DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1993 str. 86     <-- 86 -->        PDF

tog područja pod najvišu kategoriju zaštite bilo potrebito i da takva zaštita nije
osjetljivije povrijedila stečena prava lokalnoga stanovništva, niti ugrozila njegove
vitalne interese13.


Od uvodno opisanih događaja slijedilo je gotovo jedno stoljeće upornih i zapaženih
prircdoznanslvenih, prirodozaštitarskih i različitih gospodarskih stremljenja
i radova, kako bi se unaprijedio život u ovom inače ekonomski nerazvijenom
hrvatskom kraju. Organiziranost i postignuti rezultati: zaštite cjelokupne prirode,
izgradnje prometnica, naselja i hotelsko-turističkih objekata, domaćih i stranih
posjeta i boravka i dr. — postali su svjetski poznati i priznati. Nacionalni park
Plitvička jezera izborio je najuglednije mjesto među prirodnim objektima i zaštitnim
kategorijama takve vrsti u Hrvatskoj, i u Svijetu; čak štoviše proglašen
je i uvršten među 17 objekata svjetske prirodne baštine™.


.´:´´ ´ ´ .´.." ´ ´ .


Slika 4. Plitvička jezera — Sastavci (snimio: Vladimir Pfeifer)


I onda se na Uskrs, dana 31. III. 1991., na Plitvičkim jezerima, počeo odvijati
neshvatljiv apokaliptički scenarij, navodno ...»u ime životne ugroženosti tamošnjih
srpskih domorodaca te u obranu njihovih svetih i vaskolikih etničkih, verskih,
kulturnih i ostalih prava ...« Udružene srbo-četničke horde i bivša YU soldateska,
nakon mučkog ubojstva regularnih hrvatskih vojaka, započele su udruženu sustavnu
pljačku, palež i uništavanje turističkih objekata, sječu šuma, izlov divljači i
riba, blokadu prometa i veza te posvemašnju okupaciju i izolaciju cijeloga zašti


ti Kevo K.: Zaštita prirode u Hrvatskoj, Nacionalni park Plitvička jezera, Zagreb 1961.


Vi Bertović S.: Plitvička jezera, Šumarska enciklopedija, 2, Zagreb 1983.; Svjetska kulturna i prirodna
baština, Ibid., 3, Zagreb 1987.


438