bilo potrebito i da takva zaštita nije osjetljivije povrijedila stečena prava lokalnoga stanovništva, niti ugrozila njegove vitalne interese13. Od uvodno opisanih događaja slijedilo je gotovo jedno stoljeće upornih i zapaženih prircdoznanslvenih, prirodozaštitarskih i različitih gospodarskih stremljenja i radova, kako bi se unaprijedio život u ovom inače ekonomski nerazvijenom hrvatskom kraju. Organiziranost i postignuti rezultati: zaštite cjelokupne prirode, izgradnje prometnica, naselja i hotelsko-turističkih objekata, domaćih i stranih posjeta i boravka i dr. — postali su svjetski poznati i priznati. Nacionalni park Plitvička jezera izborio je najuglednije mjesto među prirodnim objektima i zaštitnim kategorijama takve vrsti u Hrvatskoj, i u Svijetu; čak štoviše proglašen je i uvršten među 17 objekata svjetske prirodne baštine™. .´:´´ ´ ´ .´.." ´ ´ . Slika 4. Plitvička jezera — Sastavci (snimio: Vladimir Pfeifer) I onda se na Uskrs, dana 31. III. 1991., na Plitvičkim jezerima, počeo odvijati neshvatljiv apokaliptički scenarij, navodno ...»u ime životne ugroženosti tamošnjih srpskih domorodaca te u obranu njihovih svetih i vaskolikih etničkih, verskih, kulturnih i ostalih prava ...« Udružene srbo-četničke horde i bivša YU soldateska, nakon mučkog ubojstva regularnih hrvatskih vojaka, započele su udruženu sustavnu pljačku, palež i uništavanje turističkih objekata, sječu šuma, izlov divljači i riba, blokadu prometa i veza te posvemašnju okupaciju i izolaciju cijeloga zašti ti Kevo K.: Zaštita prirode u Hrvatskoj, Nacionalni park Plitvička jezera, Zagreb 1961. Vi Bertović S.: Plitvička jezera, Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb 1983.; Svjetska kulturna i prirodna baština, Ibid., 3, Zagreb 1987. 438 |